Maksim Planud: Srbi su dobili ime po panonskom gradu Serbinu

Ako je vrlo jasno reč o vizantijskim izvorima i posledicama nakon što su muslimani uzeli Egipat, totalno ne kontam šta je poenta sa e gle šta Arabljani u Damasku pišu.
Нема шта да конташ повежи са својим постом. Не постоје Византијски извори од 7-9 века зато што су муслимани узели Египат?
Знам ја објашњење официјелно међутим објашњење које наука даје је мени лично неутемељено.
Опусти се мало ниси ти прозван што нема извора. Причали смо већ о овоме не нападам те притајено нити било шта немаш разлога да се осећаш прозвсним сем ако тако желиш.
 
Ne može se to nigde izvući kod Halkokondila. Da može, ti bi odavno citirao.



Lol. Zar opet? :lol:

Knjiga I, gl. 38:

Pogledajte prilog 1473083

Knj. X, gl. 16:

Pogledajte prilog 1473084

Na jednom mestu Halkokondil piše Hrvati i nema Dalmata, a na drugom u nabrajanjima slovenskih naroda fale Hrvati, a pominje Dalmate.

Nije kao da je nešto strašno kompleksno ili misteriozno. Dalmate on navodi u svojstvu Hrvata u očigledno istom kontekstu kao i Tribale u slučaju Srba ili Mize u slučaju Bugara; poprilično je jasno i ne ostavlja puno prostora za dileme.

To što si ti pokušavao predstaviti da je Halkokondil mislio na nekakav severno slovenski narod pod Hrvatima, samo zbog toga to je u jednom istorijskom delu kada je govorio po poreklu Slovena odista spomenuo tu Hrvatsku, nema nikakve logike. Halkokondil je nabrajao slovenske narode tj. slovenske zemlje koje su njemu savremene, u XV stoleću. Ne postoji nikakva Hrvatska na slovenskom severu tada; potpuno je nemoguće da je mislio na nju, rečenica bi imala apsolutno nikakvog smisla. Uvek treba tragati za najjednostavnijim i najkonzistentnijim rešenjem.
Прочитај где је лоцира. набраја је поред Прусије ,Арктика ,Сарматије (Хрватсму)
 
Нема шта да конташ повежи са својим постом. Не постоје Византијски извори од 7-9 века зато што су муслимани узели Египат?
Знам ја објашњење официјелно међутим објашњење које наука даје је мени лично неутемељено.
Опусти се мало ниси ти прозван што нема извора. Причали смо већ о овоме не нападам те притајено нити било шта немаш разлога да се осећаш прозвсним сем ако тако желиш.

Moj post se uopšte nije ticao generalno istorijskih izvora. Osvrnuo sam se na tvoju opasku, ali to nema suštinski nikakve veze sa onim što sam govorio...ja sam govorio o istoriji kao literarnom žanru i proučavanju istorije kao humanističkom zanimanju na temeljima koje je postavio Tukidid kada je proučavao Peloponeske ratove. Toga nema.

O tome sam ja govorio, a ne o tome ima li ili nema pisanih izvora; usputno sam se osvrnuo na tvoju opasku sa nema pisanih izvora tad, još i naglasio sam da je to nešto sasvim drugo, ne baš povezano niti sa temom niti onim što sam ja napisao.
 
Poslednja izmena:
Прочитај где је лоцира. набраја је поред Прусије ,Арктика ,Сарматије (Хрватсму)

Kada govori o naraciji o drevnom poreklu o pominje alohtonostičku tradiciju o dolasku predaka Južnih Slovena s one strane Save i Dunava, da.

Očigledno je da je se tu radi o tzv. Beloj Hrvatskoj koju pominje Porfirogenit, odnosno o (Belim) Hrvatima iz stare ruske letopisne tradicije.
 
I to je jedina Hrvatska za koju on zna.
Dakle Hrvatska na Balkanu kod Halkokondila 0 bodova.

