Koji izborni sistem je najbolji za Srbiju?

Koji izborni sistem je najbolji za Srbiju?

  • Većinski

    glasova: 3 23,1%
  • Proporcionalni

    glasova: 5 38,5%
  • Mešoviti

    glasova: 3 23,1%
  • Nešto drugačije

    glasova: 2 15,4%

  • Ukupno glasova
    13

Straks92

Stara legenda
Moderator
Poruka
87.818
Већински: користи се за избор појединих посланика, као што је случај у Уједињеном Краљевству. Бирачи гласају за једног кандидата у својој изборној јединици. Кандидат који добије највише гласова постаје посланик.

Пропорционални: Странке или политичке листе освајају мандате на основу броја гласова који добијају. Постоји неколико варијанти пропорционалних система, укључујући чисту пропорционалност, пропорционални систем с прагом за прелазак цензуса и персонализовани пропорционални систем.

Мешовити: Овај систем комбинује елементе већинског и пропорционалног изборног система. На пример, неки посланици се бирају по већинском систему, док се други бирају по пропорционалном систему.

https://www.politika.rs/scc/clanak/582736/izborni-sistem-u-srbiji

Sedam zabluda o uvođenju većinskog izbornog sistema​

https://talas.rs/2020/10/08/sedam-zabluda-o-uvodenju-vecinskog-izbornog-sistema/

Većinski sistem nije rešenje za Srbiju – odgovor na tekst Mladena Mrdalja​

https://talas.rs/2020/10/09/vecinski-sistem-nije-resenje-za-srbiju-odgovor-na-tekst-mladena-mrdalja/

Većinski i proporcionalni sistemi imaju niz prednosti i mana objašnjenih na ovim linkovima. Možda je rešenje u mešovitom. Srbija je kratko imala većinski a posle dugo proporcionalni pa i danas. Jel vreme da se proba mešoviti ili čekati nešto novo? Nešto ne vidim da partije opozicije pokreću ovo pitanje i samo pričaju o biračkim spiskovima, pritiscima i medijima. Studenti su za odlučivanje po trgovima, ulicama, za zborove, plenume i referendume. Da li to dubinski rešava probleme ili samo trenutno?
 
Poslednja izmena:
Већ сам о изборном систему дао осврт кроз тему Изборни систем у Србији, мане и добре стране коју сам отворио.
Да поновим градиво:

Већински изборни систем има предност што ту грађани у изборним јединицама бирају директно представнике, ако су то малобројније популацијом изборне јединице, а у Србији би вечина били таквих, ту ће бирачи поред страначке припадности мјерити и квалитете кандидата.
Већински изборни систем има мањкавост јер принцип "побједник носи све" може нарушити основно демократско начело да политичка опција са већом подршком бирача има одговарајућу снагу у политичком животу и може се десити да буде поражена. И то није хипотетичка опција, већ се то и десило у САД и то два пута (2000-е и 2016-е) када је захваљујући већинском изборном систему побједу однио предсједнички кандидат који је у збиру имао мањи број гласова.

Пропорционални изборни систем и пропорционална заступљеност на страначким листама је најчешћи изборни систем на планети и користи га 80 земаља, а обухвата бираче који гласају за листу кандидата коју предложи странка. У системима затворених листи бирачи немају утицаја на избор кандидате које странка предлаже, док у системима отворене листе бирачи имају могућност да гласају за страначку листу и да утичу на редослијед по којем ће се кандидатима додијелити посланичка места.
Иако ове отворене листе дјелују као добро рјешење и да бирачи могу утицати на редослијед кандидата партијских листи и избор посланика, искуство из Српске је показало да је код таквог преференцијалног гласања немогуће спријечити махинације, и да у стварности нема никаквих преднсти у односу на затворене листе.
Мањкавости овог изборног система је у видео прилогу детектовао Милош Јовановић.

Ту је и трећа могучност, по мени и далеко најбоља опција за попуну посланика у српском парламенту, комбиновани пропорционално већински систем. Гдје би се рецимо 130 (или 120) посланика бирало по већинском систему а 120 (или 130) по пропорционалном систему уз наравно постојећи цензус. Код цензуса је дилема 5% или 3%. Иако и већи цензус има низ предности, присталица сам нижег (3%) како би и партије са мањом медијском и другом подршком имале више шансе да икроз тај начин уђу у парламент.
Код већинског система, општине би могле бити изборне јединице и давати по једног посланика, или тамо гдје је баш мала популација (рецимо на Косову и Метохији) објединити више општина као једну изборну јединицу.
Или по другом моделу, а имајући у виду огромне разлике у популацији општина, 29 округа у Србији би биле изборне јединице и свака би по принципу "побједник носи све" зависно од броја бирача давала 2-7 посланика у парламенту.

