Koliko je Srbija dužna Kini

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Veteran
Supermoderator
Poruka
409.711
Tradicionalno, „čelično“ prijateljstvo, ali sada već i tradicionalni, „gvozdeni“ dugovi.
Od 2000. do 2022. godine, Srbija je primila 7,7 milijardi dolara iz Kine, od čega ogroman deo kroz zajmove, podaci su međunarodne organizacije AidData.

AidData, istraživačka laboratorija, koja prati kako vlade troše novac izvan vlastitih granica, ovog oktobra objavila je sveobuhvatan izveštaj o kineskim investicijama širom sveta.Za kineski novac u Srbiji, analiziran u posebnom izveštaju, karakteristično je da najveći deo čine krediti za infrastrukturne projekte, rudarstvo i energetiku, među kojima su mnogi dati pod uslovom da se na projektima koriste usluge ili roba kineskih kompanija.

Zajmovi vrtoglavih milionskih iznosa povukli su i pitanje da li će Srbija moći da otplati dugove.
„Srbija nije prezadužena prema Kini u smislu ukupnog nivoa duga, ali stopa rasta duga i pitanje njegove koncentracije
prema poveriocima može da bude signal za oprez“, kaže ekonomista Nikola Stakić, profesor na Univerzitetu Singidunum, za BBC na srpskom.

Najveći pojedinačni poverilac je kineska državna banka – Export-Import Bank of China, kojoj Srbija, prema poslednjim podacima za septembar 2025,
duguje 2,8 milijardi dolara, što je 45 miliona više nego pre godinu dana.
 
73ff4010-c92b-11f0-9fb5-5f3a3703a365.jpg
 
Globalno gledano, Kina je pozajmila više od dva biliona dolara širom sveta od 2000. do 2023. godine, što je duplo više od prethodnih procena, pokazuje AidData izveštaj.Novac je tekao kako ka siromašnim, tako i ka bogatim zemljama, pa je od državnih kineskih zajmodavaca u Ameriku stiglo 200 milijardi dolara.Veliki deo pozajmica upućenih bogatim zemljama bio je usmeren na kritične minerale i visokotehnološku industriju, što je na Zapadu stvorilo strah od kineske dominacije u ključnim sektorima i navelo pojedine vlade da pooštre propise kako bi sprečile upliv kineskog novca.
 
Tradicionalno, „čelično“ prijateljstvo, ali sada već i tradicionalni, „gvozdeni“ dugovi.
Od 2000. do 2022. godine, Srbija je primila 7,7 milijardi dolara iz Kine, od čega ogroman deo kroz zajmove, podaci su međunarodne organizacije AidData.

AidData, istraživačka laboratorija, koja prati kako vlade troše novac izvan vlastitih granica, ovog oktobra objavila je sveobuhvatan izveštaj o kineskim investicijama širom sveta.Za kineski novac u Srbiji, analiziran u posebnom izveštaju, karakteristično je da najveći deo čine krediti za infrastrukturne projekte, rudarstvo i energetiku, među kojima su mnogi dati pod uslovom da se na projektima koriste usluge ili roba kineskih kompanija.

Zajmovi vrtoglavih milionskih iznosa povukli su i pitanje da li će Srbija moći da otplati dugove.
„Srbija nije prezadužena prema Kini u smislu ukupnog nivoa duga, ali stopa rasta duga i pitanje njegove koncentracije
prema poveriocima može da bude signal za oprez“, kaže ekonomista Nikola Stakić, profesor na Univerzitetu Singidunum, za BBC na srpskom.

Najveći pojedinačni poverilac je kineska državna banka – Export-Import Bank of China, kojoj Srbija, prema poslednjim podacima za septembar 2025,
duguje 2,8 milijardi dolara, što je 45 miliona više nego pre godinu dana.
duguje vise zapadnim institucijama nego kini...ali kao ajde sinofobija je do jaja zar ne
 
Tradicionalno, „čelično“ prijateljstvo, ali sada već i tradicionalni, „gvozdeni“ dugovi.
Od 2000. do 2022. godine, Srbija je primila 7,7 milijardi dolara iz Kine, od čega ogroman deo kroz zajmove, podaci su međunarodne organizacije AidData.

AidData, istraživačka laboratorija, koja prati kako vlade troše novac izvan vlastitih granica, ovog oktobra objavila je sveobuhvatan izveštaj o kineskim investicijama širom sveta.Za kineski novac u Srbiji, analiziran u posebnom izveštaju, karakteristično je da najveći deo čine krediti za infrastrukturne projekte, rudarstvo i energetiku, među kojima su mnogi dati pod uslovom da se na projektima koriste usluge ili roba kineskih kompanija.

Zajmovi vrtoglavih milionskih iznosa povukli su i pitanje da li će Srbija moći da otplati dugove.
„Srbija nije prezadužena prema Kini u smislu ukupnog nivoa duga, ali stopa rasta duga i pitanje njegove koncentracije
prema poveriocima može da bude signal za oprez“, kaže ekonomista Nikola Stakić, profesor na Univerzitetu Singidunum, za BBC na srpskom.

Najveći pojedinačni poverilac je kineska državna banka – Export-Import Bank of China, kojoj Srbija, prema poslednjim podacima za septembar 2025,
duguje 2,8 milijardi dolara, što je 45 miliona više nego pre godinu dana.
CEPA тврди да је дуг прешао 10 милки.
Не знам да ли је тачно или не али знам само да онај ко дође на власт после ових и ко буде живео у Србији тада да је на.бао само тако.
 

Back
Top