Mask postao prvi čovek na planeti koji „vredi" više od 600 milijardi dolara

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Veteran
Supermoderator
Poruka
409.580
Ilon_Mask_414x620.jpg


Ilon Mask, najbogatija osoba na svetu, premašio je 600 milijardi dolara neto vrednosti, postajući prvi čovek u istoriji čije bogatstvo je dostiglo ovu granicu, preneo je „Forbs".
Rast Maskovog bogatstva povezan je sa procenom vrednosti njegove kompanije za rakete „Spejs eks" koja je nedavno procenjena na 800 milijardi dolara, u odnosu na 400 milijardi u avgustu.

Mask poseduje oko 42 odsto kompanije, što mu je donelo dodatnih 168 milijardi dolara, a ukupno bogatstvo procenjeno je na 677 milijardi dolara.
Kompaniji „Spejs eks" mogla bi 2026. skočiti vrednost toliko da bi Mask potencijalno postao prvi trilioner na svetu.
Pored te kompanije, Mask poseduje "xAI Holdings" i udeo u „Tesli", što dodatno doprinosi njegovom bogatstvu.

Mask je tokom poslednjih pet godina beležio ogroman rast bogatstva: u martu 2020. vredelo je 24,6 milijardi dolara, a u oktobru 2025. dostiglo je 500 milijardi dolara.
Trenutno ima 425 milijardi dolara više od drugoplasiranog Larija Pejdža iz „Gugla", čije je bogatstvo procenjeno na 252 milijarde dolara.
Prema Forbsu, Mask je sada samo 23 milijarde dolara udaljen od granice od 700 milijardi dolara, što sugeriše da bi njegova sledeća velika prekretnica mogla biti vrlo blizu.
 
Probudis se ujutru i resis da odes do kariba svojim privatnim avionom
Da budes tamo nedelju ili mesec, kako ti dodje
Da se ne lazemo, lep je to zivot
Ne znam šta oni mogu što ja ne mogu? Ne letim avionom jer mi je opasno ako sam avion nema padobran.
Ne znam po čemu lepši. Ne volim kola, satove, ne plaćam jelo više nego što vredi. Ne patim ni za čim. Za mene ništa od toga nema vrednost koja je izmišljena.
Lep je život kad si zdrav, slobodan, a ne okovan nečim.
Ne znam šta je tu lepše i bolje. Kakav je to "luksuz"?
 
Dok je milijardi ljudi gladno, tebi ne bi smetalo da imaš te milione i milijarde dolara? A savest?
Treba svakom gladnom od tih milijardu gladnih da da 600 - 700 dolara od tih njegovih 600 - 700 milijardi. Sramota, užas, bolesno, greh.
Idealno bi bilo da svako ima onakve mogucnosti
Pricamo hipoteticki naravno.
U realnu se radi o velikoj sreci i sticaju okolnosti.
Greh je sto je bog stvorio zemlju takvom, zar ne?
 
Ko ih je napravio takvima?
Ne krivi proizvod sto je los, kriv je proizvodjac
Da postoji, posto je to lakse



Ako je čovek samo „proizvod“, onda nema ni greha, ni krivice, ni zasluga – onda su i ubica i svetac isto.
Ali mi svakodnevno razlikujemo dobro od zla, što znači da čovek nije mašina nego biće izbora.


Bog nije napravio robote, nego slobodna bića.
Sloboda ili slobodna volja podrazumeva mogućnost da izabereš i dobro i zlo.
Bez toga nema ni ljubavi, ni odgovornosti, ni smisla.


Ne krivi se proizvođač automobila ako neko namerno vozi u suprotnom smeru.
Ne krivi se roditelj ako dete svesno odluči da bude nasilnik.
Krivi se onaj ko je izabrao.


  • Ne kriviš arhitektu ako neko namerno zapali kuću koju je dobio na korišćenje.
  • Ne kriviš učitelja zato što đak svesno odluči da vara na testu.
  • Ne kriviš lekara jer pacijent ignoriše terapiju i radi suprotno savetu.
  • Ne kriviš proizvođača noža zato što je neko odlučio da povredi drugog.
  • Ne kriviš mapu jer je neko namerno krenuo pogrešnim putem.
  • Ne kriviš sunce jer se neko ceo dan peče pa izgori.
  • Ne kriviš zakon jer je neko odlučio da ga krši.
  • Ne kriviš instrument jer je muzičar svirao pogrešno — kriviš onog ko ga drži.



A filozofski udarac koji sve zaokružuje:


Ako je kriv „proizvođač“, onda niko nikad nije kriv ni za šta.
Ali čim nekoga hvališ ili osuđuješ, priznao si slobodnu volju i ličnu odgovornost.