Тиме би добили и предности већинског система, посланици који су бирани директно из општина (или округа) и који би не само припадношћу странци него и својим угледом и врлинама морали "зарадити" глас бирача, имали одговорност и према својој општини, бирачима који су их директно бирали што би колико толико смањило запостављање неких крајева што се реално дешава.
Такође не би било потребе за умањеним цензусом за партије националних мањина јер кроз већински изборни систем националне мањине би добиле представнике из општина у којима чине већину популације.

Наравно да би и такав комбиновани изборни систем имао мањкавсти, сваки има, али пуно мање него што тренутни има.
 
Ili kombinovani, ili personalizovani proporcionalni za koji se zalagao Cesid (a koji je zapravo u odredjenom vidu vec i postojao za vreme Kraljevine Jugoslavije na izborima 1935. i 1938, naravno to bi moralo da se doradi i osavremeni). Dakle, i da se obezbedi bolja prostorna veza narodnih poslanika sa izbornom bazom (cega sada nema), ali i da se strankama omoguci da zadrze pravu ulogu u politickom zivotu (a ne da dobijemo niz vecitih lokalnih knezova lopovcica koji trguju uticajem sa lokala, menjaju stranu kako vetar dune i zapravo generisu dobar deo sadasnjeg maligniteta politickog sistema).
 

Gajić: Postojeći izborni sistem je pravni osnov za partijsku državu i autokratsku vlast​


20.03.2025. 13:26
tweet
Gajić: Postojeći izborni sistem je pravni osnov za partijsku državu i autokratsku vlast

Izvor: N1

Predsednik Narodne stranke (NS) Vladimir Gajić ocenio je danas da je postojeći izborni sistem de fakto pravni osnov za partijsku državu i autokratsku vlast i da je promena iz čisto proporcionalnog u personalizovani izborni sistem na nacionalnom nivou ključna radi uklanjanja partijske države.​

"Na lokalnim izborima trebalo bi uvesti čist većinski sistem po kojem će narod birati svoje najbolje sugrađane koji će odgovarati za svoj rad građanima umesto partijskih lista koje odgovaraju samo strankama", rekao je Gajić.

Dodao je da Srbija mora da bude podeljena u više izbornih jedinica, najmanje devet, tako da na primer građani Vranja ili Kosovske Mitrovice ne biraju poslanike iz Beograda i obrnuto.
 
Uvedes svake nedelje glasanje, referendumsko preko euprave i milina...a nemas 250 politicara jajara, nego imas 3 menadzera i sluzbu com servisa i to je to ..
Sluzba com servisa je mocna efikasna sluzba...danas primis prituzbu , sutra gledas odgovor, nema odgovora, dolazis ponovo i dobijas prijem uzivo...dakle mora da bude odgovora....za 24h , inace imas prijem...
Posle prijema znas sta ti je ciniti.., mediji , privatna tuzba...prijava tuzilastvu , a kad bi jos i u tuzilastvu uveli com servis, to bi tek bilo do jaja...
Da i oni mora da komentarisu primljenu prijavu...u roku od 48h, tuzilastvo nije kao gradski ili drzavni com servis, ipak tu treba malo vise vremena..
 
Већински: користи се за избор појединих посланика, као што је случај у Уједињеном Краљевству. Бирачи гласају за једног кандидата у својој изборној јединици. Кандидат који добије највише гласова постаје посланик.

Пропорционални: Странке или политичке листе освајају мандате на основу броја гласова који добијају. Постоји неколико варијанти пропорционалних система, укључујући чисту пропорционалност, пропорционални систем с прагом за прелазак цензуса и персонализовани пропорционални систем.

Мешовити: Овај систем комбинује елементе већинског и пропорционалног изборног система. На пример, неки посланици се бирају по већинском систему, док се други бирају по пропорционалном систему.

https://www.politika.rs/scc/clanak/582736/izborni-sistem-u-srbiji

Sedam zabluda o uvođenju većinskog izbornog sistema​

https://talas.rs/2020/10/08/sedam-zabluda-o-uvodenju-vecinskog-izbornog-sistema/

Većinski sistem nije rešenje za Srbiju – odgovor na tekst Mladena Mrdalja​

https://talas.rs/2020/10/09/vecinski-sistem-nije-resenje-za-srbiju-odgovor-na-tekst-mladena-mrdalja/

Većinski i proporcionalni sistemi imaju niz prednosti i mana objašnjenih na ovim linkovima. Možda je rešenje u mešovitom. Srbija je kratko imala većinski a posle dugo proporcionalni pa i danas. Jel vreme da se proba mešoviti ili čekati nešto novo? Nešto ne vidim da partije opozicije pokreću ovo pitanje i samo pričaju o biračkim spiskovima, pritiscima i medijima. Studenti su za odlučivanje po trgovima, ulicama, za zborove, plenume i referendume. Da li to dubinski rešava probleme ili samo trenutno?

