Mangrove - drveće koje pleše.

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
369.146
Valakiri plaža, Sumba ostrva, Indonezija

Plaža Valakiri je pravo mesto za iščekivanje zalaska sunca. Kada se voda malo povuče i zadje sunce, siluete stabla mangrove koja se vijugaju poput plesača,
i kombinacija boja nebeskog sumraka, čine zalazak sunca na plaži Valakiri jedinstvenim i neponovljivim doživljajem.
Mangroves_at_sunset.jpg
 
Mangrove su tip vegetacije koja se razvija na muljevitim terenima zaliva, laguna i ušća reka u tropskim oblastima, a koju karakterišu uglavnom zimzelene drvenaste biljke. U oblastima umerenog pojasa na ovim terenima se nalaze slane močvare.

Velika raznovrsnost biljnih vrsta se može pronaći u staništu mangrova, ali od priznatih 110 vrsta, samo 54 vrsta u 20 rodova iz 16 porodica čini prave mangrove, tj vrste koje se mogu pronađi samo u prirodnom staništu mangrova i retko drugde. Konvergenta evolucija je učinila da mnoge vrste ovih biljaka imaju slična rešenja za probleme različitog saliniteta, veličine plime, anaerobna zemljište i intenzivno osunčavanje koje dolazi od činjenice da one žive u tropskim oblastima. Biodiverzitet je uglavnom nizak u mangrovama – više od 20 vrsti je retko. Ovo se posebno odnosi na oblasti sa većim geografskim širinama i u obe Amerike. Najveći biodiverzitet se može naći u šumama Nove Gvineje, Indonezije i Malezije.
World_map_mangrove_distribution.jpg
 
Crvene mangrove, koje žive u većini poplavljenih oblasti, izdignu sebe iznad nivoa mora preko dugačkog korena i mogu da uzimaju kiseonik preko pora u kori drveta (lenticela).

mangroves-in-the-bahamas_photo-by-Joost-van-Uffelen-shutterstock.jpg


Crne mangrove žive na višem zemljištu i obrazuju mnogo pneumatofora (specijalizovanih korenolikih struktura koje izbijaju iz zemlje poput slamčica za disanje) koje su prekrivene lenticelima. Ove „slamčice za disanje“ obično dostignu visinu od 30 centimetara, a kod nekih vrsta preko 3 metra.
Kao i u slučaju mnogih drugih biljnih i životinjskih vrsta, antropogeni uticaj na mangrove je takođe veoma značajan i nažalost negativan. Veliki deo oblasti koje zauzimaju mangrove u Africi, posebno Nigeriji, uništen je u poslednjih 50 godina usled izlivanja nafte u mora zbog havarija tankera. Ovo je imalo uticaja na kvalitet vode u mangrovama
 

Back
Top