Mamci u vojnoj istoriji, Iranci naslikali helikopter kao mamac?

  • Začetnik teme Začetnik teme Neno
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Neno

Buduća legenda
Poruka
28.236
Viralni snimak otvara pitanje da li je Izrael potrošio milione na farbu sa piste

Na društvenim mrežama 4. marta pojavio se snimak za koji se tvrdi da prikazuje napad Izraelskih odbrambenih snaga, IDF, na iranski helikopter. Video je brzo postao viralan i otvorio pitanje da li je pogođen pravi Mi-17 helikopter ili samo ofarbani mamac na zemlji.

U roku od nekoliko sati, komentatori su počeli da dele snimak uz tvrdnje da meta nije bila stvarna letelica, već nacrtana silueta helikoptera osmišljena da prevari sisteme za navođenje. Do trenutka pisanja, nijedna strana, ni iranska ni izraelska, nije zvanično potvrdila detalje incidenta.


Tvrdnja o mamcu i taktičkoj obmani

Prema pojedinim lokalnim izveštajima, Iran je navodno na zemlji ofarbao mamce u obliku helikoptera, kako bi izraelski sistemi za ciljanje projektila identifikovali metu kao stvarno vojno sredstvo. Ako bi se takva tvrdnja pokazala tačnom, radilo bi se o klasičnoj, ali efektnoj vojnoj obmani.

Cena izraelskih raketa varira od približno 40.000 do čak 3 miliona dolara, u zavisnosti od sistema. U poređenju sa tim, izrada jednostavnog vizuelnog mamca koštala bi svega nekoliko dolara. Logika takve taktike bila bi iscrpljivanje protivnika, primoravanje na trošenje skupih presretača i preciznih projektila na lažne ciljeve.

Takav pristup nije nov u vojnoj istoriji. Cilj nije samo zaštita stvarnih sredstava, već i finansijsko i operativno iscrpljivanje protivnika.

Dim, rotori i termalni potpis

Ipak, tvrdnja o mamcu brzo je osporena na zapadu. Pojedini korisnici društvenih mreža ukazali su da se rotori helikoptera na snimku ne pomeraju nakon udara, što bi moglo sugerisati da je reč o oslikanoj površini.

S druge strane, drugi komentatori primetili su da dim od eksplozije izgleda kao da prolazi ispod lopatica rotora, što bi bilo teško objasniti ako je meta samo ravna slika na zemlji. Posebno je istaknuto pitanje termalnog potpisa.


1772794754440.png
Mi-17 helikopter nacrtan na pisti pogađa izraelska raketa

Na platformi X, brojni prozapadni nalozi su dodali snimak uz komentar da „izgleda da su izraelske vazduhoplovne snage pogodile mamac iranskog helikoptera Mi-17 naslikanog na zemlji“. Međutim, u okviru prepiski ispod objava navedeno je da bi termalni potpis, uključujući hladne senke vidljive na snimku, bilo teško ili gotovo nemoguće lažirati običnim farbanjem.

U istom kontekstu, jedan korisnik podelio je drugi snimak na kojem je prikazan trup helikoptera pogođen projektilom, dok su rotori ostali netaknuti. To bi moglo objasniti zašto se ni na spornom snimku ne vidi njihovo oštećenje.

Zvanična verzija i tišina nakon spekulacija

Originalni video je, prema dostupnim informacijama, prvobitno deljen preko zvanične izraelske stranice na mreži X. U opisu je navedeno da su „iranski vojnici koji upravljaju sistemima protivvazdušne odbrane“ neutralizovani.

To saopštenje objavljeno je pre nego što su počele da kruže tvrdnje o mamcu. Nakon pojave spekulacija, IDF nije objavio dodatna pojašnjenja.

Sa iranske strane takođe nema zvanične potvrde ni demantija, logično, u uslovima u kojima su, nemaju vremena da se bave ovakvim trivijalnostima, a ovo nije prvi put da su crtali mamce.

