"Metateza likvida – u slavenskim je jezicima vladao tzv. zakon otvorenih slogova (v. dolje) tj. težnja da ne bude zatvorenih slogova (stsl. je doista bio takov, nije uopće imao zatvorenih slogova). Tomu su zakonu među ostalim smetale i skupine *e i *a (koje će poslije dati o u slav.) s likvidama *l i *r (skupine sastavljene od *e i *a s nazalima *m i *n daju slav. nosne samoglase ę i ǫ, v. gore). Stoga su te skupine *eRC i *aRC (R stoji za *r/l) morale biti nekako uklonjene u slavenskom, a tȃ se promjena različito odigrala u pojedinim slavenskim jezicima. Tu promjenu, koja se je dogodilo negdje u 8. st., nazivamo metatezom likvida. Slavenske su riječi bez metateze likvida zabilježene u inojezičnim izvorima – tako Grk Teofan bilježi slavenska imena ̓Αρδάγαστος i Δαργαμηρός (u stsl. bi ta imena glasila Radogostъ i Dragomerъ). Metatezu likvida vidimo i u brojnim toponimima, lat. Arba > hrv. Rȁb, lat. Albōna > hrv. Lȁbīn, lat. Scardōna > hrv. Skràdīn itd.
U južnoslavenskom samoglas i likvida mijenjaju mjesta, a samoglas se pritom dulji (*e > *ē > e, a *a > *ā > a): *al > la, *ar > ra, *el > le, *er > re. Usp. psl. *gardu > stsl. gradъ (hrv. grȃd), psl. *walti > hrv. vlȃt, psl. *wermēn > stsl. vremę (hrv. vrijéme), psl. *melko > stsl. mleko (hrv. mlijéko). Usp. i lit. gar̃das, váltis, stind. vártman «put», eng. milk gdje se vidi VRC u drugim jezicima prema premetnutom RVC u južnoslavenskom.
Na početku se riječi metateza s duljenjem događa sàmo u južnim i središnjim slovačkim dijalektima uvijek (dakle jednako Jslav.), a u ostalim Z i Islav. jezicima sàmo pod akutom odn. uzlaznim slavenskim naglaskom, usp. psl. *ar̋dla > hrv. rȁlo, češ. rádlo. Ako slog nije bio akutiran, metateza se u Z i Islav. događala bez duljenja pa *a ostaje kratko i daje o, usp. psl. *ȃlkuti > hrv. lȃkat, ali češ. loket.
U sredini se riječi pak događa sljedeće: u lehitskim se jezicima (polj., gluž. i dluž.) provodi metateza bez duljenja, usp. polj. brzeg, mleko, groch, młot prema hrv. brijȇg, mlijéko, grȁh, mlȃt. U SZ lehitskom (kašupskom, slovjinskom, pomoranskom i polapskom) *CarC ostaje nepromijenjeno (bez metateze), *CalC i *CelC daju CloC, a *CerC > CreC (bez duljenja). Usp. polapski porsą prema hrv. prȃse i pomoranski gard (često u toponimima, npr. Białogard i sl.) prema hrv. grȃd. U češ. se i slč. metateza u sredini riječi odvija uz duljenje, kao u Jslav., usp. češ. mlat, hrách s a prema polj. młot, groch s o. U Islav. se jezicima događa tzv. punoglasje – ondje *CarC > CoroC, *CerC > CereC, a *CalC/CelC > ColoC, usp. rus. го́род, бе́рег, мо́лот, молоко́. Ondje se zatvoren slog rješava ubacivanjem još jednoga samoglasa iza likvide. U SZ je lehitskom i Islav. odraz *CelC izjednačen s odrazom *CalC.
Smatramo li metatezu potpunom sàmo ako se odvijaše uz istodobno duljenje samoglasa, òna se je kao takova dakle odvila sàmo u Jslav. i dijelu slovačkoga te u nepočetnom položaju u cijeloj češko-slovačkoj skupini. Potpuna je metateza provedena u svim jezicima na početku riječi pod akutskom intonacijom. Pod neakutskom intonacijom na početku riječi nije bilo duljenja samoglasa osim u Jslav. i dijelu slovačkoga. U sredini je riječi potpuna metateza, osim u Jslav. provedena, kako rekosmo, i u češ.-slč. skupini; u lehitskim je jezicima metateza provedena bez duljenja, a u SZ lehitskom metateze uopće nije ni bilo kod slogova tipa *CarC (inače je provedena nepotpuna metateza – bez duljenja). U Islav. je tu provedeno punoglasje *CVRC > CVRVC. Odraz je kod *l u SZ lehitskom i Islav. uvijek «tvrd». "
https://bib.irb.hr/datoteka/392402.Kapovic_-_Indoeuropska_lingvistika.pdf
M. Kapović, Uvod u indoeuropsku lingvistiku: pregled jezikâ i poredbena fonologija., MH, Zagreb 2008.
Otvaram temu objektivne kritike metateze likvida u slovenskim jezicima u 8. veku.