1) Tačno na mestu gde na jednom mestu pominje Dalmate, pominje na drugom Hrvate. Bukvalno. Redom ostale, Bugare, Srbe, Ruse...Hrvata nema i na njihovo mesto dolaze Dalmati. To je i u skladu sa zapadnjačkim izvorima koje je Halkokondil koristio tj. pod čijim je uticajem kao što smo već pominjali nesumnjivo bio; do tada je u latinskim krugovima preplitanje dalmatinskog i hrvatskog u kolokvijalnom smislu bilo poprilično zapaženo.
2) Halkokondil govori o trenutnim slovenskim narodima. Govori o Poljskoj. Ne govori o istorijskim tvorevinama. Ne postoji nikakva severna Hrvatska, i nije ni postojala već vekovima. Ne bi apsolutno nikakve logike imalo da pod Hrvatima Halkokondil misli na istorijsku tvorevinu na slovenskom severu, pa da je još i iz nekog potpuno neobjašnjivog razloga naziva Dalmatijom, što čini sa ovom (van svake razumne sumnje južnom) Hrvatskom.

Ne postoji bukvalno niti jedan jedini argument u korist tumačenja da kad pominje Hrvate među slovenskim narodima, misli (i to isključivo u njihovom slučaju) tobož' na davno iščezle (!) severne. Nema jedan jedini. Da postoji, ti bi odavno naveo barem neke.
 
Poslednja izmena:

Нема шта да конташ повежи са својим постом. Не постоје Византијски извори од 7-9 века зато што су муслимани узели Египат?
Знам ја објашњење официјелно међутим објашњење које наука даје је мени лично неутемељено.
Опусти се мало ниси ти прозван што нема извора. Причали смо већ о овоме не нападам те притајено нити било шта немаш разлога да се осећаш прозвсним сем ако тако желиш.

A ovo da se i ovo ne ponavljam bezbroj puta, vrlo kratko, Egipat je bio ekonomsko i kulturološki središte Carstva. Tu se razvijao vizantijski kalendar tj. kalendarska era, tu su bili najučeniji i najpismeniji ljudi tog sveta, tu je bila pobogu Aleksandrijska biblioteka, on je bio i privredno najvažniji izvor resursa; uključujući hrane i novca. Tamo su se nalazili svi najbitniji prepisivači centri. Osnovni i najjeftiniji izvor materijala na kojim bi se pisalo, papirus, dolazio je u preovlađujućoj većini. Ne da nema istorijskih izvora, nego nema nešto ni pisanog teksta kao takvog, bez obzira na to kakve vrste.

Sve je to zahvatio ogroman zemljotres kad su Arabljani ušli u Egipat 642. godine i prouzrokovao ogromnu nestašicu hartije za pisanje, pre svega, između ostalog. Potrajaće vekovi arabljansko-vizantijskih ratova pre nego što trgovina ponovo zaživi i dok se razvije grčki brzopis, i baš od tada prestaje crna rupa u vizantijskim izvorima, koja počinje s padom Egipta; stvari su tu poprilično jasne da ne znam šta je tačno tebi tu nejasno.

A kad me tako nešto pitaš deluje mi da uopšte nisi razumeo što sam pisao, jer ja ništa nisam o tome pisao. Nisam pisao o vizantijskom mračnom dobu, niti uopšteno o pisanim izvorima kao takvim. Ja sam pisao vrlo specifično o istorijama kao literarnom žanru i o istoriografskom proučavanju prošlosti (kao prošlosti čoveka kao takvog) i polemisanju i o njoj sa kompetencijama i znanjima jednog filosofa, polihistora. To Jovan Skilica, Teodor Metohit ili Jovan Kantakuzin — nisu. Nikog od njih istorija nije zanimala i nije pisao radi nje; niko od njih nije proučavao i pisao istorije. Procvat istoriografije dolazi u XV veku i usko je (neraskidivo, zapravo) povezan sa humanizmom i renesansom. Nadam se da je sad jasnije.
 
Poslednja izmena:
Јер сам видео да си испрва из приче схватио да се неки Срби селе из Босне и кад уклопиш то у ову тему и наслов дибијеш дебилизам.
Плус са Градишком у централној Босни.🤣

buyer-persona-pravo-u-metu.jpg


Tu smo negde, došli i do same srži suštine.

