Kristijan Šmit suspendovao Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske

BEĆIROVIĆ POVODOM DANA NEZAVISNOSTI BiH: "Nemoguća je secesija bh. entiteta Republika Srpska"


U sarajevskoj Vijećnici prijem povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, večeras su priredili članovi Predsjedništva naše zemlje Željko Komšić i Denis Bećirović.

1677694527165.jpg


Na svečanom prijemu povodom Dana nezavisnosti BiH, član Predsjedništva BiH Denis Bećirović rekao je da Bosna i Hercegovina kroz svoju historiju ima pet važnih datuma.

"Posebnu zahvalnost želim iskazati bh. antifašistima iz dva posljednja rata koji su najzaslužniji što danas imamo državu i što možemo obilježavati Dan nezavisnosti BiH. Prvi mart spada među pet najznačajnijih datuma u milenijskoj historiji BiH.

Prvi datum je 949. godina u kojoj je bizantijski car Konstantin Porfirogenet objavio djelo ' O upravljanju carstvom' gdje se prvi put u pisanom historijskom izvoru navodi postojanje zemlje Bosne. Drugi datum je 29. august 1189. godine kada je poznati vladar Bosne Kulin ban izdao povelju kojom se dubrovačkim trgovcima garantovala sloboda kretanja. To je najstariji bosanski državni dokument napisan na starobosanskom jeziku i bosančicom.

S pravnog aspekta može se konstatirati da je ova povelja rodni list bosanske državnosti i neoboriv dokaz da je Bosna u 12. stoljeću imala uređenu državu. Treći datum je 25. novembar 1943. kada je na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a obnovljena državnosti. Četvrti datum je 1. mart 1992. kada se na demokratskom referendumu preko 64 posto građana izjasnilo za nezavisnu i suverenu BiH. Peti datum je 22. maj 1992. godine kada je Republika BiH primljena u punopravno članstvo UN-a", rekao je Bećirović I dodao da ovi datumi, moraju ostati upisani zlatnim slovima u historiju države.

"Ovih pet datuma u bh. historiji trebaju biti upisani velikim i zlatnim slovima. Da se njima imenuju značajne kulturne i javne ustanove i drugi objekti te da se njima ponosi svaki građanin bez obzira na etničku, vjersku, ideološku ili političku pripadnost. Nažalost, velikodržavni protagonosti pokušavaju BiH oduzeti pravo na postojanje. Pokušavaju ukrasti i prekrojiti historiju, ne poštuju suverenitet, negiraju naš identitet, zloupotrebljavaju pravo na vjerski identitet, kradu bh. talente u sportu, nauci i drugim oblastima. Uprkos svemu tome, ne uspijevaju slomiti državu BiH. Nju nisu trajno pokorile ni mnogo jače sile. BiH je uvijek imala svoje sinove i kćeri koji će je zaštititi. Tako je bilo i tako će ostati", naveo je.

Potom se osvrnuo na, kako kaže, pojedince koji nastoje zloupotrijebiti pojam samoopredjeljenja naroda.

"Šta je pravo na samoopredjeljenje naroda i kako se ostavaruje? Odgovor na ovo pitanje nije znao ni Slobodan Milošević kada ga je 1991. godine postavio Badinterovoj komisiji. "Ima li srpsko stanovništvo u Hrvatskoj i BiH pravo na samoopredjeljenje?. Arbitražna komisija je dala odgovor: Sljedbenicima velikodržavne politike teško je palo saznanje da se svi međunarodni instrumenti koji se odnose na to načelo trebaju shvatiti prije svega u teritorijalnom, a ne u strogo etničkom smislu.

Nažalost, ponovo na političkoj sceni imamo sljedbenike Miloševićeve politike. Ne prihvataju činjenicu da je načelo samoopredjeljenja u trajnoj suprotnosti sa načelom političke samostalnosti država u svijetu. Kada bi svi narodi pribjegli tom pravu, teritorijalna cjelovitost mnogih država došla bi u pitanje", rekao je Bećirović I dodao:

"Generalna skupština UN-a precizno je utvrdila da se to pravo ne smije nikada shvatiti kao odobravanje ili podsticanje aktivnosti koje bi ugrozile teritorijalnu cjelovitost ili jedinstvo država. Zato je nemoguća secesija RS-a jer stanovništvo jednog dijela nezavisne i suverene države BiH nikada neće moći odlučivati o sudbini cjelokupnog stanovništva naše države. Nikada, neka to dobro upamte separatistički orijentirani političari.

Dejton je potvrdio suverenitet i kontinuitet BiH.

Danas je BiH kandidat za članstvo u EU i zemlja pred ulaskom u NATO.

Pred našom državom su važne faze procesa evropskih i euroatlantskih integracija. BiH treba pomoći da izgradi funkcionalne državne institucije koje su sposobne preuzeti odgovornost za ubrzano kretanje prema EU i NATO-u. Nažalost pokušaji razaranja države nisu prestali. U periodu agresije to je provođeno ubijanjima, protjerivanjima i genocidom.

Danas se to provodi blokadom države, pokušajima slabljenja i urušavanja državnih institucija. Krajnji cilj snaga jeste podjela BiH kao države. Usmjerenost tih projekata neće se promijeniti ni u narednim godinama", rekao je član Predsjedništva BiH.

Na kraju, Bećirović je naglasio kako ne postoji pitanje koje je važnije od opstanka države.

"Ne postoji pitanje koje politički, moralno i egzistencijalno važnije od očuvanja BiH. Stranačku i lokalnu politiku potisnimo u korist državne politike. Neka odanost i privrženost državi bude jača od ličnih sujeta. Odredimo crvenu liniju ispod koje se ne može ići. Ne šutim pred nepravdom, ne pristajmo na podjele .Na provokacije ne dogovarajmo mržnjom već ljubavlju i izgradnjom škola, fakulteta, fabrika, biblioteka i stanova za mlade bračne parove. To je najbolji odgovor politikama destrukcije i podjela. Bosani i Hercegovci, sretan vam Dan nezavisnosti naše domovine Bosne i Hercegovine", zaključio je Bećirović.
 