U južnoslavenskom samoglas i likvida mijenjaju mjesta, a samoglas se pritom dulji (*e > *ē > e, a *a > *ā > a): *al > la, *ar > ra, *el > le, *er > re. Usp. psl. *gardu > stsl. gradъ (hrv. grȃd), psl. *walti > hrv. vlȃt, psl. *wermēn > stsl. vremę (hrv. vrijéme), psl. *melko > stsl. mleko (hrv. mlijéko). Usp. i lit. gar̃das, váltis, stind. vártman «put», eng. milk gdje se vidi VRC u drugim jezicima prema premetnutom RVC u južnoslavenskom.
Na početku se riječi metateza s duljenjem događa sàmo u južnim i središnjim slovačkim dijalektima uvijek (dakle jednako Jslav.), a u ostalim Z i Islav. jezicima sàmo pod akutom odn. uzlaznim slavenskim naglaskom, usp. psl. *ar̋dla > hrv. rȁlo, češ. rádlo. Ako slog nije bio akutiran, metateza se u Z i Islav. događala bez duljenja pa *a ostaje kratko i daje o, usp. psl. *ȃlkuti > hrv. lȃkat, ali češ. loket.
U sredini se riječi pak događa sljedeće: u lehitskim se jezicima (polj., gluž. i dluž.) provodi metateza bez duljenja, usp. polj. brzeg, mleko, groch, młot prema hrv. brijȇg, mlijéko, grȁh, mlȃt. U SZ lehitskom (kašupskom, slovjinskom, pomoranskom i polapskom) *CarC ostaje nepromijenjeno (bez metateze), *CalC i *CelC daju CloC, a *CerC > CreC (bez duljenja). Usp. polapski porsą prema hrv. prȃse i pomoranski gard (često u toponimima, npr. Białogard i sl.) prema hrv. grȃd. U češ. se i slč. metateza u sredini riječi odvija uz duljenje, kao u Jslav., usp. češ. mlat, hrách s a prema polj. młot, groch s o. U Islav. se jezicima događa tzv. punoglasje – ondje *CarC > CoroC, *CerC > CereC, a *CalC/CelC > ColoC, usp. rus. го́род, бе́рег, мо́лот, молоко́. Ondje se zatvoren slog rješava ubacivanjem još jednoga samoglasa iza likvide. U SZ je lehitskom i Islav. odraz *CelC izjednačen s odrazom *CalC.
Smatramo li metatezu potpunom sàmo ako se odvijaše uz istodobno duljenje samoglasa, òna se je kao takova dakle odvila sàmo u Jslav. i dijelu slovačkoga te u nepočetnom položaju u cijeloj češko-slovačkoj skupini. Potpuna je metateza provedena u svim jezicima na početku riječi pod akutskom intonacijom. Pod neakutskom intonacijom na početku riječi nije bilo duljenja samoglasa osim u Jslav. i dijelu slovačkoga. U sredini je riječi potpuna metateza, osim u Jslav. provedena, kako rekosmo, i u češ.-slč. skupini; u lehitskim je jezicima metateza provedena bez duljenja, a u SZ lehitskom metateze uopće nije ni bilo kod slogova tipa *CarC (inače je provedena nepotpuna metateza – bez duljenja). U Islav. je tu provedeno punoglasje *CVRC > CVRVC. Odraz je kod *l u SZ lehitskom i Islav. uvijek «tvrd». "
https://bib.irb.hr/datoteka/392402.Kapovic_-_Indoeuropska_lingvistika.pdf
M. Kapović, Uvod u indoeuropsku lingvistiku: pregled jezikâ i poredbena fonologija., MH, Zagreb 2008.
Otvaram temu objektivne kritike metateze likvida u slovenskim jezicima u 8. veku.
Poslednja izmena: