King of the Jungle
Buduća legenda
- Poruka
- 37.000
u celoj situaciji ima još jedan problem a to je da sve ljude koje su umrli od druge neke bolesti stavljaju da je umro od corone a da nije rađena autopsija.
Donji video pokazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Nadal se prisetio i reči koje mu je uputio Bil Gejts.
"To je bila privatna konverzacija koju je nažalost moj stric objavio. Ali, svakako je bilo između nas i ne volim da pričam o tome. On razume kako svet funkcioniše. Ozbiljno sam shvatio kada mi je rekao da misli da nećemo moći da putujemo za tri meseca (Nadal i Gejts su razgovarali početkom godine prim. aut.). To je bilo sve što mi je rekao. Mislio sam da preuveličava, ali realnost nažalost kaže da to nije bio slučaj", objasnio je Rafa.
Dr Predrag Kon, epidemiolog u Zavodu za javno zdravlje Beograda, kaže da će se virus novog gripa ove zime širiti sporije nego lane, ali će ipak, oboleti 700.000-800.000 ljudi.
u celoj situaciji ima još jedan problem a to je da sve ljude koje su umrli od druge neke bolesti stavljaju da je umro od corone a da nije rađena autopsija.
Slažem se ali ne mora da znači.A doktor Zoran Radovanovic ne misli tako:
05. maj 2020.
Društvo
O budućnosti pandemije za Danas piše eminentni epidemiolog
Nije nužno da će novi talas korone biti blaži
Privodi nam se kraju prvi talas epidemije bolesti nazvane kovid 19. Po obolevanju smo ubedljivo prvi u regionu koji obuhvata 12 zemalja i teritorija.
13Piše: Zoran Radovanović05. maja 2020. 07.25 Izmenjeno: 07.26
Foto: FoNet/ Aleksandar Barda
Bolje smo prošli kada je umiranje kriterijum za poređenje. Doduše, promicali su nam neki bolesnici i sa tipičnom kliničkom slikom samo zato što im za života nije uzet bris radi laboratorijske potvrde dijagnoze.
Ipak, najstariji građani su u najvećoj meri sačuvani, bar do narednog epidemijskog talasa. To pokazuje i prosečan uzrast umrlih: u Srbiji je do nedavno bio oko 65 (sada je oko 67) godina, a u Evropi je 80 godina. Šta nas očekuje do kraja ove i tokom naredne godine?
Svestan nepostojanja pokazatelja za pouzdanije predviđanje, ostatak članka označiću kao nagađanje. Drugi talas epidemije usledio bi pre leta jedino ukoliko bi se pribeglo naglom popuštanju mera. Veći deo juna, jul, avgust i veliki deo septembra proteći će bez pojave kovida 19 ili samo uz njegovo sporadično javljanje.
Od epidemiološke situacije u svetu, uključujući južnu hemisferu, zavisi kako će se povratak đaka u škole odraziti na učestalost ove nove bolesti (postoje infekcije organa za disanje koje kulminiraju krajem septembra i u oktobru).
Deca su po pravilu pošteđena teških oblika bolesti. Kada su zaražena, ona ili ne kašlju ili samo nekad kašljucnu, pa manje seju klice na taj način. S druge strane, upravo zbog svog dobrog fizičkog stanja i pokretnosti, ona dolaze u dodir sa velikim brojem drugih osoba koje mogu da zaraze. Pored toga, klice koje imaju u nosu skoro bez izuzetka im se nađu na prstima pa tako zagađuju predmete.
Verovatnije je da će nas drugi talas zahvatiti krajem godine ili čak u januaru. Nije nužno da bude blaži od prethodnog, kako se ne samo priželjkuje, već i samouvereno obznanjuje. Za sumnju u dobroćudnost naredne epizode kovida 19 postoje bar tri argumenta:
Neosnovano je zanošenje da slabi ubojitost (virulencija) uzročnika. Oslabila je jedino mogućnost njegovog prenošenja, i to zahvaljujući rigorozno preduzetim merama. Nedavni prodor virusa u niški starački dom pokazuje da će smrtnost verovatno preći jednu petinu, a možda dostići i jednu četvrtinu svih zaraženih štićenika. Uz to, nema nikakvog teoretskog opravdanja nada da će virus adaptacijom na novog domaćina postati blaži, i to posebno ne u rekordnom roku od nekoliko meseci. Takav proces nekad uopšte ne usledi (besnilo je već stolećima smrtonosno), a nekad je rezultat promena u domaćinu, a ne u virusu (male boginje).