Komšić: Iste snage napadaju BiH kao i 90-ih, ako budemo pasivni dovodimo državu u pitanje


1677715842812.png


Član Predsjedništva BiH Željko Komšić prisustvovao je Centralnoj proslava Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovini u Austriji te se tom prilikom obratio okupljenoj bh. dijaspori u toj zemlji.

Komšić je podsjetio da su građani Bosne i Hercegovine prije trideset i jednu godinu, a uslijed raspada bivše države, u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini organizirali referendum o nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine.

"Referendumu su prethodili brojni politički događaji kako na međunarodnom tako i na domaćem planu. I dok su separatisti putem nelegalnih i pravno ništavnih plebiscita naroda već tada pokušavali da stvore politički i pravni osnov za separatizam, snage lojalne Republici, na međunarodnom planu pokušavale su pridobiti podršku za organizaciju referenduma. U tome su i uspjele pa je referendum raspisan na osnovu nalaza Badinterove komisije", rekao je Komšić.

Također je podsjetio i da su se građani BiH na referendumu o nezavisnosti građani Bosne I Hercegovine velikom većinom glasova odlučili se za put nezavisnosti, iskoristišvši svoje demokratsko pravo.

"Odmah po objavljivanju rezultata četnički separatisti organizovani kroz paravojne formacije krenuli su sa opstrukcijom normalnog i svakodnevnog života u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, a ubrzo im se u tome pridružila Jugoslovenska naroda armija, te formirane parainstitucije koje su nastale podjelom sigurnosnih agencija Republike Bosne I Hercegovine", istakao je.

Komšić je podsjetio i kako su višestruko bolje naoružane separatisitičke snage zajedno sa JNA, uvidjevši da ne mogu spriječiti nezavisnost Bosne i Hercegovine, koji već početkom aprila zvanično priznaju vodeće države svijeta,

"Ta agresija otpočinje vršenjem masovnih zločina u Istočnoj Bosni, pokušajem zauzimanja Predsjedništva Bosne i Hercegovine početkom maja mjeseca 1992.godine te nizom masakara nad civilnim stanovništvom u gradovima diljem BiH.

Naša država je ipak već 22. maja primljena u Ujedinjene nacije. Tim činom stavljena je tačka na pitanje međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine", podsjetio je Komšić.

Član Predsjedništva BiH je kazao da snage koje su tada napadale na Bosnu i Hercegovinu se nikada nisu pomirile sa njenom nezavisnošću i suverenošću.

"Oni će i dalje nastaviti da napadaju. Mi se možemo odbraniti jedino ako se budemo branili onom hrabrošću kojom smo se branili u periodu od 1992. do 1995. godine. U toj borbi možemo se, i moramo se prvo osloniti na sebe. Budemo li se nadali pomoći nekih drugih i budemo li mi pasivni, sami ćemo dovesti u pitanje opstanak Bosne i Hercegovine. Ja sam uvjeren da pasivni nećemo biti i da nećemo skrštenih ruku čekati rasplet situacije", poručio je Komšić.
 

U TEŠKOM VREMENU LAŽNOG MIRA: "Prvomartovska borba nije okončana, kada bude - Bosna i Hercegovina bit će i zemlja i država."​


bosna-vitez.png


Piše: Rasim Belko

Borba građana Bosne i Hercegovine, otpočeta prvomartovskim opredjeljenjem za suverenu i nezavisnu državu svih koji u njoj žive daleko je od završene.

Ta borba je nakon 1. marta 1992. godine bila krvava.

Bila je to borba u kojoj se obnovljena nezavisnost branila najuzvišenijom vrijednošću - životom. Tog 1. marta kada građani Bosne i Hercegovine rekli su odlučno NE krnjoj Jugoslaviji, a zapravo velikoj Srbiji.

U borbi koja će uslijediti poslije sinovi i kćeri, zakleti na odanost domovini, branili su tu nezavisnost i neupitnom odanošću, hrabrošću i požrtvovanošću je odbranili i od velike Srbije i od Karađorđeva i od svih drugih ataka na Bosnu i Hercegovinu.

Branili su je i od licemjerne svjetske politike, koja im je uskratila pravo na oružje za odbranu golog opstanka. No, vodio ih je BOSANSKI INAT zahvaljujući kojem su je uspjeli odbraniti.

Nisu je uspjeli osloboditi. Međunarodna politika, prijetnjom udarima NATO saveza zaustavila je Armiju Republike Bosne i Hercegovine, ljiljana slobode, da oslobodi ovu zemlju okupacionih snaga iz Srbije i Hrvatske.

Umjesto toga, nametnut je lažni mir, kreiran kroz sporazum koji je Bosnu i Hercegovinu zarobio na putu postizanja njene pune nezavisnosti, suverenosti i državnosti. Onaj svijet, koji je embargom ukinuo pravo BOSANSKOM VOJNIKU da brani domovinu i njene građane, nametnuo je obnovljenoj bosanskoj državi novi rat, samo je promijenio sredstva i načine na koji se taj rat vodi.

Zato i danas, 1. marta 2023. godine niti možemo niti smijemo reći da je prvomartovska borba završena. Ta borba traje i trajat će. I sve je teža. Teža, jer neprijatelji ove zemlje, koji su onomad 1992. bili agresori, danas su njeni lažni prijatelji. Time još opasniji.

Prvomartovska borba je teža, jer za razliku od vremena kada se referendum pripremao u februaru 1992. godine, Bosna i Hercegovina više nema potpunu kontrolu nad svojim teritorijem. Nema, jer je svijet pod plaštom donosioca mira kreirao sistem u kojem se vanjska suverenost i integritet ne poklapaju sa unutrašnjim.

Bosna i Hercegovina i njena nezavisnost, danas se brane na mnogo manjem postotku njenog teritorija u odnosu na 1992. godinu. I zato se slobodno može reći da je svaki postdejtonski 1. mart, zapravo proslava nezavisnosti pod okupacijom.

U Dejtonu, historijski najgoroj odluci koju su svjetske sile donosile o Bosni i Hercegovini, na 50 posto njenog teritorija priznata je agresorska vlast, koja je i onomad, kao i danas javno i tajno bila potpuno posvećena cijepanju Bosne i Hercegovine i pripajanju njenih dijelova komšijama.

