vujadin
Poznat
- Poruka
- 9.689
Todor Stanković: NEMA CRKVE SAMODREŽE
Vicekonzul Todor Stanković uputio, 8. septembra 1891. godine, ministru inostranih dela M. Kr. Đorđeviću, izveštaj sa putovanja po Kosovu. Navodeći kako je posetio Samodrežu, selo oko pet kilometara udaljeno od glavnog **** Priština-Vučitrn, Stanković je zabeležio.
"... Kad smo tamo stigli, nađosmo tamo sve same Arnaute, a nigde ni jednog Srbina. Na pitanje, ima li u ovom selu koja srpska kuća, odgovoriše Arnauti da ima samo četiri srpske kuće.
Naredih jednom zaptiji-žandarmu - da pozove jednog domaćina od one četiri srpske kuće da mi pokaže mesto crkve Samodreže. Ode žandarm i kroz nekoliko minuta dođe sa Živom Lazarevićem, Srbinom iz istog sela, kome beše kuća na kraju sela.
Živa, čovek oko 50-60 godina starosti, u odelu poderanom i sastavljenoms ve od samih krpa, koje se drže na po jednom končiću, priđe k meni i pošto se pozdravismo pitah ga ovim rečima: 'Jeli, brate gde je crkva Samodreža?' 'E moj gospodine, nema crkve Samodreže, ona je negda postojala a sada je od nje načinjena vodenica, no 'ajde da ti je pokažem,' odgovori Živa.
Idući tako putem na crkvi Samodreži, polagano pitah Živu ovim rečima: 'Kako živite ovde među ovim Arnautima?' 'Samo što smo živi, ali ovakog života bolje da ga nije', odgovori Živa.
Tako u razgovoru sa Živom dođosmo do čuvene crkve Samodreže, od koje se sada drži samo još jedan zid u debljini jedan i po a u visini samo jedan metar, preko koga teče voda u vodenici, koja je napravljena od kamena iste crkve a ispod same crkve.
Svuda po selu rasejano je tesano kamenje sa crkve Samodreže i nema onde arnautske kuće koja nije podzidana kamenom skinutog sa crkve Samodreže.
Pored crkvenog zida prokopala je voda jednu jarugu u dužini 35 a u dubini dva i po metra, u kojoj se na jedan i po do dva i po metara u zemlji, na desnoj obali iste jaruge, vidi vrlo mnogo kostiju odraslih ljudi, a ni jedne dečije. Kosti ove po9kazuju da nije svaki grob zaseban, jer se kostiju od više ljudi nalazi na jednom mestu. A preko tih grobova poređano je tesano kamenje, i po svoj prilici, grobovi se prostiru još dalje preko kojih su sada zasejane njive.
Ja kao nasigurno držim da su onde zakopani srpski junaci koji su u Kosovskoj borbi izginuli..."
Ово је важно, да ли археолози знају за ово? Ја сам у неком месту навео да се санација Косова Поља морала радити на тај начин, и било би јако потребно да се покрене откривањем тих масовних гробница, историје ради, а и успостављања обилежја на тим местима. Да ли имаш више података о томе, мислим да ли је било неког истраживања?