- Poruka
- 409.711
Tradicionalno, „čelično“ prijateljstvo, ali sada već i tradicionalni, „gvozdeni“ dugovi.
Od 2000. do 2022. godine, Srbija je primila 7,7 milijardi dolara iz Kine, od čega ogroman deo kroz zajmove, podaci su međunarodne organizacije AidData.
AidData, istraživačka laboratorija, koja prati kako vlade troše novac izvan vlastitih granica, ovog oktobra objavila je sveobuhvatan izveštaj o kineskim investicijama širom sveta.Za kineski novac u Srbiji, analiziran u posebnom izveštaju, karakteristično je da najveći deo čine krediti za infrastrukturne projekte, rudarstvo i energetiku, među kojima su mnogi dati pod uslovom da se na projektima koriste usluge ili roba kineskih kompanija.
Zajmovi vrtoglavih milionskih iznosa povukli su i pitanje da li će Srbija moći da otplati dugove.
„Srbija nije prezadužena prema Kini u smislu ukupnog nivoa duga, ali stopa rasta duga i pitanje njegove koncentracije
prema poveriocima može da bude signal za oprez“, kaže ekonomista Nikola Stakić, profesor na Univerzitetu Singidunum, za BBC na srpskom.
Najveći pojedinačni poverilac je kineska državna banka – Export-Import Bank of China, kojoj Srbija, prema poslednjim podacima za septembar 2025,
duguje 2,8 milijardi dolara, što je 45 miliona više nego pre godinu dana.
Od 2000. do 2022. godine, Srbija je primila 7,7 milijardi dolara iz Kine, od čega ogroman deo kroz zajmove, podaci su međunarodne organizacije AidData.
AidData, istraživačka laboratorija, koja prati kako vlade troše novac izvan vlastitih granica, ovog oktobra objavila je sveobuhvatan izveštaj o kineskim investicijama širom sveta.Za kineski novac u Srbiji, analiziran u posebnom izveštaju, karakteristično je da najveći deo čine krediti za infrastrukturne projekte, rudarstvo i energetiku, među kojima su mnogi dati pod uslovom da se na projektima koriste usluge ili roba kineskih kompanija.
Zajmovi vrtoglavih milionskih iznosa povukli su i pitanje da li će Srbija moći da otplati dugove.
„Srbija nije prezadužena prema Kini u smislu ukupnog nivoa duga, ali stopa rasta duga i pitanje njegove koncentracije
prema poveriocima može da bude signal za oprez“, kaže ekonomista Nikola Stakić, profesor na Univerzitetu Singidunum, za BBC na srpskom.
Najveći pojedinačni poverilac je kineska državna banka – Export-Import Bank of China, kojoj Srbija, prema poslednjim podacima za septembar 2025,
duguje 2,8 milijardi dolara, što je 45 miliona više nego pre godinu dana.