Zato danas, 1. marta, niti jedan kreator, potpisnik, svjedok Dejtonskog mirovnog sporazuma ne zaslužuje biti zvanica na prijemima povodom Dana nezavisnosti. Oni ni onda ni danas nisu prestali svojim politikama razgrađivati i ubijati tu nezavisnost.

Onog 1. marta 1992. godine nije bilo visokog predstavnika kao namjesnika međunarodne zajednice. I sva sreća da je tako. Jer, upitno je da li bi uopće imali nezavisnu Bosnu i Hercegovinu i ako bi je imali u kakvom bi ona bila obliku. Međutim, on je danas tu i uveliko kreira sudbinu ove zemlje i gura je u pravcu podjele. U istom onom pravcu u kojem su je gurale Srbija i Hrvatska devedesetih. Da je suprotno, Bosna i Hercegovina danas bi slavila Dan nezavisnosti od Une do Drine, od Save do mora.

I zato sinovi i kćeri ove zemlje, koji stasavaju u teškom vremenu lažnog mira, moraju znati da prvomartovska borba nije dobijena. Ona je sada njihovo naslijeđe. Zato ti sinovi i kćeri, bili političari, biznismeni, radnici, naučnici... moraju znati da je na njima da se bore i tu borbu okončaju ostvarenjem ciljeva u referendumskom pitanju.

U današnjoj Bosni i Hercegovini, niti su ravnopravni niti slobodni svi njeni građani. Niti je zemlja Bosna i Hercegovina postala nezavisna i suverena država, onako kako to predviđaju pravila.

Neprijatelji ove zemlje nisu se okanili pokušaja njenog pokoravanja niti će odustati sve dok i posljednji pedalj Bosne i Hercegovine ne bude oslobođen od kvislinga, separatista, sljedbenika krvoločnih zločinaca. Ova zemlja neće biti država kakvu su je 1. marta 1992. godine zamišljali oni koji su glasali za nezavisnost, sve dok njena obilježja i njeni zakoni ne budu vrijedili na svakom milimetru njenog teritorija. A da bi to bilo, ovoj zemlji mora biti vraćen teritorij, koji zahvaljujući međunarodnoj politici u ratu nije mogao biti oslobođen, dok u miru još teže ide njegovo oslobađanje.

Zato se uz ovaj i svaki postdejtonski Dan nezavisnosti mora naglasiti da ga dočekujemo i slavimo pod okupacijom. Samo ako ostanemo svjesni te okupacije bit ćemo svjesni potrebe borbe za oslobađanje i slobodu. A ta borba je motiv i snaga bosanskog čovjeka da pobijedi sve nedaće.

Mnogi su na tu borbu zaboravili i ukoliko ne žele biti potlačeni i robovi lažnih prijatelja morat će joj se vratiti. A kada ta borba završi, moći ćemo s puno više sreće slaviti Dan nezavisnosti. Bit će to i zemlja i država Bosna i Hercegovina.
 

GOVOR ŽELJKA KOMŠIĆA U SARAJEVSKOJ VIJEĆNICI: "Konačno znamo ko je za nezavisnost, a ko da nam odlučuju stranci i susjedi."​


zeljko-komsic.jpg


U Vijećnici u Sarajevu je održan svečani prijem povodom Dana nezavisnosti BiH.

Prijem su organizovali članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović.

U nastavku prenosimo govor Željka Komšića:

"Na početku večerašnjeg obraćanja želim prvo posebno da pozdravim naše hrabre Bosance i Hercegovce koji su ovdje večeras sa nama. To su ljudi koji su proteklih dana svojom humanošću, požrtvovanošću i srcem pružali ruku spasa unesrećenom stanovništvu Republike Turske, a koje je stradalo u katastrofalnim zemljotresima.
Bosna i Hercegovina je ponosna na vas. Svi zajedno pokazali smo solidarnost sa unesrećenim stanovništvom Republike Turske, ali vi koji ste otišli na lice mjesta učinili ste najteži dio posla. Hvala vam! Hvala vam što vašim svakodnevnim aktivnostima nesebično doprinosite bosanskohercegovačkom društvu u rješavanju teških i nepredviđenih situacija. Uvažene ekselencije, dame i gospodo, građani Bosne i Hercegovine...

Prije tačno trideset i jednu godinu, izjašnjavanjem građana na referendumu, Bosna i Hercegovina otpočela je svoju borbu za nezavisnost i suverenitet koja još uvijek traje. Protivnici nezavisnosti i postojanja Bosne i Hercegovine, ni oružanom agresijom na Bosnu i Hercegovinu kao međunarodno priznatu državu, nisu ostvarili svoje ciljeve.

Bosna i Hercegovina je opstala u svojim prepoznatljivim međunarodnim okvirima, uprkos svemu, pa čak i uprkos tzv. međunarodnoj zajednici. Oružana agresija na Bosnu i Hercegovinu jeste prestala potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali politička još uvijek traje. Iz toga proističe logičan zaključak da borba za nezavisnost i suverenitet još uvijek traje. Obrisi te borbe u posljednjim godinama, pa čak i u posljednjim mjesecima, naročito su vidljivi.

Nažalost, naša država sada nije suočena samo sa velikodržavnim aspiracijama susjeda i njihovim, rekao bih tradicionalnim pokušajima podjele Bosne i Hercegovine, nego i sa neprimjerenim stranim intervencionizmom koji nam je možda u početku izgledao zbunjujuće, čudno, gotovo nevjerovatno.

Toliko zbunjujuće, čudno i nevjerovatno da čak mnogi nisu željeli da vjeruju svojim očima. Onda su se pojavila logična pitanja gdje to odjednom, a zapravo nije odjednom, jer sjetimo se iskustva rata, nestadoše ljudska prava, jednakost, demokratski standardi, demoratija uopće? Gdje nestade međunarodna podrška suverenitetu Bosne i Hercegovine, pa nam sada ti lažni prijatelji sa susjedima uzimaju mjeru.

