Korona virus: kako, šta, gde, kad, saveti i odgovori na sva vaša pitanja

Nadal razgovarao sa Bilom Gejtsom. Ahahaha. Ovaj Gejts izgleda namerno siri antivakcinalnu propagandu da nas virus nikad ne bi napustio i da moze da se sprovede totalna majkrosoftizacija :think:
Nadal: Đoković će morati da se vakciniše
Nadal se prisetio i reči koje mu je uputio Bil Gejts.
"To je bila privatna konverzacija koju je nažalost moj stric objavio. Ali, svakako je bilo između nas i ne volim da pričam o tome. On razume kako svet funkcioniše. Ozbiljno sam shvatio kada mi je rekao da misli da nećemo moći da putujemo za tri meseca (Nadal i Gejts su razgovarali početkom godine prim. aut.). To je bilo sve što mi je rekao. Mislio sam da preuveličava, ali realnost nažalost kaže da to nije bio slučaj", objasnio je Rafa.
 
Dr Predrag Kon, epidemiolog u Zavodu za javno zdravlje Beograda, kaže da će se virus novog gripa ove zime širiti sporije nego lane, ali će ipak, oboleti 700.000-800.000 ljudi.

A doktor Zoran Radovanovic ne misli tako:


05. maj 2020.


Dnevni list Danas


Društvo
O budućnosti pandemije za Danas piše eminentni epidemiolog
Nije nužno da će novi talas korone biti blaži
Privodi nam se kraju prvi talas epidemije bolesti nazvane kovid 19. Po obolevanju smo ubedljivo prvi u regionu koji obuhvata 12 zemalja i teritorija.
13Piše: Zoran Radovanović05. maja 2020. 07.25 Izmenjeno: 07.26

