Kao što vidimo po latinima nije problem što su pravoslavci starci ubijeni na vlastitom pragu već se oni pozivaju na taj zločin kao međunarodnu štetu hrvatskoj u to doba...hebenu štetu...nigdje latini ne spominju želju da se počinioci kaznu a i kako bi kad su na sudovima oslobođeni...znači srbima je poruka ova pobili smo vas,protjerali,uzeli stanove,kuće ,zemlju krivci nisu kažnjeni a sad budimo prijatelji s figom u đžepu da bi više srbenda dolazili na jadran i da bi slobodno kupovali vaše firme i štampali vaše školske knjige...i da starci ubijeni na pragu su civilne žrtve rata a ja sam mislio da su žrtve hrvatske vojske i njihovih zločinaca.
U Plavnom i Gruborima održana je komemoracija za civilne žrtve rata ubijene tijekom i nakon Vojno redarstvene akcije Oluja u kolovozu 1995. godine.
Komemoracija je započela u Plavnom pored križa postavljenog za žrtve cijelog sela, a nastavila se u Gruborima kod križa postavljenog za žrtve toga zaseoka.
Komemoraciji nazoče predsjednik RH Zoran Milanović, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević, a ondje su i ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, državni tajnik u Ministarstvu uprave Darko Nekić, te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Nikola Mažar.
- Ovo je neka vrsta duga časti prema onome što se dogodilo prije 25 godina, što je u meni tada izazivalo moralni užas. Lako je sada govoriti da nitko za ovo osobno nije odgovarao. Da, nije. Zna se koja je postrojba bila ovdje toga dana. Ja sam prvi puta čitao 1995. u New York Timesu o Gruborima. Razmišljao sam što je tu gore: zlo samo po sebi, gore od banalnosti zla, i koliko štete je to nanijelo hrvatskoj državi. Šteta koju država sama sebi nanese ili ljudi koji u njezino ime djeluju, je nešto što nije apsolut. Postoje obziri koji se moraju poštivati. Užas izazova ubojstvo ovih 6 starih i nedužnih ljudi.
Zamislio sam bi li netko mogao ubiti meni drage ljude, u ime koje proklete, nebeske, kozmičke ili privatne pravde? To je najveća šteta, makar zvuči previše pravnički. Šteta hrvatskoj državi je također velika. Ona je nagrdila hrvatsku reputaciju, kao i ugled hrvatske policije koja je čitav rat borila se, izlagala se pogibelji na pošten način. Nakon ovoga više ništa nije isto. Ratovi su gotovi i vrijeme je za ono normalno u nama. Dosta je bilo. Srbi i Hrvati su najsličnije nacije, to nisu ni Šveđani i Norvežani, ni Česi i Slovaci...
Ne ponovilo se, zaključio je Milanović.
U Grubore je stigao i specijalni izaslanik srpskog predsjednika Aleksandra Vučića za pitanje nestalih Veran Matić.
Govorio je i ministar hrvatskih branitelja, Tomo Medved.
- Izražavam suosjećanje zbog gubitka vaših članova obitelji u ime Vlade RH. Iza svakog izgubljenog života ostaju razorene obitelji. Ovakve komemoracije su prilika da im odamo počast. Nužno je ulagati napore u izgradnju snažnijeg društva na dobrobit svih hrvatskih građana, društva temeljenog na želji da se ovakve traume iz prošlosti više nikad ne ponove. Sudbinu Grubora dijele mnoga mjesta u RH u kojima su stradali i Hrvati i Srbi i drugi državljani. Hrvatska kao pobjednik u Domovinskom ratu žali zbog svih stradalih, osobito civila i naša je dužnost iskazati pijetet žrtvama. To je civilizacijski čin.
namo da članovima obitelji žrtava nije jednostavno biti ovdje i prisjećati se svojih najmilijih. Hrvatska mora, može i želi graditi društvo na temeljima pravednosti, a hrvatska Vlada želi doprinijeti povjerenju i međusobnom uvažavanju. Povjerenje je preduvjet razvoja i sigurne zajedničke budućnosti, time se učvršćuje stabilnost društva i jača demokraciju. Povjerenje je zahtjevno i politički i psihološki, ali je nužno zbog naše budućnosti. Vrijeme je da počnemo graditi to na istini utemeljenoj na činjenicama, suradnji u pronalasku svih nestalih i s tim smo ciljem donijeli zakon i RH je preuzela obvezu rješavanja ovog humanitarnog pitanja, rekao je Medved.