Priroda tog intervencionizma i rješenja koja se nastoje nametnuti u suprotnosti je sa svim demokratskim standardima, ali i u suprotnosti sa prvomartovskim opredjeljenjem Bosanaca i Hercegovaca o jednakosti svih građana i naroda koji žive u ovoj zemlji. Način na koji se ta rješenja, mimo volje građana Bosne i Hercegovine, nastoje nametnuti drzak je i bezobrazan.

U svojoj osnovi ona negiraju pretpostavku bilo kakve nezavisnosti i suverenosti Bosne i Hercegovine kao države. Građani Bosne i Hercegovine najvećim dijelom sa negodovanjem gledaju na takvo tretiranje Bosne i Hercegovine. Takvo političko djelovanje sigurno će se jednog dana naći pred stubom srama i pred sudom istorije.
Nažalost, nekada stvari u Bosni i Hercegovini izgledaju kao malo dotjerana, ušminkana repriza okrutne i krvave stvarnosti i dešavanja kroz koja smo već prošli u ratu! Sjetimo se samo embarga na oružje braniocima Bosne i Hercegovine, kukavičkog podmetanja podjele države kroz tzv. mirovne planove i pregovore.

Danas nam nude embargo na demokratiju i poštivanje osnovnih ljudkih prava, navodno pomirujuće dogovore i planove koji u konačnici idu ka potpunoj razgradnji bosanskohercegovačkog društva sa izvjesnom podjelom zemlje kao krajnjim rezultatom. Međutim, to uopće nije razlog za bilo kakvu vrstu pesimizma a kamoli defetizma.

Borba za nezavisnost i suverenost u periodu od 1992. do 1995. godine jeste bila sveopšta borba ljudi koji nemaju druge domovine, ljudi koji samo brane svoje, a za tuđim ne posežu. Tu borbu su iznijeli građani Bosne i Hercegovine, pripadnici svih njenih etničkih, vjerskih ili drugih identiteta, a ne naši lažni prijatelji.

I današnje iskreno zalaganje za nezavisnost i suverenitet Bosne i Hercegovine je prije svega stvar uvjerenja i svijesti Bosanaca i Hercegovaca, koji nemaju dilema šta je i čija je Bosna i Hercegovina. U oružanoj borbi, odnosno odbrani nezavisnosti i suvereniteta Bosne i Hercegovine učestvovali su samo oni koji se identificiraju sa Bosnom i Hercegovinom, a oni koji se ne identificiraju su je napadali.

Naravno, ni danas se ne možemo osloniti na one koji se ne identificiraju sa Bosnom i Hercegovinom, ali ne možemo ni na one koji stavljaju znak jednakosti između ove dvije kategorije, pravdajući takav stav navodnom političkom korektnošću, kako već vole da je zovu. Taj znak jednakosti stavljaju i pojedini strani zvaničnici koji nam poručuju da je za opstanak i vitalnost Bosne i Hercegovine od presudnog značaja da oni upravljaju mjestima donošenja odluka, i da bi trebalo da povjerujemo kako je njima više stalo do Bosne i Hercegovine nego nama samima.

Upravo je takav red i poredak danas u Bosni i Hercegovini uspostavljen. Takav poredak usmjeren je i protiv nezavisnosti i protiv suverenosti Bosne i Hercegovine.

Takav je, da ga se ne može nazvati drugim riječima do onim koje ću samo zbog svečanosti ovog trenutka prećutati. Međutim, kao što sam već rekao, to svakako nije razlog za bilo kakav defetizam i pesimizam nego baš suprotno, razlog za borbu.

Dobro je što su najzad prevaziđene određene iluzije. Dobro je što konačno znamo ko je za stvarnu nezavisnost i suverenost Bosne i Hercegovine, a ko smatra to da o našem zakonodavstvu treba da odlučuju stranci i vlade susjednih zemalja. Dobro je što smo konačno utvrdili mjesto u kojem se susrećemo, ali i ono mjesto u kojem se razilazimo.

Stoga, lišeni tih iluzija ne trebamo niti možemo biti tužni i potišteni, nego upravo radosni. Radosni zbog toga što se magla razišla i što jasno vidimo ko je ko.

Radosni zbog toga što konačno znamo na koga, u aktuelnim i budućim borbama za nezavisnost i suverenost možemo računati, a na koga ne, i na kraju radosni zbog toga što znamo da ne pobjeđuje masa neodlučnih koji se kolebaju, nego pobjeđuju oni koji su odlučni i koji znaju šta hoće.

Mi ćemo se nastaviti boriti za nezavisnost i pravno kao što to radimo, i politički, ali i na svaki drugi način jer više nemamo izbora. Jednom kad smo zakoračili, nema povratka. Niko ko je osvojio slobodu ne prepušta je dobrovoljno. Nekad nam se čini da bi nas pustili na miru kada bismo odustali od nezavisnosti. Ne bi, samo bi nas još gore progonili.

Oni koji danas misle da će ih pustiti na miru, ako im se pokore, grdno se varaju, njih će još više progoniti. Pobijediti će oni koji znaju čija je Bosna i Hercegovina, a naša i samo naša jeste. Oni koji su odlučni, a ne oni koji se nalaze u moru lažnih dilema. Pobijediti će oni koji se sa Bosnom i Hercegovinom u potpunosti identificiraju, jer oni znaju kakvu Bosnu i Hercegovinu hoće.

Slobodnu i demokratsku, zemlju jednakih ljudi, zemlju reda i ljudskih prava!

Sretan nam svima 1. mart - Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine!"
 

STEVANDIĆ UZBURKAO JAVNOST: „Vi ćete nama na nešto što je staro pola godine, sad stavljati privremenu mjeru i tjerati...“


- Nama se prijeti sankcijama jer držimo pravni kontinuitet, kazao je Stevandić.


nenad_stevandic_christian_schmidt1.jpg


-Јedine dvije institucije u BiH u kojima nema Dejtonskih principa, po kojima bi se sve odluke trebale donositi saglasnošću tri naroda i dva entiteta, jesu OHR i Ustavni sud BiH, izjavio je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, gostujući u emisiji Telering RTRS-a.