Nije nužno da će novi talas korone biti blaži 1
Foto: FoNet/ Aleksandar Barda


Bolje smo prošli kada je umiranje kriterijum za poređenje. Doduše, promicali su nam neki bolesnici i sa tipičnom kliničkom slikom samo zato što im za života nije uzet bris radi laboratorijske potvrde dijagnoze.
Ipak, najstariji građani su u najvećoj meri sačuvani, bar do narednog epidemijskog talasa. To pokazuje i prosečan uzrast umrlih: u Srbiji je do nedavno bio oko 65 (sada je oko 67) godina, a u Evropi je 80 godina. Šta nas očekuje do kraja ove i tokom naredne godine?
Svestan nepostojanja pokazatelja za pouzdanije predviđanje, ostatak članka označiću kao nagađanje. Drugi talas epidemije usledio bi pre leta jedino ukoliko bi se pribeglo naglom popuštanju mera. Veći deo juna, jul, avgust i veliki deo septembra proteći će bez pojave kovida 19 ili samo uz njegovo sporadično javljanje.
Od epidemiološke situacije u svetu, uključujući južnu hemisferu, zavisi kako će se povratak đaka u škole odraziti na učestalost ove nove bolesti (postoje infekcije organa za disanje koje kulminiraju krajem septembra i u oktobru).
Deca su po pravilu pošteđena teških oblika bolesti. Kada su zaražena, ona ili ne kašlju ili samo nekad kašljucnu, pa manje seju klice na taj način. S druge strane, upravo zbog svog dobrog fizičkog stanja i pokretnosti, ona dolaze u dodir sa velikim brojem drugih osoba koje mogu da zaraze. Pored toga, klice koje imaju u nosu skoro bez izuzetka im se nađu na prstima pa tako zagađuju predmete.
Verovatnije je da će nas drugi talas zahvatiti krajem godine ili čak u januaru. Nije nužno da bude blaži od prethodnog, kako se ne samo priželjkuje, već i samouvereno obznanjuje. Za sumnju u dobroćudnost naredne epizode kovida 19 postoje bar tri argumenta:
Neosnovano je zanošenje da slabi ubojitost (virulencija) uzročnika. Oslabila je jedino mogućnost njegovog prenošenja, i to zahvaljujući rigorozno preduzetim merama. Nedavni prodor virusa u niški starački dom pokazuje da će smrtnost verovatno preći jednu petinu, a možda dostići i jednu četvrtinu svih zaraženih štićenika. Uz to, nema nikakvog teoretskog opravdanja nada da će virus adaptacijom na novog domaćina postati blaži, i to posebno ne u rekordnom roku od nekoliko meseci. Takav proces nekad uopšte ne usledi (besnilo je već stolećima smrtonosno), a nekad je rezultat promena u domaćinu, a ne u virusu (male boginje).
Dostignuti nivo kolektivnog imuniteta je suviše nizak da bi značajnije uticao na tok epidemije (čak i ako je do sada zaraženo 20-ak puta više građana Srbije nego što je zvanično potvrđeno, to je samo oko tri odsto populacije).
Uz sve rezerve prema olakom pozivanju na analogije, valja podsetiti da je u pandemiji „španske groznice“ pre 102 godine, najfatalniji bio drugi talas. Kad god da naiđe, taj novi pohod virusa rogobatnog naziva SARS-CoV-2 neće biti dočekan opsežnošću i strogošću mera čiji smo svedoci upravo bili. Malo koja zemlja bi izdržala još jedan sličan udar na svoju privredu. Život neće ponovo stati, već će se, uz određene zabrane, naglasak stavljati na samodisciplinu i svest građana.
Svrha preventivne i protivepidemijske borbe nije da se onemogući prenošenje bolesti (to bi bila iluzija), već da se, s jedne strane, uspori priliv bolesnika u bolnice, kako ne bi došlo do zagušenja sistema, a da se, s druge strane, razvuku epidemijski talasi do pronalaska efikasnog leka ili vakcine. Nije mnogo verovatno otkriće leka koji bi kovid 19 učinio bezazlenom bolešću, a vakcinacija nije realno rešenje, bar ne za Srbiju, pre polovine ili kraja iduće godine. Otuda su bespredmetne rasprave da li je treba prihvatiti. U međunarodnim razmerama, ona može da bude uslov za prekogranični promet putnika. To bi značilo da se putnici stave pred dilemu: ili vakcinacija ili 14-dnevni karantin.
Što se nas tiče, male su šanse da vakcina bude obavezna. Mnogo je izglednije da se podvede pod kategoriju preporučenih i to, poput vakcinacije protiv gripa, samo za određene kategorije građana (starije od 65 godina, hronične bolesnike, itd.). Lepo bi bilo da troškovi ne padnu na teret građana, već da, ako se pribegne participaciji, oni ne pokrivaju više od 10-20 odsto cene usluge.
O izgledima da nas pogodi neka slična ili opasnija zaraza – drugom prilikom.
Autor je epidemiolog, penzionisani redovni profesor Medicinskog fakulteta
 
u celoj situaciji ima još jedan problem a to je da sve ljude koje su umrli od druge neke bolesti stavljaju da je umro od corone a da nije rađena autopsija.

Profesor Radovanovic kaze da je u Srbiji obrnuto, mnogo imrli nisu uopste bili testirani tako da je broj umrlih od virusa mnogo
veci.
 
A doktor Zoran Radovanovic ne misli tako:


05. maj 2020.


Dnevni list Danas


Društvo
O budućnosti pandemije za Danas piše eminentni epidemiolog
Nije nužno da će novi talas korone biti blaži
Privodi nam se kraju prvi talas epidemije bolesti nazvane kovid 19. Po obolevanju smo ubedljivo prvi u regionu koji obuhvata 12 zemalja i teritorija.
13Piše: Zoran Radovanović05. maja 2020. 07.25 Izmenjeno: 07.26