Tačno tako.

Debilizam. :)

Nisi mogao jednostavniji i precizniji biti.
 
Poslednja izmena:



A ovo da se i ovo ne ponavljam bezbroj puta, vrlo kratko, Egipat je bio ekonomsko i kulturološki središte Carstva. Tu se razvijao vizantijski kalendar tj. kalendarska era, tu su bili najučeniji i najpismeniji ljudi tog sveta, tu je bila pobogu Aleksandrijska biblioteka, on je bio i privredno najvažniji izvor resursa; uključujući hrane i novca. Tamo su se nalazili svi najbitniji prepisivači centri. Osnovni i najjeftiniji izvor materijala na kojim bi se pisalo, papirus, dolazio je u preovlađujućoj većini. Ne da nema istorijskih izvora, nego nema nešto ni pisanog teksta kao takvog, bez obzira na to kakve vrste.

Sve je to zahvatio ogroman zemljotres kad su Arabljani ušli u Egipat 642. godine i prouzrokovao ogromnu nestašicu hartije za pisanje, pre svega, između ostalog. Potrajaće vekovi arabljansko-vizantijskih ratova pre nego što trgovina ponovo zaživi i dok se razvije grčki brzopis, i baš od tada prestaje crna rupa u vizantijskim izvorima, koja počinje s padom Egipta; stvari su tu poprilično jasne da ne znam šta je tačno tebi tu nejasno.

A kad me tako nešto pitaš deluje mi da uopšte nisi razumeo što sam pisao, jer ja ništa nisam o tome pisao. Nisam pisao o vizantijskom mračnom dobu, niti uopšteno o pisanim izvorima kao takvim. Ja sam pisao vrlo specifično o istorijama kao literarnom žanru i o istoriografskom proučavanju prošlosti (kao prošlosti čoveka kao takvog) i polemisanju i o njoj sa kompetencijama i znanjima jednog filosofa, polihistora. To Jovan Skilica, Teodor Metohit ili Jovan Kantakuzin — nisu. Nikog od njih istorija nije zanimala i nije pisao radi nje; niko od njih nije proučavao i pisao istorije. Procvat istoriografije dolazi u XV veku i usko je (neraskidivo, zapravo) povezan sa humanizmom i renesansom. Nadam se da je sad jasnije.

Дај бре Арабљани преузели ресурсе папируса и Грци остали два века без толет папира.
Посећаш на Вучића.
То сам већ поновио безброј пута!
Па шта? То што си поновио не значи да јд постала истина јер је објашњење сумануто тотално.
Нису ти људи остали у Александрији већ мигрирали за Цариград
Дакле у Цариграду сви неписмени?

Освојиш ресавску школу у Србији и у Београду 2 века нема новина?
 
Дакле Грци су спалили све изворе о лионској лиги претпостсвља се и последњу књигу Хонијата где говори о детаљима тога у биографији Михајла 7.Палеолога.
Он је сахрањен без свештеника и царских почасти.

Да ли ти је пало на памет да у оваквој сложеној политичкој ситусцији су извори уништени?
Повратили су територије променом владарске династије Багдадског калифата долази далеко умеренија породица на власт повратком неких својих територија и повратком администрације извори поново настају.
 
Дај бре Арабљани преузели ресурсе папируса и Грци остали два века без толет папира.
Посећаш на Вучића.
То сам већ поновио безброј пута!
Па шта? То што си поновио не значи да јд постала истина јер је објашњење сумануто тотално.
Нису ти људи остали у Александрији већ мигрирали за Цариград
Дакле у Цариграду сви неписмени?

Освојиш ресавску школу у Србији и у Београду 2 века нема новина?

Ne znam uopšte šta je tvoje pitanje.

Za početak, da li si barem shvatio sad da uopšte nisam ni govorio o pisanim izvorima, već o istorijama, koje se ozbiljno vraćaju na pozornicu tek sa humanizmom i renesansom?

