Kome su države dužne?

Meliot

Elita
Poruka
24.182
Sjedinjene Američke Države dužne preko 30 biliona dolara (preko 30 000 milijardi), državni dug evrozone preko 8 750 milijardi evra. Kome su to dužne najbogatije i najrazvijenije zemlje sveta?

Ako su one dužne toliko nivca, a najbogatije su, ko su onda njihovi poverioci?
 
Sjedinjene Američke Države dužne preko 30 biliona dolara (preko 30 000 milijardi), državni dug evrozone preko 8 750 milijardi evra. Kome su to dužne najbogatije i najrazvijenije zemlje sveta?

Ako su one dužne toliko nivca, a najbogatije su, ko su onda njihovi poverioci?
Dobro pitanje.

Odgovor se krije u činjenici da je svačiji Dug istovremeno nečiji Posed.

Valuta postoji u 2 oblika: bankovni računi i papirni keš.

Kad sabereš sve dolare u svetu (na računima i u kešu), onda će to ispasti $31 800 milijardi.

Dakle odgovor je: javni dug SAD je ušteđevina privatnog sektora, odnosno svih entiteta koji nisu "država SAD."
 
Dobro pitanje.

Odgovor se krije u činjenici da je svačiji Dug istovremeno nečiji Posed.

Valuta postoji u 2 oblika: bankovni računi i papirni keš.

Kad sabereš sve dolare u svetu (na računima i u kešu), onda će to ispasti $31 800 milijardi.

Dakle odgovor je: javni dug SAD je ušteđevina privatnog sektora, odnosno svih entiteta koji nisu "država SAD."
Ali od koga se Amerika zadužuje da ne bi upala u bankrot? Skoro je opet bila u toj situaciji. I tako iznova godinama se to ponavlja. Kod koga se dodatno zadužuje? Ne samo ona nego sve ostale države?
 
Država se zaduži kod neke institucije koja nije druga država, ne uspeva da vrati glavnicu sa kamatom pa se opet zadužuju kod istog poverilaca da bi vratila dug tom istom poveriocu. I tako u nedogled koliko vidim. Gde je kraj svemu tome? I koja je logika svega toga, i za državu i za poverioca?
 
Ali od koga se Amerika zadužuje da ne bi upala u bankrot? Skoro je opet bila u toj situaciji. I tako iznova godinama se to ponavlja. Kod koga se dodatno zadužuje? Ne samo ona nego sve ostale države?
Nisi dobro razumeo onda, probaću da ti dam Evro primer jer to je valuta koju svi imamo u džepu.

Ako ti imaš kod kuće 38 evra, a u banci 1020 evra, to dokazuje da je javni dug Evrozone 1058 evra.

Jer rekli smo da je javni dug istovremeno ušteđevina privatnih lica.


Svako ko dakle ima Sweet Cash, znaće da cilj uopšte nije "da ga nema," tj. da javni dug splasne.


Razlog što Bajden ima debt ceiling a Makron nema, je prosto što EMU ima Maastricht pravila, a Amerikanci nemaju pa svake godine izigravaju mladu.
 
Ne može država da duguje na taj način. Država štampa novac (ili bi trebalo da štampa) da bi platila obaveze prema svojim građanima i kompanijama. Ako ne želi da štampa ona se zaduži kod poverioca (najčešće bi to trebala biti centralna banka druge države) i plati obaveze.
Dobro, zašto si onda sav zbunjen postavio pitanje u naslovu thread-a

Očigledno se nešto nije uklapalo u tvojim dosadašnjim teorijama
 
Ja kad sam pre dve godine pisao ovde da je Amerika najzaduzenija zemlja na svetu , vecina se smejali a sad kad je to zvancino prpa :rtfm:
Mozda da se sjetis Ajstajna kad je objasnjavao svoju t-ju relativnosti. Tren sa djevojkom vs tren šaka na vreloj ringli. Ah ta monetarna iluzija i slozeni medjunarodni ekonomski odnosi. A tek ti valutni odnosi i cjenovni mehanizmi prilagodjavanja platnog bilansa u uslovima potrebe pospjesivanja izvoza.Vjeruj tezak predmet na studijama. Zato ne budi siguran da ti se odredjena vrsta ljudi i dalje ne smije.
 