Mamci u vojnoj istoriji

Upotreba mamaca kao sredstva obmane ima dugu tradiciju. Tokom Drugog svetskog rata, britanska vojska je rasporedila lažne desantne čamce u svojim lukama uoči Dana D, kako bi skrenula nemačke vazdušne napade sa stvarnih plovila. Slične taktike korišćene su i u drugim sukobima, uključujući lažne tenkove, avione i lansirne sisteme.

U savremenom ratovanju, gde su precizne rakete i dronovi skupi, a sistemi za navođenje oslanjaju se na vizuelne, radarske i termalne potpise, pitanje mamaca dobija novu dimenziju. Ako je Iran zaista koristio nacrtani helikopter kao varalicu, to bi značilo da je čak i sofisticirana tehnologija podložna jednostavnim trikovima.

Rat se ne vodi samo vatrom, već i percepcijom, a u ovoj epizodi, Izrael je čini se potrošio skupu municiju na farbu sa piste, i sam objavio dokaz toga. Ipak, bez konačne potvrde, ostaje otvoreno pitanje da li je u ovom slučaju pogođen pravi vojni helikopter ili je reč o optičkoj iluziji koja je zapalila internet.

U savremenom ratovanju, gde su precizne rakete i dronovi skupi, a sistemi za navođenje oslanjaju se na vizuelne, radarske i termalne potpise, pitanje mamaca dobija novu dimenziju.

oružjeonline
 
Kako Ćaciji zamišljaju ratovanje: piloti lete, dobili su komandu da kad vide nesto na zemlji sto lici na avion, raspali!!! 😂

Kako se ratovanje odvija: obavestajni podaci kombinovano sa terena i elektronskim i vizuelnim osmatranjem, proucavaju se, odredjuju ciljevi, kreiraju se zadaci, razradjuju se sa komandantima eskadrila, koji detaljan plan izvrsenja zadataka, sa unapred definisanom putanjom leta, unapred definisanim ciljevima, i svime ostalim, do najsitnijih detalja, razdardjuju sa pilotima.
Piloti zatim kreću i izvršavaju zadatak :)
 
Kako Ćaciji zamišljaju ratovanje: piloti lete, dobili su komandu da kad vide nesto na zemlji sto lici na avion, raspali!!! 😂

Kako se ratovanje odvija: obavestajni podaci kombinovano sa terena i elektronskim i vizuelnim osmatranjem, proucavaju se, odredjuju ciljevi, kreiraju se zadaci, razradjuju se sa komandantima eskadrila, koji detaljan plan izvrsenja zadataka, sa unapred definisanom putanjom leta, unapred definisanim ciljevima, i svime ostalim, do najsitnijih detalja, razdardjuju sa pilotima.
Piloti zatim kreću i izvršavaju zadatak :)
Na kojoj visini leti?? :D
 

Istorija varanja​

Prva poznata maketa u istoriji ratova verovatno je Trojanski konj, a prva značajna pojava lažnih objekata je bila u ruskojapanskom ratu 19041905. godine, zbog razvoja artiljerije i automatskog oružja. Upotrebom aviona za izviđanje u Prvom svetskom ratu povećava se i razvoj lažnih objekata, grade se lažni bunkeri, osmatračnice, položaji, oruđa, skladišta, vozila, vojni logori.

U Drugom svetskom ratu, lažni objekti se koriste u mnogim velikim bitkama. Sovjetska vojska je u Kurskoj bici koristila lažne artiljerijske jedinice, Britanci su kod Tobruka, u današnjoj Libiji, 1941. godine imali lažne tenkove i avione, a kod ElAlamejna 1942. godine lažne artiljerijske položaje, logore, skladišta municije, železničke stanice, aerodrome, čak i lažni naftovod. Pred desant u Normandiji u Britaniji su građena lažna pristaništa, a sam desant je počeo spuštanjem hiljada lutaka – maketa padobranaca, koji su imali puške koje same opaljuju da bi se što bolje prikrilo stvarno mesto napada.