Pitao si me da povežem nešto sa nečim što sam napisao, a nije uopšte povezano.
 
Дакле Грци су спалили све изворе о лионској лиги претпостсвља се и последњу књигу Хонијата где говори о детаљима тога у биографији Михајла 7.Палеолога.
Он је сахрањен без свештеника и царских почасти.

Да ли ти је пало на памет да у оваквој сложеној политичкој ситусцији су извори уништени?
Повратили су територије променом владарске династије Багдадског калифата долази далеко умеренија породица на власт повратком неких својих територија и повратком администрације извори поново настају.

Nesumnjivo je da je moglo biti paljenja novonastalih dela. Paljenje knjiga sastavni je deo verskih ratova, Vizantija je u to vreme upravo bila u potpunosti borbom oko ikona i vlasti, svetovne i crkvene, često su se menjale.

Međutim, mi znamo celu hrpu izgubljenih autora. Makar ostanu po imenu; tako znamo i svašta šta je bilo pohranjeno pre raznih požara. Pretpostavljati da su postojali izvori, a nema nikakvih indirektnih indicija da jesu, a niti su postojali uopšte uslovi za razvijenu pismenost u datom periodu, neosnovano je pravljenje konstrukcija.

Vidim da ubaciš Vučića svako malo čim nešto ne razumeš baš u potpunosti. Evo da probam da ti objasnim, koliko znam u Srbiji postoje danas dve štamparije, valjda jedna u Novom Sadu i dr. kod BG ili tako nešto. Zamisli da neko sad polupa obe i da iz nekog razloga apsolutno niko ne otvori nijednu novu u Srbiji narednih 150 godina. I da niko ama baš ništa ne štampa u Srbiji 150 godina; da se prave dogovori sa štamparijama u Bugarskoj i Hrvatskoj da ponešto odštampaju i uvezu u Srbiju, da ministarstvo prosvete zabrani popunjavsnje radnih sveski za škole radi konzerviranja, itd. Eto, toliko je traumatičan bio gubitak Egipta za Vizantiju.

I ne znam šta je to tebi čudno. Egipat je bio najbogatija provincija Carstva. Iz Egipta su se dovlačili, ne samo papirusi, već i ogromna količina hrane koja je prehranjivala i Carigrad i pola carstva, dovođeni su svakojski resursi iz trgovine, poreski prihodi iz Egipta su bili žila kucavica koja je pokretala čitavo carstvo. Kulturološka prestonica Vizantije nije bila uopšte u Carigradu, koji dobija ozbiljnije ponovo na značaju tek posle pada Egipta, već upravo Aleksandrija, sedište faking biblioteke Ptolemejevića. Egipat je bio žila kucavica.

I odgovori da li ti je jasno da ovo što pričamo nema nikakve veze ni sa čim, već si samo u temu van konteksta ubaci?
 
Poslednja izmena:
Nesumnjivo je da je moglo biti paljenja novonastalih dela. Paljenje knjiga sastavni je deo verskih ratova, Vizantija je u to vreme upravo bila u potpunosti borbom oko ikona i vlasti, svetovne i crkvene, često su se menjale.

Međutim, mi znamo celu hrpu izgubljenih autora. Makar ostanu po imenu; tako znamo i svašta šta je bilo pohranjeno pre raznih požara. Pretpostavljati da su postojali izvori, a nema nikakvih indirektnih indicija da jesu, a niti su postojali uopšte uslovi za razvijenu pismenost u datom periodu, neosnovano je pravljenje konstrukcija.

Vidim da ubaciš Vučića svako malo čim nešto ne razumeš baš u potpunosti. Evo da probam da ti objasnim, koliko znam u Srbiji postoje danas dve štamparije, valjda jedna u Novom Sadu i dr. kod BG ili tako nešto. Zamisli da neko sad polupa obe i da iz nekog razloga apsolutno niko ne otvori nijednu novu u Srbiji narednih 150 godina. I da niko ama baš ništa ne štampa u Srbiji 150 godina; da se prave dogovori sa štamparijama u Bugarskoj i Hrvatskoj da ponešto odštampaju i uvezu u Srbiju, da ministarstvo prosvete zabrani popunjavsnje radnih sveski za škole radi konzerviranja, itd. Eto, toliko je traumatičan bio gubitak Egipta za Vizantiju.

