Koliko dugo nosite farmerke pre nego ih perete?

Jeste SFRJ imala tekstilnu industriju i ogroman broj ljudi je ziveo sto od prodaje na (zatvorenom) domacem trzistu, sto od izvoza uglavnom u zemlje istocnog bloka i nesvrstanih zemalja ali su u toj tekstilnoj industriji bili totalni shabani. Pa tako su pokusavali da naprave domaci dzins redom, Prvi maj (pirossi), Beko, Kamensko, Varazdin.. ali sve to je samo bio pokusaj imitacije, il' im pamuk nije valjao il' su koristili boju koja se posle 3 pranja izgubi. Uglavnom, dzins je za SFRJ tekstilnu industriju bio pojam, nesto kao konzerva koka-kole za BiP.
koči malo , svu tu tekstilnu industriju koju su naveo , plus Teteks iz Tetova , Kamensko, ipak msm da su imali vrhunski kvalitet , još 70'tih su počeli da izvoze na zapad , posebno u Nemačkoj i Švedsku, koje su imali filosofiju industrijalizacije teške industrije
posebno mi bilo upečatljivo jedan slučaj
pored konfekcije Lon sistem koji je radio Teteks je bio poznat po onim kariranim ćebadima, elem glavnom dizajneru za tu ćebad 2015 godine stigla poruka iz Meksika, Woolmark centar, za dobijene nagrade po osnovu kvaliteta te ćebad, koji su oni proveravali kvalitet unazad 10 godina , a paradoksalno je to što te 2015 Teteks kao takav nije postojao
ipak možda dizajnerskih postignuća nije bilo , ali kvalitet da , jer onaj YUS je bio pandan nemačkom DIN :ok:
 
koči malo , svu tu tekstilnu industriju koju su naveo , plus Teteks iz Tetova , Kamensko, ipak msm da su imali vrhunski kvalitet , još 70'tih su počeli da izvoze na zapad , posebno u Nemačkoj i Švedsku, koje su imali filosofiju industrijalizacije teške industrije
posebno mi bilo upečatljivo jedan slučaj
pored konfekcije Lon sistem koji je radio Teteks je bio poznat po onim kariranim ćebadima, elem glavnom dizajneru za tu ćebad 2015 godine stigla poruka iz Meksika, Woolmark centar, za dobijene nagrade po osnovu kvaliteta te ćebad, koji su oni proveravali kvalitet unazad 10 godina , a paradoksalno je to što te 2015 Teteks kao takav nije postojao
ipak možda dizajnerskih postignuća nije bilo , ali kvalitet da , jer onaj YUS je bio pandan nemačkom DIN :ok:
Hajde malo besplatne poduke o tekstilu i tekstilnoj industriji SFRJ .

To sto ti zoves dizajnersko postignuce se zove konstrukcija tekstilnog materijala i time se bave tekstilni inzenjeri ( nekada se studiralo na TMF) a ne dizajneri tekstila ( to se studiralo na FPU). Dakle, kvalitet tkanine zavisi od konstrukcije materijala ( gustine i duzine vlakna) i za njegovo dostizanje je ekstremno bitan razboj na kom se tka ta tkanina. U vreme SFRJ nase tekstilne firme su u tehnologiji odnosno nacinu obrade tekstilnih vlakana i tkanju zaostajale od 15-20 god za aktuelnim tehnologijom u svetu ( pa tako najsavremeniji razboji 1990 kojima su raspolagali Leteks, BVK, BPK, Sintelon su bili vec teska proslost negde u Nemackoj ili Italiji), uostalom tako je stajala cela industrija SFRJ. Pri tome ekstremni problem tekstilne industrije je bila nabavka prvoklasnih sirovina (vune, pamuka, svile), deviza u SFRJ nikada nije bilo dovoljno pa se umesto australske ili novozelandske vune uvozila ona iz SSSR ( Kazahstana, Uzbekistana) ili Avganistana, pamuk se nije uvozio iz Egipta jer je bio preskup nego opet iz SSSR. Boja za tekstil se povremeno nabavljala od nemackih BASF i Bayer ali cesce od chehoslovackog Kohinora ili neki sovjetskog pandana.

Konfekcijska preduzeca (Prvi maj, Kluz, Beko, Teteks, Kamensko, Mura, Rudnik) jesu izvozila na zapadna trzista ali ne pod svojim brend-om, nego su sili kao jeftina radna snaga ( preteca Kine, Vijetnama i Indonezije zadnjih 20 god) za firme u danasnjoj EU, pa je tako recimo Rudnik sio nemacke kosulje sa imenom Leonardo a Beko sio odela sa takodje nemackom markom.

Uzgred, Woolmark je medjunarodni sertifikacioni znak vunarske industrije i koliko je meni poznato u Meksiku ne postoji nijedna sertifikovana laboratorija ( postoje 2 u USA za severnoamericko trziste a Meksiko iovako u predji vune nije nikakvo ime) koja ga dodeljuje pa je ocito da je ta prica o cebetu iz Tetova cista izmisljotina, sa kojima mi na Balkanu se recimo bas cesto hvalimo.

Pa tako 70-80-tih godina tekstilna industrija pamuka u SFRJ nije bila u stanju da proizvede kvalitetno platno od koga bi se pravio dzins, ti pokusaji su bili poprilicno neuspesni kako u konstrukciji pamucne tkanine tako i u njenoj obradi (bojenje sovjetskim bojama). Pokusaj kao da se od yuga napravi ozbiljan automobil.