Okupljenima se obratio i Boris Milošević, potpredsjednik Vlade iz redova srpske manjine:
- Danas, nakon 25 godina, ovdje smo da obilježimo stradanje. Došli smo da bar malo ublažimo bol ljudi odavde, pokažemo solidarnost, da oni osjete da su priznati i prihvaćeni od države. Obišao sam mnoga mjesta stradanja, ovo nisam. Jedan od prvih tekstova koje sam pročitao o Gruborima bio je dopis iz 2003. koji se odnosio na izvještaj o ratnim zločinima. Gruborima je bila posvećena jedna rečenica, da nije zaprimljena kaznena prijava ni izvješće. Zakazala je policija, državno odvjetništvo, i javnost, zakazali su mediji. Javnost nije pitala, mediji nisu pisali. Kad se dogodio sudski postupak, utvrdio je da je zločin počinjen, da je 6 starih i nemoćnih ubijeno ali počinitelji nisu utvrđeni.
Važno je da mi odavde pošaljemo snažnu poruku da nitko nema pravo šetati selom i ubiti stare i nemoćne, da će svaki ratni zločin biti kažnjen bez obzira na nacionalnost počinitelja, da će svaka žrtva biti priznata bez obzira na nacionalnost. Empatija je pretpostavka pomirenja i prestanka mržnje, a vrijeme je da mržnja prestane, da se ne prenosi na nove generacije, da nam djeca ne rastu s predrasudama prema drugima. Samo tako zajedno možemo graditi bolju budućnost i to je politika ove vlade. Bila je hrabrost u to vrijeme ostati u svom selu. Danas je potrebna hrabrost vratiti se i krenuti ispočetka. Svjestan životnih problema, birokracije, pozivam vas da se vratite. A vi nas zovite da vam pomognemo - rekao je Milošević
Vučićev izaslanik Veran Matić je novinarima kazao da će komemoraciju iskoristiti za razgovor s ministricom Natašom Tremišak i kninskim gradonačelnikom Markom Jelićem o povratku zainteresiranih mještana u svoje selo. Riječ je o sedam obitelji koje žive u Srbiji, a voljne su na povratak u svoje selo, rekao je novinarima Matić. Matić je rekao kako nova politika hrvatske Vlade otvara nadu da će se riješiti pitanje nestalih s obje strane.
Upitan može li se očekivati promjena Vučićeve retorike, koji je osudio dolazak predstavnika Srba u Knin, kazao je kako bi se moglo očekivati da i Vučić posjeti neko od mjesta stradanja Hrvata u Vojvodini.
Na samoj komemoraciji, Matić je kazao: "Po prvi puta se događaju zajedničke komemoracije i kreira politika koja će predstavljati jedan stabilan stalni odnos prema suočavanju s prošlošću", izjavio je izaslanik Aleksandra Vučića u Plavnom.
https://slobodnadalmacija.hr/vijest...jesiti-pitanje-nestalih-s-obje-strane-1040328
U Plavnom i Gruborima održana je komemoracija za civilne žrtve rata ubijene tijekom i nakon Vojno redarstvene akcije Oluja u kolovozu 1995. godine.
Komemoracija je započela u Plavnom pored križa postavljenog za žrtve cijelog sela, a nastavila se u Gruborima kod križa postavljenog za žrtve toga zaseoka.
Komemoraciji nazoče predsjednik RH Zoran Milanović, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević, a ondje su i ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, državni tajnik u Ministarstvu uprave Darko Nekić, te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Nikola Mažar.
- Ovo je neka vrsta duga časti prema onome što se dogodilo prije 25 godina, što je u meni tada izazivalo moralni užas. Lako je sada govoriti da nitko za ovo osobno nije odgovarao. Da, nije. Zna se koja je postrojba bila ovdje toga dana. Ja sam prvi puta čitao 1995. u New York Timesu o Gruborima. Razmišljao sam što je tu gore: zlo samo po sebi, gore od banalnosti zla, i koliko štete je to nanijelo hrvatskoj državi. Šteta koju država sama sebi nanese ili ljudi koji u njezino ime djeluju, je nešto što nije apsolut. Postoje obziri koji se moraju poštivati. Užas izazova ubojstvo ovih 6 starih i nedužnih ljudi.
Zamislio sam bi li netko mogao ubiti meni drage ljude, u ime koje proklete, nebeske, kozmičke ili privatne pravde? To je najveća šteta, makar zvuči previše pravnički. Šteta hrvatskoj državi je također velika. Ona je nagrdila hrvatsku reputaciju, kao i ugled hrvatske policije koja je čitav rat borila se, izlagala se pogibelji na pošten način. Nakon ovoga više ništa nije isto. Ratovi su gotovi i vrijeme je za ono normalno u nama. Dosta je bilo. Srbi i Hrvati su najsličnije nacije, to nisu ni Šveđani i Norvežani, ni Česi i Slovaci...