Reći „kriv je proizvođač“ je najlakši beg od lične odgovornosti.
To je pokušaj da se egoizam, pohlepa i lenjost opravdaju kosmičkom krivicom.


Ako je Bog kriv za zlo, onda je i čovek bezvredan.
Ako čovek ima vrednost, onda ima i odgovornost.


Zato nije problem u Bogu, nego u tome što ljudi hoće slobodu bez posledica.



 
Ko ih je napravio takvima?
Ne krivi proizvod sto je los, kriv je proizvodjac
Da postoji, posto je to lakse



Ako je čovek „loš proizvod“, onda nema ni dobrog čoveka.
Nema heroja, nema požrtvovanja, nema istine, nema morala.
Sve je samo greška u fabrici.


Ali činjenica da postoji razlika između dobrog i lošeg čoveka već ruši tu tezu.
Razlika ne nastaje u proizvodnji, nego u izboru.


Loš proizvod ne može da bira da bude dobar.
Čovek može — i to je suština slobodne volje.


Ako je Bog napravio čoveka kao slobodno biće, onda nije napravio „loš proizvod“,
nego biće koje može da padne ili da se uzdigne.


Reći „čovek je loš proizvod“ je isto što i reći:
„Ja hoću slobodu, ali neću odgovornost.“


A to nije filozofija — to je izgovor.



 


Ako je čovek samo „proizvod“, onda nema ni greha, ni krivice, ni zasluga – onda su i ubica i svetac isto.
Ali mi svakodnevno razlikujemo dobro od zla, što znači da čovek nije mašina nego biće izbora.


Bog nije napravio robote, nego slobodna bića.
Sloboda ili slobodna volja podrazumeva mogućnost da izabereš i dobro i zlo.
Bez toga nema ni ljubavi, ni odgovornosti, ni smisla.


Ne krivi se proizvođač automobila ako neko namerno vozi u suprotnom smeru.
Ne krivi se roditelj ako dete svesno odluči da bude nasilnik.
Krivi se onaj ko je izabrao.


  • Ne kriviš arhitektu ako neko namerno zapali kuću koju je dobio na korišćenje.
  • Ne kriviš učitelja zato što đak svesno odluči da vara na testu.
  • Ne kriviš lekara jer pacijent ignoriše terapiju i radi suprotno savetu.
  • Ne kriviš proizvođača noža zato što je neko odlučio da povredi drugog.
  • Ne kriviš mapu jer je neko namerno krenuo pogrešnim putem.
  • Ne kriviš sunce jer se neko ceo dan peče pa izgori.
  • Ne kriviš zakon jer je neko odlučio da ga krši.
  • Ne kriviš instrument jer je muzičar svirao pogrešno — kriviš onog ko ga drži.



A filozofski udarac koji sve zaokružuje:


Ako je kriv „proizvođač“, onda niko nikad nije kriv ni za šta.
Ali čim nekoga hvališ ili osuđuješ, priznao si slobodnu volju i ličnu odgovornost.


Reći „kriv je proizvođač“ je najlakši beg od lične odgovornosti.
To je pokušaj da se egoizam, pohlepa i lenjost opravdaju kosmičkom krivicom.


Ako je Bog kriv za zlo, onda je i čovek bezvredan.
Ako čovek ima vrednost, onda ima i odgovornost.


Zato nije problem u Bogu, nego u tome što ljudi hoće slobodu bez posledica.



Cekaj, zar bog nije sam shvatio da je proizvod los i da ih je zato izbacio iz raja?
2 kom i oba losa
Doduse i pre je imao losih proizvoda, gomila andjela se odmetnula

Uzalud filozofija kad je stvar ocita- los majstor

Dobar majstor bi napravio bolje, da smo manje alavi, grabezljivi, da smo pametniji, da fizicki ne mozemo naneti stetu drugoj osobi- da nas zaboli a ne tu osobu
Ima resenja
 
Ne mogu ni da zamislimtu kolicinu love..

To uopšte nije "količina love" u smislu novca koji negde stoji na računu. To je procena vrednosti udela u firmama, zasnovana na pretpostavkama tržišta, budućim očekivanjima i poslednjoj proceni ili ceni akcija. Taj novac realno ne postoji dok se nešto ne proda, a kad bi pokušao da proda veliki deo, vrednost bi se momentalno srušila.

U praksi, to je više fatamorgana: danas vredi X, sutra Y, prekosutra pola toga. Brojke služe za liste i naslove, ne za stvarni život.
 

Back
Top