I ne znam šta je to tebi čudno. Egipat je bio najbogatija provincija Carstva. Iz Egipta su se dovlačili, ne samo papirusi, već i ogromna količina hrane koja je prehranjivala i Carigrad i pola carstva, dovođeni su svakojski resursi iz trgovine, poreski prihodi iz Egipta su bili žila kucavica koja je pokretala čitavo carstvo. Kulturološka prestonica Vizantije nije bila uopšte u Carigradu, koji dobija ozbiljnije ponovo na značaju tek posle pada Egipta, već upravo Aleksandrija, sedište faking biblioteke Ptolemejevića. Egipat je bio žila kucavica.

I odgovori da li ti je jasno da ovo što pričamo nema nikakve veze ni sa čim, već si samo u temu van konteksta ubaci?
Аман убацио сам ти из разлога писао сам толико пута...Па не значи да то што си ти писао и ако се неко не слаже са тим или. у тај одговор није задовоњавајић да нд РАЗУМЕ!

То што ти говориш хајдемо рећи негде од 12. века пре пада Цариграда друга половина почиње романтизам да се јавља као жанр у изворима у архаизација извора на античке појмове. Ови процеси ће падом Цариграда знатно касније 2 века са грчким миграцијама пренети романтизам у Европу сасвим сигурно до неке синергије ће тоћи током латинског царства.
То све није спорно и нико не доводи у питање..
.Објашњења не твоја већ науке у периоду од 7-9 века нису задовољавајући.
 
Отприлике објашњење од 7.-9.века ми звучи као прелазак из нледеног доба у цивилизације са писмом астрономијом и наукама..
"Нешто се за време леденог доба у људској свести десило"?
Ударио их метеор у главу камен мудрости и пресветио их.
 
Аман убацио сам ти из разлога писао сам толико пута...Па не значи да то што си ти писао и ако се неко не слаже са тим или. у тај одговор није задовоњавајић да нд РАЗУМЕ!

То што ти говориш хајдемо рећи негде од 12. века пре пада Цариграда друга половина почиње романтизам да се јавља као жанр у изворима у архаизација извора на античке појмове. Ови процеси ће падом Цариграда знатно касније 2 века са грчким миграцијама пренети романтизам у Европу сасвим сигурно до неке синергије ће тоћи током латинског царства.
То све није спорно и нико не доводи у питање..
.Објашњења не твоја већ науке у периоду од 7-9 века нису задовољавајући.

Čekaj momenat, šta od XII veka; ja sam vrlo jasno pominjao XV vek.
 
Čekaj momenat, šta od XII veka; ja sam vrlo jasno pominjao XV vek.

Не него од почтка па до краја си помињао изворе ажи то није битно јер ту нема грешке већ период који си ознсчио хуманизмом и ренесандом се код Грка јавља њ века раније као књижевни жанр.
 
Не него од почтка па до краја си помињао изворе ажи то није битно јер ту нема грешке већ период који си ознсчио хуманизмом и ренесандом се код Грка јавља њ века раније као књижевни жанр.

Ne, ne javlja se suštinski po pitanju prave istoriografije. U XV veku se javljaju prvi pravi istoričari. Kao što rekoh, Jovan Skilica, Teodor Metohit, Georgije Pahimer, Jovan Kantakuzin, Nikifor Grigora,...ništa to nisu istoričari u užem smislu i nisu pisali istorije ili proučavali istoriju i pitanje porekla.
 
Аман убацио сам ти из разлога писао сам толико пута...Па не значи да то што си ти писао и ако се неко не слаже са тим или. у тај одговор није задовоњавајић да нд РАЗУМЕ!