Najbolji izborni sistem za Srbiju jes da se ukine glasacko pravo penzionerima, onda ne bi Srbija bila u ovom sr*nju...
 
Bilo koji gde SNS krimosi ne kontrolisu i reketiraju sav domaci kapital u Srbiji.

Mora da se razume da demokratija/diktatura ne zavisi samo od pravnih normi i formalnih izbornih sistema.

To je simbioza svih ne samo drzavnih, nego i drustvenih institucija, od kojih ogroman broj nema veze sa Drzavom i formalnim pravnim normama.

Soboda u jednom drustvu je krajnja rezultanta 1000 stvari, ne samo nekog formalnog izbornog sistema, formalnog ustava itd.
 
Већински: користи се за избор појединих посланика, као што је случај у Уједињеном Краљевству. Бирачи гласају за једног кандидата у својој изборној јединици. Кандидат који добије највише гласова постаје посланик.

Пропорционални: Странке или политичке листе освајају мандате на основу броја гласова који добијају. Постоји неколико варијанти пропорционалних система, укључујући чисту пропорционалност, пропорционални систем с прагом за прелазак цензуса и персонализовани пропорционални систем.

Мешовити: Овај систем комбинује елементе већинског и пропорционалног изборног система. На пример, неки посланици се бирају по већинском систему, док се други бирају по пропорционалном систему.

https://www.politika.rs/scc/clanak/582736/izborni-sistem-u-srbiji

Sedam zabluda o uvođenju većinskog izbornog sistema​

https://talas.rs/2020/10/08/sedam-zabluda-o-uvodenju-vecinskog-izbornog-sistema/

Većinski sistem nije rešenje za Srbiju – odgovor na tekst Mladena Mrdalja​

https://talas.rs/2020/10/09/vecinski-sistem-nije-resenje-za-srbiju-odgovor-na-tekst-mladena-mrdalja/

Većinski i proporcionalni sistemi imaju niz prednosti i mana objašnjenih na ovim linkovima. Možda je rešenje u mešovitom. Srbija je kratko imala većinski a posle dugo proporcionalni pa i danas. Jel vreme da se proba mešoviti ili čekati nešto novo? Nešto ne vidim da partije opozicije pokreću ovo pitanje i samo pričaju o biračkim spiskovima, pritiscima i medijima. Studenti su za odlučivanje po trgovima, ulicama, za zborove, plenume i referendume. Da li to dubinski rešava probleme ili samo trenutno?
većinski 2/3 i 1/3 stranke
s tim što bi za stranke važio cenzus 5% a za koalicije + 1% , znači dve stranke 6% cenzus itd
 

Udruženje Beograd u pokretu traži direktan izbor gradonačelnika i predsednika opština​

Betadanas 15:38
Udruženje Beograd u pokretu traži direktan izbor gradonačelnika i predsednika opština 1


Udruženje građana Beograd u pokretu je danas tražilo hitnu reformu lokalne samouprave da bi se omogućio direktan izbor gradonačelnika Beograda i predsednika gradskih opština, kao i vraćanje funkcionalnih nadležnosti mesnim zajednicama.

U saopštenju su naveli da u većini evropskih gradova građani direktno biraju gradonačelnika što, kako su ocenili, podstiče veću odgovornost, transparentnost i direktnu vezu s građanima.

„Direktan izbor gradonačelnika u Srbiji ukinut je 2008. godine, izmenama Zakona o lokalnoj samoupravi, čime je odlučivanje o prvom čoveku grada prebačeno u ruke političkih većina u skupštinama. Time je građanima oduzeto pravo da neposredno biraju ko će voditi njihov grad“, stoji u saopštenju.

Udruženje je pozvalo i na „ozbiljno jačanje“ nadležnosti mesnih zajednica koje, kako se navodi, sada imaju „simboličnu ili nikakvu ulogu“.

„Potrebno im je vratiti pravo na odlučivanje o lokalnim pitanjima – od uređenja ulica i parkova, do malih komunalnih projekata i participativnog budžetiranja“, piše u saopštenju udruženja Beograd u pokretu.
 

Back
Top