Nije nužno da će novi talas korone biti blaži 1
Foto: FoNet/ Aleksandar Barda


Bolje smo prošli kada je umiranje kriterijum za poređenje. Doduše, promicali su nam neki bolesnici i sa tipičnom kliničkom slikom samo zato što im za života nije uzet bris radi laboratorijske potvrde dijagnoze.
Ipak, najstariji građani su u najvećoj meri sačuvani, bar do narednog epidemijskog talasa. To pokazuje i prosečan uzrast umrlih: u Srbiji je do nedavno bio oko 65 (sada je oko 67) godina, a u Evropi je 80 godina. Šta nas očekuje do kraja ove i tokom naredne godine?
Svestan nepostojanja pokazatelja za pouzdanije predviđanje, ostatak članka označiću kao nagađanje. Drugi talas epidemije usledio bi pre leta jedino ukoliko bi se pribeglo naglom popuštanju mera. Veći deo juna, jul, avgust i veliki deo septembra proteći će bez pojave kovida 19 ili samo uz njegovo sporadično javljanje.
Od epidemiološke situacije u svetu, uključujući južnu hemisferu, zavisi kako će se povratak đaka u škole odraziti na učestalost ove nove bolesti (postoje infekcije organa za disanje koje kulminiraju krajem septembra i u oktobru).
Deca su po pravilu pošteđena teških oblika bolesti. Kada su zaražena, ona ili ne kašlju ili samo nekad kašljucnu, pa manje seju klice na taj način. S druge strane, upravo zbog svog dobrog fizičkog stanja i pokretnosti, ona dolaze u dodir sa velikim brojem drugih osoba koje mogu da zaraze. Pored toga, klice koje imaju u nosu skoro bez izuzetka im se nađu na prstima pa tako zagađuju predmete.
Verovatnije je da će nas drugi talas zahvatiti krajem godine ili čak u januaru. Nije nužno da bude blaži od prethodnog, kako se ne samo priželjkuje, već i samouvereno obznanjuje. Za sumnju u dobroćudnost naredne epizode kovida 19 postoje bar tri argumenta:
Neosnovano je zanošenje da slabi ubojitost (virulencija) uzročnika. Oslabila je jedino mogućnost njegovog prenošenja, i to zahvaljujući rigorozno preduzetim merama. Nedavni prodor virusa u niški starački dom pokazuje da će smrtnost verovatno preći jednu petinu, a možda dostići i jednu četvrtinu svih zaraženih štićenika. Uz to, nema nikakvog teoretskog opravdanja nada da će virus adaptacijom na novog domaćina postati blaži, i to posebno ne u rekordnom roku od nekoliko meseci. Takav proces nekad uopšte ne usledi (besnilo je već stolećima smrtonosno), a nekad je rezultat promena u domaćinu, a ne u virusu (male boginje).
Dostignuti nivo kolektivnog imuniteta je suviše nizak da bi značajnije uticao na tok epidemije (čak i ako je do sada zaraženo 20-ak puta više građana Srbije nego što je zvanično potvrđeno, to je samo oko tri odsto populacije).
Uz sve rezerve prema olakom pozivanju na analogije, valja podsetiti da je u pandemiji „španske groznice“ pre 102 godine, najfatalniji bio drugi talas. Kad god da naiđe, taj novi pohod virusa rogobatnog naziva SARS-CoV-2 neće biti dočekan opsežnošću i strogošću mera čiji smo svedoci upravo bili. Malo koja zemlja bi izdržala još jedan sličan udar na svoju privredu. Život neće ponovo stati, već će se, uz određene zabrane, naglasak stavljati na samodisciplinu i svest građana.
Svrha preventivne i protivepidemijske borbe nije da se onemogući prenošenje bolesti (to bi bila iluzija), već da se, s jedne strane, uspori priliv bolesnika u bolnice, kako ne bi došlo do zagušenja sistema, a da se, s druge strane, razvuku epidemijski talasi do pronalaska efikasnog leka ili vakcine. Nije mnogo verovatno otkriće leka koji bi kovid 19 učinio bezazlenom bolešću, a vakcinacija nije realno rešenje, bar ne za Srbiju, pre polovine ili kraja iduće godine. Otuda su bespredmetne rasprave da li je treba prihvatiti. U međunarodnim razmerama, ona može da bude uslov za prekogranični promet putnika. To bi značilo da se putnici stave pred dilemu: ili vakcinacija ili 14-dnevni karantin.
Što se nas tiče, male su šanse da vakcina bude obavezna. Mnogo je izglednije da se podvede pod kategoriju preporučenih i to, poput vakcinacije protiv gripa, samo za određene kategorije građana (starije od 65 godina, hronične bolesnike, itd.). Lepo bi bilo da troškovi ne padnu na teret građana, već da, ako se pribegne participaciji, oni ne pokrivaju više od 10-20 odsto cene usluge.
O izgledima da nas pogodi neka slična ili opasnija zaraza – drugom prilikom.
Autor je epidemiolog, penzionisani redovni profesor Medicinskog fakulteta
Slažem se ali ne mora da znači.
 