То што ти говориш хајдемо рећи негде од 12. века пре пада Цариграда друга половина почиње романтизам да се јавља као жанр у изворима у архаизација извора на античке појмове. Ови процеси ће падом Цариграда знатно касније 2 века са грчким миграцијама пренети романтизам у Европу сасвим сигурно до неке синергије ће тоћи током латинског царства.
То све није спорно и нико не доводи у питање..
.Објашњења не твоја већ науке у периоду од 7-9 века нису задовољавајући.

Ne znam šta hoćeš od mene onda da dodam ako ti to objašnjenje nije zadovoljavajuće. Ti čak ne navodiš nikakve protivargumente, niti pojašnjavaš zbog čega ti je nezadovoljavajuće; argument kako nešto 'zvuči' nije apsolutno nikakav argument.

Ako znaš neke osnovne stvari iz privrede, valjda znaš šta znači kada ostaneš bez prihoda; firma ide na stečaj. Takve promene su ogromne i ostavljaju drastične posledice. Jedna obična zaraza u Irskoj je izvršila prehrambeni holokaust; nacija se prepolovila i Irska do današnjeg dana nikada nije oporavila svoje stanovništvo iz prve polovine XIX veka.

I opet, ne razumem zašto ovde pričamo uopšte o tome; ne vidim niti jedan razlog, niti je povezano sa bilo čime.
 
Ne znam šta hoćeš od mene onda da dodam ako ti to objašnjenje nije zadovoljavajuće. Ti čak ne navodiš nikakve protivargumente, niti pojašnjavaš zbog čega ti je nezadovoljavajuće; argument kako nešto 'zvuči' nije apsolutno nikakav argument.

Ako znaš neke osnovne stvari iz privrede, valjda znaš šta znači kada ostaneš bez prihoda; firma ide na stečaj. Takve promene su ogromne i ostavljaju drastične posledice. Jedna obična zaraza u Irskoj je izvršila prehrambeni holokaust; nacija se prepolovila i Irska do današnjeg dana nikada nije oporavila svoje stanovništvo iz prve polovine XIX veka.

I opet, ne razumem zašto ovde pričamo uopšte o tome; ne vidim niti jedan razlog, niti je povezano sa bilo čime.

Ти селективно пратиш дискусију
Кроз ову тему набројао сам доста аргуменста.
Звој аргумрнт за рупу од 7-9 века је освајање Египта као главне писарнице и развијање брзописа од 200 година.
Па да наравно да ме тај одговор неће задовољити набројао сам ти доста аргумената могао бих још али не видим потребу.
Историја се задовољила тим објашњењем ја нисам и не нсмеравам никог да убеђујем у своје ставове или сумње јер то ништа неће променити на ту тему.
 
Ти селективно пратиш дискусију

Pa vrlo često, da. ali uglavnom samo kad vidim da se ubacuju neke stvari koje nemaju veze sa temom. Npr. sad smo iz nebuha počeli da pričamo o vizantijskom mračnom veku, iako to nikakve veze nema ni sa čim što se pričalo ranije; nisam baš ignorisao zato što mi zanimljivo bilo na momenat da čujem o čemu ti to pričaš iako sam tu i ja pogrešio jer je i to off topic.

Кроз ову тему набројао сам доста аргуменста.
Звој аргумрнт за рупу од 7-9 века је освајање Египта као главне писарнице и развијање брзописа од 200 година.
Па да наравно да ме тај одговор неће задовољити набројао сам ти доста аргумената могао бих још али не видим потребу.
Историја се задовољила тим објашњењем ја нисам и не нсмеравам никог да убеђујем у своје ставове или сумње јер то ништа неће променити на ту тему.

Nisam doslovno nigde video da si na ijednom mestu umanjio značaj Egipta. Ne dosta, nego nijedan.

Evo da postavim ovu tabelu koju sam do sada više puta postavljao, vezano za prihode.

tabela.jpg


Ovo treba uzeti, naravno, sa dosta rezerve zato što brojke nisu brojke, naravno, identične kao i takve kakve su bile posle velike krize III veka (nešto su drugačije tada bile), ali može da se koristi kao neki osnovni ukazatelj. Dakle, pojedinačni profit iz samo Egipta veći je od prihoda iz apsolutno svih ostalih provincija zajedno. I ne samo, to već je veći od kompletnog (preko 100%) svih prihoda iz provincijskog sistema.