Dostignuti nivo kolektivnog imuniteta je suviše nizak da bi značajnije uticao na tok epidemije (čak i ako je do sada zaraženo 20-ak puta više građana Srbije nego što je zvanično potvrđeno, to je samo oko tri odsto populacije).
Uz sve rezerve prema olakom pozivanju na analogije, valja podsetiti da je u pandemiji „španske groznice“ pre 102 godine, najfatalniji bio drugi talas. Kad god da naiđe, taj novi pohod virusa rogobatnog naziva SARS-CoV-2 neće biti dočekan opsežnošću i strogošću mera čiji smo svedoci upravo bili. Malo koja zemlja bi izdržala još jedan sličan udar na svoju privredu. Život neće ponovo stati, već će se, uz određene zabrane, naglasak stavljati na samodisciplinu i svest građana.
Svrha preventivne i protivepidemijske borbe nije da se onemogući prenošenje bolesti (to bi bila iluzija), već da se, s jedne strane, uspori priliv bolesnika u bolnice, kako ne bi došlo do zagušenja sistema, a da se, s druge strane, razvuku epidemijski talasi do pronalaska efikasnog leka ili vakcine. Nije mnogo verovatno otkriće leka koji bi kovid 19 učinio bezazlenom bolešću, a vakcinacija nije realno rešenje, bar ne za Srbiju, pre polovine ili kraja iduće godine. Otuda su bespredmetne rasprave da li je treba prihvatiti. U međunarodnim razmerama, ona može da bude uslov za prekogranični promet putnika. To bi značilo da se putnici stave pred dilemu: ili vakcinacija ili 14-dnevni karantin.
Što se nas tiče, male su šanse da vakcina bude obavezna. Mnogo je izglednije da se podvede pod kategoriju preporučenih i to, poput vakcinacije protiv gripa, samo za određene kategorije građana (starije od 65 godina, hronične bolesnike, itd.). Lepo bi bilo da troškovi ne padnu na teret građana, već da, ako se pribegne participaciji, oni ne pokrivaju više od 10-20 odsto cene usluge.
O izgledima da nas pogodi neka slična ili opasnija zaraza – drugom prilikom.
Autor je epidemiolog, penzionisani redovni profesor Medicinskog fakulteta
Bilo je na tv.ja bih voleo da čujem šta o virusu misle virusolozi, jer epidemiolozi brinu o drugim stvarima.
Virusolozi će najbolje da kažu da li je virus otporan, da li mutira, šta mu radi UV zračenje, temperatura, kako se ponaša sa ćelijama isl.
Virusolog i profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu dr Tanja Jovanović rekla je da su prirodni rezervoar za korona virus u svetu slepi miševi.
- Prvi simptomi su blagi i daju simptom prehlade. Samo kod rizičnih mogu dati goru kliničku sliku. U 21. veku su otkriveni novi korona virusi koji izazivaju infekciju donjih disajnih puteva. Imali smo SARS i MERS i ovde, kod korona virusa je letatitet manji nego u ova dva slučajeva. Prirodni rezervoar u celom svetu za ovaj virus su slepi miševi - navela je doktorka Jovanović.
Ok to je manje više poznato, ali se još uvek lome koplja oko samog virusa (da ne ulazimo sada u priču da li je virus živ organizam ili nije ili je nešto između), Nestorović je pomenuo neke "dve opne" koje ga valjda izdvajaju od ostalih, msm otkud znam šta rade i sa jednom opnom, al ajde..
Ono što sam hteo da kažem da se lome koplja oko toga da li ovaj virus ima elemente HIV-a i otkud oni tamo i zbog čega utiče na stvaranje trombova (mnogi pacijenti su izgleda umrli od moždang udara i embolije pluća upravo zbog tromboza itd..)
Priča se da ima elemente HIV-a što bi onda značilo da ga je neko pravio(coronu).
ja bih voleo da čujem šta o virusu misle virusolozi, jer epidemiolozi brinu o drugim stvarima.
Virusolozi će najbolje da kažu da li je virus otporan, da li mutira, šta mu radi UV zračenje, temperatura, kako se ponaša sa ćelijama isl.
I sta sad? Propade vam teorija da smo propali...
Belgium | 50,781 | +272 | 8,339 | +323 |