Stevandić tvrdi da se najviše neizvršenih odluka Ustavnog suda odnosi na Federaciju BiH.
-Zakon o šumama i šumskom zemljištu iz 2009. godine, koji je Ustavni sud proglasio neustavnim, još se primjenjuje jer Federacija nije donijela novi zakon, poručio je Stevandić.

- Nikada nijedan ambasador, nikada Ustavni sud nije donio privremenu mjeru, za tih 14 godina. A sad se sprema, sutra, nama da stave privremenu mjeru, rekao je Stevandić.

Stevandić je kazao da "za 14 godina na isti takav zakon nema privremene mjere".

- Nema prijetnje OHR-a, nema Kvinte. Niko živ ništa nije osporio - 14 godina. A vi ćete nama na nešto što je staro pola godine, sad stavljati privremenu mjeru i tjerati. I šta još mi radimo. Svaki put kad Ustavni sud proglasi nešto neustavnim, u zakonu, imovini, poljoprivrednom zemljištu, mi donesemo novi Zakon. I držimo pravni legitimitet. Držimo istu liniju, nema vakuuma da je odluka bila ovo ili ono - kazao je Stevandić.

Stevandić je kazao da "Federacija ima vakuum od 14 godina, ne kažnjavaju".

- Nama se prijeti sankcijama jer držimo pravni kontinuitet, kazao je Stevandić.
 

BURNO U BANJOJ LUCI: Odbor za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske razmatra odgovor Ustavnom sudu BiH...


Bećirovićev zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti bit će razmatran danas na elektronskoj sjednici Ustavnog suda BiH.

nsrs_4.jpg


Za danas je zakazana sjednica Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske sa samo jednom tematskom tačkom dnevnog reda koja se tiče spornog Zakona o nepokretnoj imovini.

Naime, nakon što je Zakon o nepokretnoj imovini RS-a osporen pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine sa čak četiri podnesena zahtjeva za ocjenu ustavnosti, potrebno je na tvrdnje iz zahtjeva ponuditi odgovor.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini RS Ustavnom sudu BiH podnijeli su članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić, 11 jedanaest poslanika iz Predstavničkog doma BiH te pet delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Bećirovićev zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti bit će razmatran danas na elektronskoj sjednici Ustavnog suda BiH.
 
Чему качење ових чланака из федерације? Кога то интересује ван федерације? Србе сигурно не интересује!
Можете, заједно са Шмитом, само да балавите и ништа више.
Прошле су 90-те, када сте имали подршку САД-а. Данас има далеко важнијих ствари од БиХ и њених проблема.
Републици Српској можете само пљунути под прозор.
Оно, пас лаје, каравани пролазе.
 

BEĆIROVIĆ POVODOM DANA NEZAVISNOSTI BiH: "Nemoguća je secesija bh. entiteta Republika Srpska"


U sarajevskoj Vijećnici prijem povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, večeras su priredili članovi Predsjedništva naše zemlje Željko Komšić i Denis Bećirović.

1677694527165.jpg


Na svečanom prijemu povodom Dana nezavisnosti BiH, član Predsjedništva BiH Denis Bećirović rekao je da Bosna i Hercegovina kroz svoju historiju ima pet važnih datuma.

"Posebnu zahvalnost želim iskazati bh. antifašistima iz dva posljednja rata koji su najzaslužniji što danas imamo državu i što možemo obilježavati Dan nezavisnosti BiH. Prvi mart spada među pet najznačajnijih datuma u milenijskoj historiji BiH.

Prvi datum je 949. godina u kojoj je bizantijski car Konstantin Porfirogenet objavio djelo ' O upravljanju carstvom' gdje se prvi put u pisanom historijskom izvoru navodi postojanje zemlje Bosne. Drugi datum je 29. august 1189. godine kada je poznati vladar Bosne Kulin ban izdao povelju kojom se dubrovačkim trgovcima garantovala sloboda kretanja. To je najstariji bosanski državni dokument napisan na starobosanskom jeziku i bosančicom.

S pravnog aspekta može se konstatirati da je ova povelja rodni list bosanske državnosti i neoboriv dokaz da je Bosna u 12. stoljeću imala uređenu državu. Treći datum je 25. novembar 1943. kada je na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a obnovljena državnosti. Četvrti datum je 1. mart 1992. kada se na demokratskom referendumu preko 64 posto građana izjasnilo za nezavisnu i suverenu BiH. Peti datum je 22. maj 1992. godine kada je Republika BiH primljena u punopravno članstvo UN-a", rekao je Bećirović I dodao da ovi datumi, moraju ostati upisani zlatnim slovima u historiju države.

"Ovih pet datuma u bh. historiji trebaju biti upisani velikim i zlatnim slovima. Da se njima imenuju značajne kulturne i javne ustanove i drugi objekti te da se njima ponosi svaki građanin bez obzira na etničku, vjersku, ideološku ili političku pripadnost. Nažalost, velikodržavni protagonosti pokušavaju BiH oduzeti pravo na postojanje. Pokušavaju ukrasti i prekrojiti historiju, ne poštuju suverenitet, negiraju naš identitet, zloupotrebljavaju pravo na vjerski identitet, kradu bh. talente u sportu, nauci i drugim oblastima. Uprkos svemu tome, ne uspijevaju slomiti državu BiH. Nju nisu trajno pokorile ni mnogo jače sile. BiH je uvijek imala svoje sinove i kćeri koji će je zaštititi. Tako je bilo i tako će ostati", naveo je.

Potom se osvrnuo na, kako kaže, pojedince koji nastoje zloupotrijebiti pojam samoopredjeljenja naroda.

"Šta je pravo na samoopredjeljenje naroda i kako se ostavaruje? Odgovor na ovo pitanje nije znao ni Slobodan Milošević kada ga je 1991. godine postavio Badinterovoj komisiji. "Ima li srpsko stanovništvo u Hrvatskoj i BiH pravo na samoopredjeljenje?. Arbitražna komisija je dala odgovor: Sljedbenicima velikodržavne politike teško je palo saznanje da se svi međunarodni instrumenti koji se odnose na to načelo trebaju shvatiti prije svega u teritorijalnom, a ne u strogo etničkom smislu.