U korejskom ratu prave se lažni tenkovi, artiljerijska oruđa, mostovi, kao i tokom Vijetnamskog rata kada Vijetnamci u borbi protiv Amerikanaca prave lažne mostove od bambusa i trave. Kasnije se prave lažni putevi, na primer prolaskom valjaka, lažni aerodromi rađeni bojenjem ili posipanjem površina peskom ili cementom za piste, sa maketama aviona, zgrada. Često se koriste i lažni raketni položaji, baze snabdevanja, poletno-sletne staze, maskirne mreže…

Pre dve godine je objavljena vest da je rusko ministarstvo odbrane naručilo kopije „na naduvavanje“ raketnih lansera „S-300“, tenkova „T-80“, aviona „MiG-29“, radara i drugih vrsta oružja iz svog arsenala. Viktor Talanov, direktor marketinga firme Rusbal, koja makete proizvodi, izjavio je da su različiti delovi opreme prekriveni tankim slojem metala i da je u njih instalirano grejanje, pa su kopije potpuna imitacija u svakom pogledu, vizualno, toplotno i na radaru. Potrebno je svega četiri minuta da se naduva replika tenka, a pet minuta za raketni lanser. Tačna cena ovih kopija nije objavljena, pominjalo se oko 2500 evra po komadu. Vojni analitičari su odluku Ministarstva dočekali sa nezadovoljstvom, poručujući da bi bilo bolje da se novac troši na kupovinu pravog naoružanja nego na kopije od gume. Talanov je u odgovoru na kritike rekao da su Sjedinjene Američke Države i Kina već uložile znatne svote novca u kopije svojih oružanih
kapaciteta.


Vreme
 
Poslednja izmena:
NATO je 1999. objavio da je u toku kampanje NATO avijacija izvela 3000 avio-poletanja, i da su u 1995 slučajeva piloti tvrdili da su na Kosovu pogodili mete Vojske Jugoslavije (oklopna vozila, artiljeriju, vojna vozila). Prvo je objavljeno da je uništen 181 tenk, 317 oklopnih transportera, 857 artiljerijskih oruđa i 600 vojnih vozila, potom je izveštaj korigovan na 120 tenkova, 220 oklopnih transportera i 449 artiljerijskih oruđa, da bi konačno 16. septembra 1999. američki general Vesli Klark, tadašnji glavnokomandujući snaga NATO-a za Evropu, objavio da su na Kosovu uništena 93 tenka, 153 oklopna transportera, 389 artiljerijskih oruđa i 339 vojnih vozila. Sa druge strane, VJ je objavila da je na prostoru Kosova izgubila 13 tenkova od kojih je samo sedam uništio NATO (preostalih šest je uništio UČK), osam oklopnih transportera i 27 artiljerijskih oruđa.

Sumnju u broj uništenih meta koji je saopštio NATO izrazili su i brojni zapadni novinari koji su polovinom juna 1999. ušli na Kosovo, jer nigde nije bilo ostataka pomenutih stotina pogođenih tenkova, transportera i topova. Prema britanskim vojnim izvorima, VJ je prilikom povlačenja sa Kosova izvukla 250 tenkova, 450 oklopnih vozila i 600 komada artiljerijskog naoružanja, a procene NATO-a tokom rata govorile su da se na Kosovu nalazi oko 300 tenkova. Novinski izveštaji sa terena pominjali su i pronađene stare, zarđale tenkove, drvene i ostale makete.

Relativno malo uništenih tenkova koji su pronađeni na Kosovu NATO je opravdavao činjenicom da je VJ posle napada izvlačila i sklanjala oštećenu tehniku, i da je bilo dovoljno vremena da se oštećena tehnika povuče sa Kosova pre dolaska NATO trupa.
 

Back
Top