Virusolog i profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu dr Tanja Jovanović rekla je da su prirodni rezervoar za korona virus u svetu slepi miševi.


- Prvi simptomi su blagi i daju simptom prehlade. Samo kod rizičnih mogu dati goru kliničku sliku. U 21. veku su otkriveni novi korona virusi koji izazivaju infekciju donjih disajnih puteva. Imali smo SARS i MERS i ovde, kod korona virusa je letatitet manji nego u ova dva slučajeva. Prirodni rezervoar u celom svetu za ovaj virus su slepi miševi - navela je doktorka Jovanović.
 
Virusolog i profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu dr Tanja Jovanović rekla je da su prirodni rezervoar za korona virus u svetu slepi miševi.


- Prvi simptomi su blagi i daju simptom prehlade. Samo kod rizičnih mogu dati goru kliničku sliku. U 21. veku su otkriveni novi korona virusi koji izazivaju infekciju donjih disajnih puteva. Imali smo SARS i MERS i ovde, kod korona virusa je letatitet manji nego u ova dva slučajeva. Prirodni rezervoar u celom svetu za ovaj virus su slepi miševi - navela je doktorka Jovanović.

Ok to je manje više poznato, ali se još uvek lome koplja oko samog virusa (da ne ulazimo sada u priču da li je virus živ organizam ili nije ili je nešto između), Nestorović je pomenuo neke "dve opne" koje ga valjda izdvajaju od ostalih, msm otkud znam šta rade i sa jednom opnom, al ajde..
Ono što sam hteo da kažem da se lome koplja oko toga da li ovaj virus ima elemente HIV-a i otkud oni tamo i zbog čega utiče na stvaranje trombova (mnogi pacijenti su izgleda umrli od moždang udara i embolije pluća upravo zbog tromboza itd..)
 
Ok to je manje više poznato, ali se još uvek lome koplja oko samog virusa (da ne ulazimo sada u priču da li je virus živ organizam ili nije ili je nešto između), Nestorović je pomenuo neke "dve opne" koje ga valjda izdvajaju od ostalih, msm otkud znam šta rade i sa jednom opnom, al ajde..
Ono što sam hteo da kažem da se lome koplja oko toga da li ovaj virus ima elemente HIV-a i otkud oni tamo i zbog čega utiče na stvaranje trombova (mnogi pacijenti su izgleda umrli od moždang udara i embolije pluća upravo zbog tromboza itd..)

Priča se da ima elemente HIV-a što bi onda značilo da ga je neko pravio(coronu).
 
Priča se da ima elemente HIV-a što bi onda značilo da ga je neko pravio(coronu).

Negde sam čuo da je petljanje sa virusima regularan posao virusologa, pa tako i eksperimentisanje sa raznim elementima ( da bi se videlo kako se virus ponaša), a sve u cilju nalaženja boljih rešenja.