Egipat je kao takav praktično, da kažemo, nosio Rimsko carstvo kao takvo. Gubitak Egipta sredinom VII stoleća pojedinačno je najtraumatičniji i najtragičniji događaj u čitavoj istoriji Romejskog carstva (od 284. do 1453. godine, da kažemo), u vrhu sa velikom tragedijom IV krstaškog rata 1204. godine i padom Carigrada 1453. godine, po značaju prevazilazeći katastrofu kod Mancikerta 1071. godine. Posle gubitka Egipta, Vizantija nikada više nije bila svetska imperija, već zapravo jedna regionalna sila koju je moglo jedno majušno azijatsko pleme Bugara da potuče do nogu i određuje unutrašnju politiku...i nikada nije više izrodila nekog cara Justinijana, skroz do kraja svog postojanja i epohe Turaka Osmanlija.

Sve pohare Slovena sa svim opsadama Soluna i razaranjem Solina u komparaciji po značaju sa posledicama arabljanske najezde (i to kada kažem to mislim preko 90% praktično samo na gubitak Egipta i Kartagine; dakle, afričkih teritorija) bile su, da se tako izrazim, neko slabo primetno golicanje stopala na koje se ne vredi puno osvrtati. Vizantija posle trajnog gubitka Egipta je, tako reći, muškarac koji je kastriran, oslepljen i bičovan 12 sati bez prestanka uz silovanje u povremenim pauzama između sesija mučenja i onda bačen na ulicu da se sastavi i proba da shvati šta se dogodilo i da smisli šta će sad sa sobom gleda kako mu pored svega i kuća gori.
 
Poslednja izmena:
Pa vrlo često, da. ali uglavnom samo kad vidim da se ubacuju neke stvari koje nemaju veze sa temom. Npr. sad smo iz nebuha počeli da pričamo o vizantijskom mračnom veku, iako to nikakve veze nema ni sa čim što se pričalo ranije; nisam baš ignorisao zato što mi zanimljivo bilo na momenat da čujem o čemu ti to pričaš iako sam tu i ja pogrešio jer je i to off topic.



Nisam doslovno nigde video da si na ijednom mestu umanjio značaj Egipta. Ne dosta, nego nijedan.

Evo da postavim ovu tabelu koju sam do sada više puta postavljao, vezano za prihode.

Pogledajte prilog 1473366

Ovo treba uzeti, naravno, sa dosta rezerve zato što brojke nisu brojke, naravno, identične kao i takve kakve su bile posle velike krize III veka (nešto su drugačije tada bile), ali može da se koristi kao neki osnovni ukazatelj. Dakle, pojedinačni profit iz samo Egipta veći je od prihoda iz apsolutno svih ostalih provincija zajedno. I ne samo, to već je veći od kompletnog (preko 100%) svih prihoda iz provincijskog sistema.

Egipat je kao takav praktično, da kažemo, nosio Rimsko carstvo kao takvo. Gubitak Egipta sredinom VII stoleća pojedinačno je najtraumatičniji i najtragičniji događaj u čitavoj istoriji Romejskog carstva (od 284. do 1453. godine, da kažemo), u vrhu sa velikom tragedijom IV krstaškog rata 1204. godine i padom Carigrada 1453. godine, po značaju prevazilazeći katastrofu kod Mancikerta 1071. godine. Posle gubitka Egipta, Vizantija nikada više nije bila svetska imperija, već zapravo jedna regionalna sila koju je moglo jedno majušno azijatsko pleme Bugara da potuče do nogu i određuje unutrašnju politiku...i nikada nije više izrodila nekog cara Justinijana, skroz do kraja svog postojanja i epohe Turaka Osmanlija.