Nažalost, ponovo na političkoj sceni imamo sljedbenike Miloševićeve politike. Ne prihvataju činjenicu da je načelo samoopredjeljenja u trajnoj suprotnosti sa načelom političke samostalnosti država u svijetu. Kada bi svi narodi pribjegli tom pravu, teritorijalna cjelovitost mnogih država došla bi u pitanje", rekao je Bećirović I dodao:

"Generalna skupština UN-a precizno je utvrdila da se to pravo ne smije nikada shvatiti kao odobravanje ili podsticanje aktivnosti koje bi ugrozile teritorijalnu cjelovitost ili jedinstvo država. Zato je nemoguća secesija RS-a jer stanovništvo jednog dijela nezavisne i suverene države BiH nikada neće moći odlučivati o sudbini cjelokupnog stanovništva naše države. Nikada, neka to dobro upamte separatistički orijentirani političari.

Dejton je potvrdio suverenitet i kontinuitet BiH.

Danas je BiH kandidat za članstvo u EU i zemlja pred ulaskom u NATO.

Pred našom državom su važne faze procesa evropskih i euroatlantskih integracija. BiH treba pomoći da izgradi funkcionalne državne institucije koje su sposobne preuzeti odgovornost za ubrzano kretanje prema EU i NATO-u. Nažalost pokušaji razaranja države nisu prestali. U periodu agresije to je provođeno ubijanjima, protjerivanjima i genocidom.

Danas se to provodi blokadom države, pokušajima slabljenja i urušavanja državnih institucija. Krajnji cilj snaga jeste podjela BiH kao države. Usmjerenost tih projekata neće se promijeniti ni u narednim godinama", rekao je član Predsjedništva BiH.

Na kraju, Bećirović je naglasio kako ne postoji pitanje koje je važnije od opstanka države.

"Ne postoji pitanje koje politički, moralno i egzistencijalno važnije od očuvanja BiH. Stranačku i lokalnu politiku potisnimo u korist državne politike. Neka odanost i privrženost državi bude jača od ličnih sujeta. Odredimo crvenu liniju ispod koje se ne može ići. Ne šutim pred nepravdom, ne pristajmo na podjele .Na provokacije ne dogovarajmo mržnjom već ljubavlju i izgradnjom škola, fakulteta, fabrika, biblioteka i stanova za mlade bračne parove. To je najbolji odgovor politikama destrukcije i podjela. Bosani i Hercegovci, sretan vam Dan nezavisnosti naše domovine Bosne i Hercegovine", zaključio je Bećirović.
nikada neće moći odlučivati o sudbini cjelokupnog stanovništva naše države.

dakle politika nezavisnosti hrvata i srba za njihovo otcepljenje od muslimana treba da se svodi na politiku pe.nisa da prostite.

da budu brojniji sveukupno od obrezanih.

tom politiko m se oni zapravo drze. tako je izabran njihov hrvat komsic. tako su psotali vecina u bih sto do sedamdesetih nikako nisu bili.

dakle oplodjavanje gospodo srbi i hrvati, parenje.

brojnost
 
pa sta se smejes zlitoid?
nije li to zakljucak na ovu njegovu recenicu nikada neće moći odlučivati o sudbini cjelokupnog stanovništva naše države ?

dakle politika pe.nisa. povecaj broj i budi vecina u odnosu na ukupno stanovnistvo

uostalom politikom penisa, i pomalo nastimavanjem izbornog zakona, muslimani biraju hrvatskog predstavnika.

dakle, parenje gospodo srbi i hrvati!
 
evo i dokaza

Prema popisu stanovništva iz 1953., Jugoslavija je imala 16.936.573 stanovnika.
Najviše je opet imala Srbija: 6.979.154 stanovnika ili 41,2%. Kosovo je imalo 808.141 žitelja (524.559 Albanci ili 64.9%, 189.969 Srbi ili 23.5%, 34.583 Turci ili 4.3% i drugi[15]), Vojvodina 1.699.545 žitelja (Srbi 865.538 ili 50,9%, Mađari 435.179 ili 25,6%, Hrvati 127.027 ili 7,5% i drugi[16]) a uža Srbija 4.471.468 žitelja (Srbi 4.088.724 ili 91,4%, Muslimani 64.303 ili 1,4%, Albanci 39.989 ili 0,9% i drugi[17]).

Hrvatska je brojala 3.936.022 stanovnika (Hrvati 3.128.661 ili 79,5%, Srbi 588.756 ili 15%)[18]. Bosna i Hercegovina brojala je 2.847.459 stanovnika (Srbi 1.264.372 ili 44,4%, Muslimani-Bošnjaci 891.800 ili 31,3%, Hrvati 654.229 ili 23%),[25] Slovenija 1,5 milijuna (96,5% Slovenci), Makedonija 1,3 milijuna (Makedonci 66%, Turci 15,6%, Albanci 12,5%, Srbi 2,7%)[20] a Crna Gora 419.873. Prosječna starost u Jugslaviji bila je 23,8 godina.[26]

Prema popisu stanovništva iz 1961., Jugoslavija je imala 18,55 milijuna stanovnika,
Treća najmnogoljudnija republika bila je Bosna i Hercegovina sa 3.277.948 žitelja ili 64 stanovnika/km2, ispod prosjeka Jugoslavije. Od 1853. do 1961., njeno stanovništvo je utrostručeno. Narodni sastav bio je sljedeći: Srbi 1.406.057 (42,9%), Bošnjaci 842.248 (25,7%), Hrvati 711.665 (21,7%) i drugi.
dakle srbi 42,9 a muslimani ili bosnjaci 25,7
potom sledi izuzetan preokret u narednih deset godina

Prema popisu stanovništva iz 1971., Jugoslavija je imala 20,52 milijuna stanovnika. Srbi su činili 71,2% stanovništva Srbije, Hrvati 79,4% stanovništva Hrvatske, Slovenci 94,0% stanovništva Slovenije, Makedonci 69,3% stanovništva Makedonije, Crnogorci 67,2% stanovništva Crne Gore

dok su Bošnjaci činili 39,6%, Srbi 37,2% a Hrvati 20,6% stanovništva Bosne i Hercegovine.