Napomena: porodicno sam poprilicno vezan za tekstilnu industriju, kako onda tako i danas
 
Hajde malo besplatne poduke o tekstilu i tekstilnoj industriji SFRJ .

To sto ti zoves dizajnersko postignuce se zove konstrukcija tekstilnog materijala i time se bave tekstilni inzenjeri ( nekada se studiralo na TMF) a ne dizajneri tekstila ( to se studiralo na FPU). Dakle, kvalitet tkanine zavisi od konstrukcije materijala ( gustine i duzine vlakna) i za njegovo dostizanje je ekstremno bitan razboj na kom se tka ta tkanina. U vreme SFRJ nase tekstilne firme su u tehnologiji odnosno nacinu obrade tekstilnih vlakana i tkanju zaostajale od 15-20 god za aktuelnim tehnologijom u svetu ( pa tako najsavremeniji razboji 1990 kojima su raspolagali Leteks, BVK, BPK, Sintelon su bili vec teska proslost negde u Nemackoj ili Italiji), uostalom tako je stajala cela industrija SFRJ. Pri tome ekstremni problem tekstilne industrije je bila nabavka prvoklasnih sirovina (vune, pamuka, svile), deviza u SFRJ nikada nije bilo dovoljno pa se umesto australske ili novozelandske vune uvozila ona iz SSSR ( Kazahstana, Uzbekistana) ili Avganistana, pamuk se nije uvozio iz Egipta jer je bio preskup nego opet iz SSSR. Boja za tekstil se povremeno nabavljala od nemackih BASF i Bayer ali cesce od chehoslovackog Kohinora ili neki sovjetskog pandana.

Konfekcijska preduzeca (Prvi maj, Kluz, Beko, Teteks, Kamensko, Mura, Rudnik) jesu izvozila na zapadna trzista ali ne pod svojim brend-om, nego su sili kao jeftina radna snaga ( preteca Kine, Vijetnama i Indonezije zadnjih 20 god) za firme u danasnjoj EU, pa je tako recimo Rudnik sio nemacke kosulje sa imenom Leonardo a Beko sio odela sa takodje nemackom markom.

Uzgred, Woolmark je medjunarodni sertifikacioni znak vunarske industrije i koliko je meni poznato u Meksiku ne postoji nijedna sertifikovana laboratorija ( postoje 2 u USA za severnoamericko trziste a Meksiko iovako u predji vune nije nikakvo ime) koja ga dodeljuje pa je ocito da je ta prica o cebetu iz Tetova cista izmisljotina, sa kojima mi na Balkanu se recimo bas cesto hvalimo.

Pa tako 70-80-tih godina tekstilna industrija pamuka u SFRJ nije bila u stanju da proizvede kvalitetno platno od koga bi se pravio dzins, ti pokusaji su bili poprilicno neuspesni kako u konstrukciji pamucne tkanine tako i u njenoj obradi (bojenje sovjetskim bojama). Pokusaj kao da se od yuga napravi ozbiljan automobil.

Napomena: porodicno sam poprilicno vezan za tekstilnu industriju, kako onda tako i danas
dobro, ali za Teteks, i Meksiko Woolmark centar bar za ono vreme grešiš , a vunu je Teteks uvozio iz Australije
i ok za sve si u pravo :ok:
 
Можда 2-3х, нервирају ме те ствари што нису за орман а могу још да се носе, па их онда ипак ћушнем у корпу за прање. Алергична сам на станове са столицама на које се ређа одећа. Имам на вратима собе 3 куке, или ту или у корпу.
 
Poslednja izmena:
Koliko dugo nosite farmerke pre nego ih perete?

Koji vam je kriterijum za pranje?

220629-wash-jeans-bd-2x1.jpg

Moj rodjak ima farmerke id 850 eura (istina proserrava se ali svak kako želi )

Uglavnom ne pere ih , jer se farmerke inače ne peru samo eto mi obicni smrtnici to još nismo čuli jer kupujemo jeftino

Tako kaže



On svoje farmerke sa vremena na vreme spakuje u kesu i gurne u zamrzivač (zamrzivač je ekstra kupljen za skupe farmerke )
 
Moj rodjak ima farmerke id 850 eura (istina proserrava se ali svak kako želi )

Uglavnom ne pere ih , jer se farmerke inače ne peru samo eto mi obicni smrtnici to još nismo čuli jer kupujemo jeftino

Tako kaže



On svoje farmerke sa vremena na vreme spakuje u kesu i gurne u zamrzivač (zamrzivač je ekstra kupljen za skupe farmerke )
Jel izBosne?
Koje šatorsko krilo košta 850€???
To NIJE original već lgbt
 
tačno , jer prve farmerke je skrojio i sašio Nemac Levi Strauss , koji je bio u planinama za vreme zlatne groznice i kod rudara , kada je sašio od šatorskog platna prve pantalone
sve ostalo je istorija
Odeća za robove
Robove još nazivaju i "potrošačko društvo" a tretiraju ih i kao "resurs firme"

Tako sam u jednoj nesrećnoj firmi dao otkaz u neoliberalnom duhu:

- molim vas direktora kadrovske službe
- koga?
- direktora kadrovske
- mislite hjuman rasours menadžera?
- ako vam lakše može i tako
- koji je povod?
- DOŠAO RESURS DA DA OTKAZ
 

Back
Top