Sve pohare Slovena sa svim opsadama Soluna i razaranjem Solina u komparaciji po značaju sa posledicama arabljanske najezde (i to kada kažem to mislim preko 90% praktično samo na gubitak Egipta i Kartagine; dakle, afričkih teritorija) bile su, da se tako izrazim, neko slabo primetno golicanje stopala na koje se ne vredi puno osvrtati. Vizantija posle trajnog gubitka Egipta je, tako reći, muškarac koji je kastriran, oslepljen i bičovan 12 sati bez prestanka uz silovanje u povremenim pauzama između sesija mučenja i onda bačen na ulicu da se sastavi i proba da shvati šta se dogodilo i da smisli šta će sad sa sobom gleda kako mu pored svega i kuća gori.

Сад ти не разумеш изгледа мене ни мало не искључујем значај Египта нити кажем да све то није тачно чак и инвазија сељачке аристократије војни удари који су птед крај захватили антички Рим све то јесу разлози да извора буде мало , да буду лоши , непрецизни шта год.
Само ми то све изгледа недовоњан разлог да 200 година нема извора уопште.
Као да је неко извршио нуклеарни удар на Цариград и да се 200 година опорављао.

Извори се појављују кад Византија поново успоставља власт над деловима своје територије у Европи , Азији ту долазе мировни споразуми са Арапима око расељавања Мардаита и другог агресивног милитантног становништва са пограничног подручја.

Извори и ако су постојали реално би било да су након успоставе власти и уништени.

Или се десило нешто још горе да је Византија у том периоду готово нестала.
 
Сад ти не разумеш изгледа мене ни мало не искључујем значај Египта нити кажем да све то није тачно чак и инвазија сељачке аристократије војни удари који су птед крај захватили антички Рим све то јесу разлози да извора буде мало , да буду лоши , непрецизни шта год.
Само ми то све изгледа недовоњан разлог да 200 година нема извора уопште.
Као да је неко извршио нуклеарни удар на Цариград и да се 200 година опорављао.

Извори се појављују кад Византија поново успоставља власт над деловима своје територије у Европи , Азији ту долазе мировни споразуми са Арапима око расељавања Мардаита и другог агресивног милитантног становништва са пограничног подручја.

Извори и ако су постојали реално би било да су након успоставе власти и уништени.

Или се десило нешто још горе да је Византија у том периоду готово нестала.

Pobogu, niko nije rekao da nema izvora uopšte. Pa iz tog vremena je Trulski vaseljenski (petošesti) sabor iz 692. godine zahvaljujući kojem je zapisan i onaj Gordoservon u crkvenim saborskim aktima.
 
Poslednja izmena:
Pobogu, niko nije rekao da nema izvora uopšte. Pa iz tog vremena je Trulski sabor iz 692. godine zahvaljujući kojem je zapisan i onaj Gordoservon u saborskim aktima.
Нисам ни ја рекао да их нема уопште то је 7.век
На прсте можемо да их набројимо.
Оно што тскође знамо да су Словени пре инвазије Арапа стигли до Цариграда и Малу Азију.
Сад ту можемо да нагађамо шта се десило пред крај Ираклијевог живота до сарадње Арапа и Словена је долазило сигурно.
Колико ? Како? То је могло бити златно доба Словена о којем ништа није написано.
Можемо самл да нагађамо.
Зашто је дошло до франачке експанзије јако комлексна ствар.
То смо помињали Лаоник је о једном тако кратком раздобљу написао 10 књига.
 
Нисам ни ја рекао да их нема уопште то је 7.век
На прсте можемо да их набројимо.
Оно што тскође знамо да су Словени пре инвазије Арапа стигли до Цариграда и Малу Азију.
Сад ту можемо да нагађамо шта се десило пред крај Ираклијевог живота до сарадње Арапа и Словена је долазило сигурно.
Колико ? Како? То је могло бити златно доба Словена о којем ништа није написано.
Можемо самл да нагађамо.
Зашто је дошло до франачке експанзије јако комлексна ствар.
То смо помињали Лаоник је о једном тако кратком раздобљу написао 10 књига.

A još uvek nisi odgovorio, iako sam puno pitao, zašto si to ubacio u temu. :lol:
 

Back
Top