Prema popisu stanovništva iz 1981., Jugoslavija je imala 22.424.711 stanovnika ili 88 stanovnika/km2.


Bošnjaka je bilo 1.999.957 ili 8,9% stanovništva, što je povećanje za 270.025 pripadnika u odnosu na zadnji popis. Od ukupnog broja, Bošnjaka je bilo u BiH 1.630.033 ili 39,5% stanovništva; u Srbiji 215.166 ili 2,3% stanovništva; u Crnoj Gori 78.080 ili 13,4% stanovništva; u Makedoniji 39.513 ili 2,1% stanovništva; u Hrvatskoj 23.740 ili 0,5% stanovništva te u Sloveniji 13.425 ili 0,7% stanovništva.

BiH 4.124.256 stanovnika. Srbi 1.320.738, Muslimani 1.630.033 , Hrvati 758.140


1991


укупно4.364.649Muslimani 1.905.274 (43,65%)Srbi 1.369.883 (31,38%)Hrvati 755.883 (17,31%)Jugosloveni 239.857 (5,49%)

dakle od kraja sesdesetih do devedeset prve potpuni obrt u odnosu muslimani srbi.

i onda mali mujo umislio bosna je moja.

tako i danas ovom recenicom da se jedan deop teritorije i stanovnistva ne moze odvojiti u odnosu na ukupan broj stanovnika bih.
tako muslimani u svom entitetu biraju rhvatskog predstavnika u predsednistvu.

dakle po njihovoj mudologij ida prostite penis je glavno sredstvo za ostvarivanje ciljeva gospodo srbi i hrvati
 
Poslednja izmena:
BH. entitet RS izišao je iz Dejtonskog sporazuma. A po Dejtonskom mirovnome sporazumu, taj čin sa sobom povlači jasno utvrđene pravne posljedice po ovaj entitet.

U RS stupio na snagu Zakon o nepokretnoj imovini, uprkos suspenziji OHR-a Link

Koje pravne posledice Zilti? Nema vam je više Osmanlijska Carevina, znaš!
 
BH. entitet RS izišao je iz Dejtonskog sporazuma. A po Dejtonskom mirovnome sporazumu, taj čin sa sobom povlači jasno utvrđene pravne posljedice po ovaj entitet.

U RS stupio na snagu Zakon o nepokretnoj imovini, uprkos suspenziji OHR-a Link

Apsolutno točno! Dodik kao da namjerno ide ka ukidanju naše lijepe Republike Srpske!
 

UZBUNA U DODIKOVIM REDOVIMA: "To zapravo znači nestanak Republike Srpske 'na mala vrata'…"​


On kaže da nije pitanje "kako će se ponašati, već kad će se ponašati tako", dodajući da se u Sarajevu već priča da je Schmidt pripremio taj zakon.

photo_1654605460902_1.jpg


-Ukoliko bi Christian Schmidt pokušao da nametne zakon o imovini, Republika Srpska bi morala da napravi rigoroznije korake nego kada je Valentin Inzko nametnuo takozvani Zakon o zabrani negiranju genocida, rekao je poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković.
- Mislim da će se ovaj put morati ići u povlačenje iz svih institucija BiH. Sada mnogo rigoroznije. Ovdje bi se morale povući sve sudije, svi naši generali i oficiri iz OS BiH, moramo se povući apsolutno svi iz institucija koje se tiču i državne službe i SIPA, jednsostavno vratiti se komplet u svoju teritoriju - rekao je Petković za ATV.
On kaže da nije pitanje "kako će se ponašati, već kad će se ponašati tako", dodajući da se u Sarajevu već priča da je Schmidt pripremio taj zakon.

- Јučer sam u Sarajevu bio, čuo sam priče. Tamo se priča da će on ići u nametanje toga zakona. Ako on nametne taj zakon, ja nisam siguran u kom smjeru će se odvijati politička i bezbjednosna situacija - rekao je on.



Petković kaže da je očito da je zakon već smišljen i spreman.
- Ozbiljni ljudi već pričaju o tom da je taj zakon Schmidt već pripremio. Oni ga jednostavno i priželjkuju i prizivaju - rekao je on i dodao da se time priželjkuje haos.
- To je kao da neko vama dođe vašoj kući i kaže mi vama oduzimamo kuću, odnosno, nećemo vam oduzeti kuću, ona se samo više neće voditi na vama. Ali, kad budete htjeli mijenjati prozore mi ćemo staviti prozore, kad budemo htjeli da vam zavrnemo grijanje, mi ćemo to uarditi... E, to se želi nama uraditi. Republika Srpska ostaje Republika Srpska, ali se imovina vodi na BiH, pa kad mi odlučimo da gradimo auto-put, kažu nam "a, ne, ne, ne možete vi graditi auto-put". Možete, ali morate tražiti saglasnost BiH. E, sad, saglasnost ne možemo danas dati zato što nas danas "boli zub, pa sutra moramo ići tetki po lijek"... Tako će nas dovoditi do jednog ludila da nas na sve načine ucjenjuju i ograničavaju. Kao što su nas sada ograničavali. "Јeste to imovina Republike Srpske, ali ne možete graditi aerodrom u Trebinju. Pa ne možete graditi HE Buk Bijela. S ovim bi bilo još više" - rekao je Petković.
Naglasio je da to zapravo znači nestanak Republike Srpske "na mala vrata".
 

ALEKSANDRA PANDUREVIĆ NAJAVLJUJE: „Republika Srpska ulazi u mračni period, ukoliko se proglasi otcjepljenje..."​


Ko bi priznao RS koju Dodik godinama želi da otcijepi od BiH? Da li bi je Srbija priznala? Da li je količina bahatosti i represije došla građanima do grla? Kojim potezima vlast RS-a i Dodik vode RS do GETA? Hoće li u konačnici biti usvojen zakon o kleveti?


pa_1.jpg


O mračnom periodu koji dolazi i američkim crnim listama za Mrežu FTV-a govorila je Aleksandra Pandurević, članica GO SDS, i kaže: "Ne mogu da prihvatim da je SNSD crnji od HDZ-a".

Pandurević kaže da Republika Srpska ulazi u mračni period zbog zakona o kleveti.

