- Poruka
- 195.145
Čak 70 odsto struje u Srbiji dobija se od uglja. Međutim, Srbija se obavezala da se ove sirovine odrekne - i to u kratkom vremenskom roku. Koliko je to realno i šta je alternativa?
Na hiljade tona lignita ili smeđeg uglja svakodnevno se crpi iz otvorenih ugljenokopa, a potom sagoreva u termoelektranama Srbije. Čak 70 odsto struje proizvodi se od ove sirovine, a preostalih 30 odsto najviše u hidroelektranama, dok su solarne elektrane i vetroparkovi tek neznatno zastupljeni.
Zeleni dogovor je samo jedan među brojnim dokumentima. Prošle godine Srbija je usvojila NDC (Nacionalno utvrđeni doprinos) za period od 2021 - 2030. godine.
Prema tom dokumentu, Srbija ambiciozno planira smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte za 13,2 odsto u odnosu na 2010. O tome je obavestila Sekretarijat Okvirne Konvencije UN o klimatskim promenama, koji je pozvao sve zemlje OEBSa, u koje spada i Srbija, da do 2030. izbace korišćenje uglja. Neke zemlje za to imaju rok do 2040. godine.
Međutim, Srbija još nije usvojila brojne strategije, objašnjava profesorka Mihajlov i pribojava se da u toj trci s vremenom ide presporo.
U Ministarstvu podsećaju da je Srbija uz Poljsku najzavisnija zemlja od uglja u Evropi i da pri zameni ovog baznog energenta zelenom energijom, mora da se vodi računa da se ne ugrozi stabilnost snabdevanja.
Srbija ne koristi sve svoje potencijale iz obnovljivih izvora energije. Samo za solarne elektrane kažu da su potencijali Srbije sa 280 sunčanih dana veći i od Nemačke.
Prenosna mreža je jedna od neophodnijih stvari za proizvodnju struje kroz solarne elektrane, smatra Radisav Dimić koji se bavi solarnom energijom u Srbiji od 2010. Svojim instalacijama solarnih panela pokrio je na desetine solarnih elektrana i veliki broj domaćinstava. Međutim, sve je to, kaže Radisav, premalo. A bilo bi veoma značajno u dekarbonizaciji Srbije.
"Nije lako ovde, tek se krenulo sa solarnom energijom. Za veća postrojenja su nam potrebne prvo stabilne trase, koje će tu struju od istoka do zapada, severa i juga da prenose, to bi trebalo da se stabilizuje, jer elektrane moraju da imaju bezbedni protok",
https://www.021.rs/story/Info/Srbija/345544/Koliko-dugo-ce-Srbija-smeti-da-koristi-ugalj.html
Ima još dosta o tome na linku, poduži je tekst. Nisam znao da još u tolikom procentu zavisimo od uglja. Šta nam je činiti?
Na hiljade tona lignita ili smeđeg uglja svakodnevno se crpi iz otvorenih ugljenokopa, a potom sagoreva u termoelektranama Srbije. Čak 70 odsto struje proizvodi se od ove sirovine, a preostalih 30 odsto najviše u hidroelektranama, dok su solarne elektrane i vetroparkovi tek neznatno zastupljeni.
Zeleni dogovor je samo jedan među brojnim dokumentima. Prošle godine Srbija je usvojila NDC (Nacionalno utvrđeni doprinos) za period od 2021 - 2030. godine.
Prema tom dokumentu, Srbija ambiciozno planira smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte za 13,2 odsto u odnosu na 2010. O tome je obavestila Sekretarijat Okvirne Konvencije UN o klimatskim promenama, koji je pozvao sve zemlje OEBSa, u koje spada i Srbija, da do 2030. izbace korišćenje uglja. Neke zemlje za to imaju rok do 2040. godine.
Međutim, Srbija još nije usvojila brojne strategije, objašnjava profesorka Mihajlov i pribojava se da u toj trci s vremenom ide presporo.
U Ministarstvu podsećaju da je Srbija uz Poljsku najzavisnija zemlja od uglja u Evropi i da pri zameni ovog baznog energenta zelenom energijom, mora da se vodi računa da se ne ugrozi stabilnost snabdevanja.
Srbija ne koristi sve svoje potencijale iz obnovljivih izvora energije. Samo za solarne elektrane kažu da su potencijali Srbije sa 280 sunčanih dana veći i od Nemačke.
Prenosna mreža je jedna od neophodnijih stvari za proizvodnju struje kroz solarne elektrane, smatra Radisav Dimić koji se bavi solarnom energijom u Srbiji od 2010. Svojim instalacijama solarnih panela pokrio je na desetine solarnih elektrana i veliki broj domaćinstava. Međutim, sve je to, kaže Radisav, premalo. A bilo bi veoma značajno u dekarbonizaciji Srbije.
"Nije lako ovde, tek se krenulo sa solarnom energijom. Za veća postrojenja su nam potrebne prvo stabilne trase, koje će tu struju od istoka do zapada, severa i juga da prenose, to bi trebalo da se stabilizuje, jer elektrane moraju da imaju bezbedni protok",
https://www.021.rs/story/Info/Srbija/345544/Koliko-dugo-ce-Srbija-smeti-da-koristi-ugalj.html
Ima još dosta o tome na linku, poduži je tekst. Nisam znao da još u tolikom procentu zavisimo od uglja. Šta nam je činiti?