Kako se taj neki virus oteo kontroli ne znamo još uvek.

Naučnici vekovima mućkaju razne bezazlene stvari sa opasnim stvarima kako bi došli do nekih rezultata. Previše nekog otrova ubija, prava mera istog otrova može da bude lek - to sve mora neko da proba, proveri, rizikuje.

u celom tom procesu, svašta je moguće..
 
ja bih voleo da čujem šta o virusu misle virusolozi, jer epidemiolozi brinu o drugim stvarima.

Virusolozi će najbolje da kažu da li je virus otporan, da li mutira, šta mu radi UV zračenje, temperatura, kako se ponaša sa ćelijama isl.

Virolozi ( ne koristim izraz virusolog) su naucnici, oni za sada ne kazu nista ili kazu da jos nista ne znaju.
Nemacki profesor Drosten jos je krajem januara otisao u Vuhan i napravio je test pa je Nemacka vec pocetkom
februara imala stotine hiljada testova dnevno, ali sam virus jos uvek ispituje u smislu sta virusu prija, a sta
ne i kako se ponasa u ovim ili onim uslovima. To ne moze da se zna od danas na sutra, takve studije traju mesecima
i ne objavljuju se po medijima u kojima nam priuceni novinari prepricavaju sta su i kako razumeli.
Ovaj Drosten bavi se samo korona virusom i nicim drugim. On tvrdi da virus nikako nije mogao vestacki da
se napravi ( znaci u laboratoriji) jer je genetika DNK tog virusa takva da tako nesto ne moze da nastane u laboratiriji.
On takodje tvrdi da ona pijaca u Vuhanu takodje s tim nema veze, ali zivotinje imaju veze.
U Kini postoje farme divljih zivotinja na kojima se gaji i 100000 divljih zivotinja i on je cak predlozio da
on licno ode u deo Kine za koji misli da je tamo virus nastao i da to ispita, ali naravno samo ako mu nekakva
kineska sluzba ne dishe za vratom i upucuje ga gde i sta kako da ispituje, a sta ne. To Kina naravno ne dozvoljava,
salje informacije na kasicicu umesto da tim strucnjaka ode tamo i na licu mesta sa kineskim naucnicima, ali ne partisjkim
cinovnicima lepo ispita stvar i stanje. To se nece dogoditi, nazalost.
 
Evo zbog čega bih voleo da neki vurisolog da svoje mišljenje o ovome (danas čitam ovaj tekst i ispada da virus "slabi", da to više onaj isti virus od pre dva meseca..

"dr Branimir Nestorović rekao je danas da je sada vreme da svi izađemo napolje inficiramo se korona virusom, jer ćemo na taj način uspeti da steknemo inunitet i sprečimo njegovu ponovnu pojavu, a šanse da do težih kličičkih slika dođe gotovo su nemoguće. Da se čuvaju do početka, eventualno do sredine juna, savetuje samo starije od 65 godina.

- Ovo nije više onaj virus od pre dva meseca, već dve nedelje nemamo teške pacijente. Prolaskom kroz veliki broj ljudi on je oslabio. Mi na svakog obolelog imamo 50 onih koji su bili inficirani a nisu imali nikakve simptome. Ne verujem da će doći do drugog talasa - rekao je dr Nestorović."

https://www.blic.rs/vesti/drustvo/s...-osim-najstarijih-dr-nestorovic-tvrdi/qgeee4k
 
Ubijen kineski naučnik koji je istraživao kovid 19
Profesor Univerziteta u Pitsburgu Bing Liju, koji je istraživao koronavirus, ubijen je iz vatrenog oružja za vikend.
Kako tvrdi univerzitet - nalazio se na pragu "veoma značajnih otkrića" o koronavirusu.
Pronađen je u svojoj kući u subotu sa prostrelnim ranama na glavi, vratu, ramenima i ekstremitetima, saopštila je policija, prenosi CNN.
 

Back
Top