"Većina medija bi morala staviti ključ u bravu jer kazne ako pomenete porodicu i kaže tamo kazne za povredu ugleda i časti u ukoliko podsmijehu izvrgnete nečiju porodicu ili uvrijedite nečiju porodicu, kazne idu do čak 100.000 maraka. Dakle, ako kažete da je neki funkcioner svom sinu ili svojoj kćerki iz budžeta dao, vi možete platiti kaznu od 100.000 KM. Vraćamo se otprilike u onaj period potpunog totalitarizma i Golog otoka kada je svaka kafana imala svog špijuna koji su pisali šta ko priča u kafani i onda su ljudi odvođeni na Goli otok i osuđivani na zatvorske kazne."

Navodi da se Goli otok danas popularno zove odlazak u inostranstvo.

"Ljudi će bježati. Kad ne možete da platite kaznu, bojim se da je ovo povratak te Udbe i progona svake kritičke misli. Uskraćivanja uostalom da se ukaže na negativnosti. Očito smo sve više postali kleptokratsko društvo i došli smo u fazu kada treba i zabraniti da se priča o tome što se dešava."

Pandurević ističe da se iskreno nada da postoji dovoljno razuma da se odustane.

"Ukoliko bi se desilo da bude usvojen u NSRS-u, sljedeća instanca je Ustavni sud RS-a jer ovaj zakon je duboko u suprotnosti sa načelima Ustava RS-a kojim su zagarantovani sloboda mišljenja, sloboda izražavanja, političkog opredjeljenje i svega drugog. Ja se plašim, ukoliko bi on bio usvojen i zaživio, neminovno će doći do rekacija i EU i svih i kakve to onda posljedice može imati po Republiku Srpsku. EU ima mnoge mehanizme, već sad imamo ogromna finansijska sredstva Njemačke i EU koja su blokirana za RS. Sasvim je izvjesno da bi vjerovatno došlo i do novih blokada i otvorenih ekonomskih sankcija RS-u."

Na pitanje šta je trenutno na djelu u Republici Srpskoj, odgovara: "Bojim se da ono što je najsurovije što se dešava jeste da je ta količina bahatosti, ovladavanja resursima, pa kroz ovaj zakon o kleveti i priprema represije jednostavno dovodi do apatije ljudi. judi kreću linijom manjeg otpora, povlače se i bježe iz zemlje. Ne vidim šta se još treba i može desiti, za mene je recimo ovo singla kad bi svi trebali da se dignu. Koja je to linija kada narod više neće moći trpiti, to ćemo da vidimo."

Milorad Dodik redovno baca udice

Smatra da je nedopustivo napasti bilo koga i iz bilo kog razloga.

"Niko nema pravo da druge maltretira, zlostavlja, da atakuje na život drugih. To je zaista za oštro kažnjavanje. Očekujem da će policija efikasno uraditi svoj posao, kada je u pitanju napad na aktiviste Bh. povorke ponosa. Nisam stvarno upućena u detalje."

Pandurević kaže da čitavo miješanje međunarodne zajednice i odluke Ustavnog suda ne dovode do rješenja kada je u pitanju državna imovina.

"Naprotiv, i dalje produbljuju te unutrašnje jazove i sukobe. Pitanje podjele imovine neophodan je, prije svega, politički dogovor. Moraju se napraviti principi, definisati šta je to što je zaista državna imovina, definisati principi podjele i knjiženja i svega ostalog. To je pitanje koje prije svega treba da riješi aktuelna vlast na nivou koalicije u BiH. Ne vidim da bilo šta pokušavaju da riješe i da mogu riješiti. Vidim jako suprotstavljene stavove, međusobna prepucavanja."

Smatra da je Milorad Dodik najvještiji političar u ovoj zemlji.

"On redovno baca udice, a svi somovi se pohvataju na te udice i svi su onda u njegovim rukama. Na stranu to kakve su emocije ljudi u RS-u i svih nas uostalom. Ali ko bi to priznao? Evo da li bi Republika Srbija priznala, ko će proglasiti otcjepljenje? Da li Milorad Dodik ima dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini za takav potez koji bi neminovno vodio potpunom ekonomskom uništenju i izolaciji Republike Srpske. Otcjepljenje kada pomenete morate imati pripremljen teren, morate imati unaprijed definisane zemlje koje će vas priznati, morate imati makar jednog ili dva velika moćna saveznika. Pa ako nemate Ameriku na svojoj strani, da imate makar Brisel ili EU. Ja ne vidim da Milorad Dodik ima čak i zvanični Beograd za takvo nešto."

Naglašava da je Dodik majstor političkog spinovanja koji je 2006. prvi put izgovorio otcjepljenje.

"Čak i ti koji se shvataju za to su svjesni da od toga nema ništa, nego eto Milorad Dodik ruši BiH, oni je brane i to je ta politička platforma koja ovdje traje."

Pandurević smatra da neće pasti koalicije na državnom nivou.

"Prvo, to njihovo savezništvo nije zasnovano ni na kakvom programu ili bilo čemu. To je koalicija za fotelje. Kad Vijeće ministara nije bilo blokirano? Ne vidim ja da će se tu išta desiti. Oni su svi dobili dio vlasti, fotelju koja im se sviđa, zovu se ministrima."

O američkim crnim listama kaže da govore da su SDA i SNSD dvije političke partije koje su se našle u nemilosti.

"Ne mislim da su crne liste rješenje za bilo koga i bilo šta u ovoj zemlji. Ako je neko prošao te crne liste, prošao je SDS pa evo vidite, preživio je. Jedina crna lista koja treba da bude jeste ona koju građani sastave na izborima. Ne možete vi rješavati u nečije ime bilo kakve probleme ovdje. Ne mogu da prihvatim da je SNSD crnji od HDZ-a. Mislim da to nije dobro, a očito oni pokušavaju slati neke poruke."

"Milorad Dodik je čovjek kojeg nikada ne treba potcjenjivati. On traje toliko dugo jer njegova kampanja nastavlja drugi dan nakon izbora, on nikad ne izlazi iz kampanje", zaključila je Pandurević.
 

Back
Top