Madžun - nostalgično pripovedanje o detinjstvu

Baudrillard

Zaslužan član
Moderator
Poruka
129.526
Makedonski i srpski akademik Vlada Urošević upravo je objavio novi roman Madžun u izdanju Arhipelaga i Dosije Studija u proznoj ediciji Element. Roman je na srpski jezik prevela Danka Andonovski.

Vlada Urošević


Madžun je uzbudljivo i nostalgično pripovedanje o detinjstvu u godinama pred Drugi svetski rat i na početku rata.

Radnja romana smeštena je u okvirima građanske porodice Skoplja, usred jedne burne istorijske epohe. Svi događaji, od porodičnih, preko društvenih, do istorijskih, sagledavaju se iz perspektive radoznalog i nesmirenog dečaka koji želi da zaviri u komplikovani svet odraslih. Dečak zainteresovano istražuje događaje u svojoj porodici, razgovore odraslih, događaje iz ulice i grada, pokušavajući da ih razume i prevede na jezik svog detinjeg iskustva. Istovremeno, Uroševićev junak pokreće najraznovrsnije dečje avanture koje ispunjavaju svet odrastanja.

Dramatičan početak istorije, oličen u ratu, bombardovanju i prvim danima okupacije, označava kraj detinjstva punog živopisnih scena, neodoljivih epizoda, humornih situacija i nesvakidašnje pripovedačke mašte.

– Roman Madžun, dakako, može biti čitan po analogiji i u poredbenim relacijama sa značajnim delima evropske proze, počev, recimo, od prve knjige Lava Nikolajeviča Tolstoja za dati kontekst paradigmatičnog naslova Detinjstvo, pa preko Limenog doboša Gintera Grasa do, na primer, Užasa praznine skorašnjeg nobelovca Petera Handkea, a sasvim prirodno, i načinom pripovedanja i ukupnom umetničkom vrednošću, ulazi u korpus dela istovrsne tematike koja su u većoj ili manjoj meri reprezentovala prozu kako pojedinih značajnih južnoslovenskih autora, tako i samih književnosti kojima su oni pripadali. Madžun, drukčije rečeno, svojim osnovnim karakteristikama produžava niz dela nastalih uzduž celog XX veka na južnoslovenskom kulturnom prostoru, od Djetinjstva u Agramu Miroslava Кrleže, preko uvodnih stranica velikog romana Proljeća Ivana Galeba Vladana Desnice, potom najznačajnije knjige novela Branka Ćopića Bašta sljezove boje, do zbirke priča takođe indikativnog naslova Rani jadi i romana Bašta, pepeo Danila Кiša – kaže Mihajlo Pantić u pogovoru srpskom izdanju Uroševićevog romana Madžun.


Rođen u Skoplju 1934. godine, Vlada Urošević je pesnik, romansijer, pripovedač, esejist, književni i likovni kritičar, antologičar, prevodilac. Kao redovni profesor Filološkog fakulteta „Blaže Кoneski“ Univerziteta u Skoplju predavao je istoriju evropske književnosti devetnaestog i dvadesetog veka. Urošević je član je Makedonske akademije nauka i umetnosti, Srpske akademije nauka i umetnosti, Evropske pesničke akademije (Luksemburg), Slovenske akademije književnosti i umetnosti (Varna) i dopisni član akademije „Malarme“ (Pariz). Urošević se u književnosti javio 1954. da bi pet godina kasnije objavio prvu knjigu pesama Jedan drugi grad. Objavio je romane: Ukus bresaka (1964), Dvorski pesnik u napravi za letenje (1996), Divlja liga (2000), Moja rođaka Emilija (1994), Zmajeva nevesta (2011) i Madžun (2018). Urošević je jedini makedonski pesnik koji je tri puta (1967, 1973, 1986) dobio nagradu „Braća Miladinovci“ za najbolju pesničku knjigu na Struškim večerima poezije. Dobitnik je i nekoliko inostranih priznanja: nagrade „Halide Edip Adivar“ Turskog PEN centra, nagrade „Veliko leteće pero“ na međunarodnom pesničkom festivalu „Slovenski zagrljaj“ (Varna) i Ordena „Sergej Jesenjin“ Saveza pisaca Rusije. Кnjige Vlada Uroševića prevedene su na engleski, nemački, francuski, španski, poljski, ruski, srpski, bugarski i slovenački jezik.

sinhro.rs
 
Makedonski i srpski akademik Vlada Urošević upravo je objavio novi roman Madžun u izdanju Arhipelaga i Dosije Studija u proznoj ediciji Element. Roman je na srpski jezik prevela Danka Andonovski.