Pa zanimljivo je ko su ti poverioci moćniji od američke države. Verovatno su moćniji jer se onaj koji jefinansijski slabiji zadužuje kod finansijski jačeg.
Ej ne razmisljaj u terminima sirotinje. Bogati i veliki drze povjerioce u zavisnosti. Zamisli da imas trgovinu negdje gdje neka zena ima muza u Njemackoj i ta zena mjesecno trosi kao cijelo selo. Ali njoj muz salje pare jednom u tri mjeseca a ona raspusna pa to potrosi za dvije nedjelje. Bi li joj dao robu na cekanje? Naravno da bi. No bi je jos i pocastio kad prodje pored ili pozajmio pare kad joj treba inace ona ode u drugu trgovinu.E muz dodje na ljeto plati sve a nju prebije i tako to ide. Ne Kupuje Japan iili Kina anericki dug bzv vec iz svoje koristi da ocuva jak dolar , radi pospjesivanja vlastitog izvoza tj podrzavanja vlastite proizvodnje. Kao sto ti imas koristi od svoje zavisnosti prema poslodavcu ali on vise od tebe tako je i sa zemljama. A ne bi trebalo tako da bude.
 
Ej ne razmisljaj u terminima sirotinje. Bogati i veliki drze povjerioce u zavisnosti. Zamisli da imas trgovinu negdje gdje neka zena ima muza u Njemackoj i ta zena mjesecno trosi kao cijelo selo. Ali njoj muz salje pare jednom u tri mjeseca a ona raspusna pa to potrosi za dvije nedjelje. Bi li joj dao robu na cekanje? Naravno da bi. No bi je jos i pocastio kad prodje pored ili pozajmio pare kad joj treba inace ona ode u drugu trgovinu.E muz dodje na ljeto plati sve a nju prebije i tako to ide. Ne Kupuje Japan iili Kina anericki dug bzv vec iz svoje koristi da ocuva jak dolar , radi pospjesivanja vlastitog izvoza tj podrzavanja vlastite proizvodnje. Kao sto ti imas koristi od svoje zavisnosti prema poslodavcu ali on vise od tebe tako je i sa zemljama. A ne bi trebalo tako da bude.
Ali to nije ništa džabe. Poverilac koji iznova pozajmljuje novac američkoj državi to čini uz mnogo ustupaka koji zahteva od američkih političara. Ako se ne obezbede ustupci nema novog keša i zna se šta sledi: bankrot i na kraju doboš.
 
Ali to nije ništa džabe. Poverilac koji iznova pozajmljuje novac američkoj državi to čini uz mnogo ustupaka koji zahteva od američkih političara. Ako se ne obezbede ustupci nema novog keša i zna se šta sledi: bankrot i na kraju doboš.
zvuci logicno sto kazes ali nije jer zivis u siromasnoj Srbiji gdje je duznik uvijek jado a povjerilac badza i gdje nema slozenih finansijskih operacija. Sjeti se jevrejskih bankara i njihove sudbine kad daju previse kredita suverenu. Vladar ih jednostavno pritisne i oni daju jos kredita. Ako treba dopustice i pogrome. Ako treba protjerace ih.
Poenta je da u ovom i skorijem vremenu SAD imaju jacu pregovaracku moc jer su najveci kupac svojim najvecim duznicima. I dok Ameri Kupuju Kina cvjeta. Dolar oslabi , Kini izvoz padne, Kinezi trce kupiju dug i ojacaju dolar. E kad se ti odnosi promijene, tad ce se i ovo sto ti ja kazem promijeniti, e do tad .
 
Ej ne razmisljaj u terminima sirotinje. Bogati i veliki drze povjerioce u zavisnosti. Zamisli da imas trgovinu negdje gdje neka zena ima muza u Njemackoj i ta zena mjesecno trosi kao cijelo selo. Ali njoj muz salje pare jednom u tri mjeseca a ona raspusna pa to potrosi za dvije nedjelje. Bi li joj dao robu na cekanje? Naravno da bi. No bi je jos i pocastio kad prodje pored ili pozajmio pare kad joj treba inace ona ode u drugu trgovinu.E muz dodje na ljeto plati sve a nju prebije i tako to ide. Ne Kupuje Japan iili Kina anericki dug bzv vec iz svoje koristi da ocuva jak dolar , radi pospjesivanja vlastitog izvoza tj podrzavanja vlastite proizvodnje. Kao sto ti imas koristi od svoje zavisnosti prema poslodavcu ali on vise od tebe tako je i sa zemljama. A ne bi trebalo tako da bude.
Da li ta žena ima štampariju evra u podrumu
 

Back
Top