Ne ponovilo se, zaključio je Milanović.
U Grubore je stigao i specijalni izaslanik srpskog predsjednika Aleksandra Vučića za pitanje nestalih Veran Matić.
Govorio je i ministar hrvatskih branitelja, Tomo Medved.
- Izražavam suosjećanje zbog gubitka vaših članova obitelji u ime Vlade RH. Iza svakog izgubljenog života ostaju razorene obitelji. Ovakve komemoracije su prilika da im odamo počast. Nužno je ulagati napore u izgradnju snažnijeg društva na dobrobit svih hrvatskih građana, društva temeljenog na želji da se ovakve traume iz prošlosti više nikad ne ponove. Sudbinu Grubora dijele mnoga mjesta u RH u kojima su stradali i Hrvati i Srbi i drugi državljani. Hrvatska kao pobjednik u Domovinskom ratu žali zbog svih stradalih, osobito civila i naša je dužnost iskazati pijetet žrtvama. To je civilizacijski čin.
namo da članovima obitelji žrtava nije jednostavno biti ovdje i prisjećati se svojih najmilijih. Hrvatska mora, može i želi graditi društvo na temeljima pravednosti, a hrvatska Vlada želi doprinijeti povjerenju i međusobnom uvažavanju. Povjerenje je preduvjet razvoja i sigurne zajedničke budućnosti, time se učvršćuje stabilnost društva i jača demokraciju. Povjerenje je zahtjevno i politički i psihološki, ali je nužno zbog naše budućnosti. Vrijeme je da počnemo graditi to na istini utemeljenoj na činjenicama, suradnji u pronalasku svih nestalih i s tim smo ciljem donijeli zakon i RH je preuzela obvezu rješavanja ovog humanitarnog pitanja, rekao je Medved.
Okupljenima se obratio i Boris Milošević, potpredsjednik Vlade iz redova srpske manjine:
- Danas, nakon 25 godina, ovdje smo da obilježimo stradanje. Došli smo da bar malo ublažimo bol ljudi odavde, pokažemo solidarnost, da oni osjete da su priznati i prihvaćeni od države. Obišao sam mnoga mjesta stradanja, ovo nisam. Jedan od prvih tekstova koje sam pročitao o Gruborima bio je dopis iz 2003. koji se odnosio na izvještaj o ratnim zločinima. Gruborima je bila posvećena jedna rečenica, da nije zaprimljena kaznena prijava ni izvješće. Zakazala je policija, državno odvjetništvo, i javnost, zakazali su mediji. Javnost nije pitala, mediji nisu pisali. Kad se dogodio sudski postupak, utvrdio je da je zločin počinjen, da je 6 starih i nemoćnih ubijeno ali počinitelji nisu utvrđeni.
Važno je da mi odavde pošaljemo snažnu poruku da nitko nema pravo šetati selom i ubiti stare i nemoćne, da će svaki ratni zločin biti kažnjen bez obzira na nacionalnost počinitelja, da će svaka žrtva biti priznata bez obzira na nacionalnost. Empatija je pretpostavka pomirenja i prestanka mržnje, a vrijeme je da mržnja prestane, da se ne prenosi na nove generacije, da nam djeca ne rastu s predrasudama prema drugima. Samo tako zajedno možemo graditi bolju budućnost i to je politika ove vlade. Bila je hrabrost u to vrijeme ostati u svom selu. Danas je potrebna hrabrost vratiti se i krenuti ispočetka. Svjestan životnih problema, birokracije, pozivam vas da se vratite. A vi nas zovite da vam pomognemo - rekao je Milošević
Vučićev izaslanik Veran Matić je novinarima kazao da će komemoraciju iskoristiti za razgovor s ministricom Natašom Tremišak i kninskim gradonačelnikom Markom Jelićem o povratku zainteresiranih mještana u svoje selo. Riječ je o sedam obitelji koje žive u Srbiji, a voljne su na povratak u svoje selo, rekao je novinarima Matić. Matić je rekao kako nova politika hrvatske Vlade otvara nadu da će se riješiti pitanje nestalih s obje strane.
Upitan može li se očekivati promjena Vučićeve retorike, koji je osudio dolazak predstavnika Srba u Knin, kazao je kako bi se moglo očekivati da i Vučić posjeti neko od mjesta stradanja Hrvata u Vojvodini.
Na samoj komemoraciji, Matić je kazao: "Po prvi puta se događaju zajedničke komemoracije i kreira politika koja će predstavljati jedan stabilan stalni odnos prema suočavanju s prošlošću", izjavio je izaslanik Aleksandra Vučića u Plavnom.
https://slobodnadalmacija.hr/vijest...jesiti-pitanje-nestalih-s-obje-strane-1040328