Vlada Urošević


Madžun je uzbudljivo i nostalgično pripovedanje o detinjstvu u godinama pred Drugi svetski rat i na početku rata.

Radnja romana smeštena je u okvirima građanske porodice Skoplja, usred jedne burne istorijske epohe. Svi događaji, od porodičnih, preko društvenih, do istorijskih, sagledavaju se iz perspektive radoznalog i nesmirenog dečaka koji želi da zaviri u komplikovani svet odraslih. Dečak zainteresovano istražuje događaje u svojoj porodici, razgovore odraslih, događaje iz ulice i grada, pokušavajući da ih razume i prevede na jezik svog detinjeg iskustva. Istovremeno, Uroševićev junak pokreće najraznovrsnije dečje avanture koje ispunjavaju svet odrastanja.

Dramatičan početak istorije, oličen u ratu, bombardovanju i prvim danima okupacije, označava kraj detinjstva punog živopisnih scena, neodoljivih epizoda, humornih situacija i nesvakidašnje pripovedačke mašte.

– Roman Madžun, dakako, može biti čitan po analogiji i u poredbenim relacijama sa značajnim delima evropske proze, počev, recimo, od prve knjige Lava Nikolajeviča Tolstoja za dati kontekst paradigmatičnog naslova Detinjstvo, pa preko Limenog doboša Gintera Grasa do, na primer, Užasa praznine skorašnjeg nobelovca Petera Handkea, a sasvim prirodno, i načinom pripovedanja i ukupnom umetničkom vrednošću, ulazi u korpus dela istovrsne tematike koja su u većoj ili manjoj meri reprezentovala prozu kako pojedinih značajnih južnoslovenskih autora, tako i samih književnosti kojima su oni pripadali. Madžun, drukčije rečeno, svojim osnovnim karakteristikama produžava niz dela nastalih uzduž celog XX veka na južnoslovenskom kulturnom prostoru, od Djetinjstva u Agramu Miroslava Кrleže, preko uvodnih stranica velikog romana Proljeća Ivana Galeba Vladana Desnice, potom najznačajnije knjige novela Branka Ćopića Bašta sljezove boje, do zbirke priča takođe indikativnog naslova Rani jadi i romana Bašta, pepeo Danila Кiša – kaže Mihajlo Pantić u pogovoru srpskom izdanju Uroševićevog romana Madžun.


Rođen u Skoplju 1934. godine, Vlada Urošević je pesnik, romansijer, pripovedač, esejist, književni i likovni kritičar, antologičar, prevodilac. Kao redovni profesor Filološkog fakulteta „Blaže Кoneski“ Univerziteta u Skoplju predavao je istoriju evropske književnosti devetnaestog i dvadesetog veka. Urošević je član je Makedonske akademije nauka i umetnosti, Srpske akademije nauka i umetnosti, Evropske pesničke akademije (Luksemburg), Slovenske akademije književnosti i umetnosti (Varna) i dopisni član akademije „Malarme“ (Pariz). Urošević se u književnosti javio 1954. da bi pet godina kasnije objavio prvu knjigu pesama Jedan drugi grad. Objavio je romane: Ukus bresaka (1964), Dvorski pesnik u napravi za letenje (1996), Divlja liga (2000), Moja rođaka Emilija (1994), Zmajeva nevesta (2011) i Madžun (2018). Urošević je jedini makedonski pesnik koji je tri puta (1967, 1973, 1986) dobio nagradu „Braća Miladinovci“ za najbolju pesničku knjigu na Struškim večerima poezije. Dobitnik je i nekoliko inostranih priznanja: nagrade „Halide Edip Adivar“ Turskog PEN centra, nagrade „Veliko leteće pero“ na međunarodnom pesničkom festivalu „Slovenski zagrljaj“ (Varna) i Ordena „Sergej Jesenjin“ Saveza pisaca Rusije. Кnjige Vlada Uroševića prevedene su na engleski, nemački, francuski, španski, poljski, ruski, srpski, bugarski i slovenački jezik.

sinhro.rs
Pošto vjerujem Pantiću kao i tebi, će pročitam :P
 

Back
Top