Koje su se zemlje odrekle zlatnih rezervi?

Alter_Ego_

Stara legenda
Poruka
89.068

Koje su se zemlje odrekle zlatnih rezervi?​

Postoje države koje imaju i do 60 posto međunarodnih deviznih rezervi u zlatu, ali ima i onih koje uopće nemaju zlato ili imaju male količine.

w_02840820.jpg

Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato za 2021. godinu, 13 zemalja nema rezerve zlata, a 14 zemalja ima manje od jedan posto zlata (EPA)
Published On 30 Apr 202230 Apr 2022
U vrijeme finansijskih previranja, zlato se smatra nezamjenjivom imovinom, a većina zemalja ima različite rezerve. Postoje države koje imaju i do 60 posto međunarodnih deviznih rezervi u zlatu, ali ima i onih koje uopće nemaju zlato ili imaju male količine. Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato za 2021. godinu, 13 zemalja nema rezerve zlata, a 14 zemalja ima manje od jedan posto zlata.
Izvještaj koji je objavila stranica “Vestnik Kavkaza” navodi pet ekonomija koje, na primjer, imaju velike devizne rezerve, a nemaju zlato.

Kanada​

Kanada je zemlja s visokim prihodima i bogata je prirodnim resursima. Uslužni sektor dominira ekonomijom, a prema izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda za januar, ekonomija zemlje se smanjila za 5,2 posto u 2020. te porasla za 4,7 posto u 2021. godini. Predviđa se da će ekonomija od 2.000 milijardi dolara rasti za 4,4 posto u 2022. i 2,8 posto u 2023. Međutim, zbog trenutnih geopolitičkih događaja, prognoza se može promijeniti.
Prema stranici, od 31. decembra 2021. devizne rezerve Kanade iznosile su 106,61 milijardu dolara, a tokom 2022. neznatno su se smanjile na 102,89 milijardi dolara od 28. februara. Kanada spada u najveće ekonomije bez zlatnih rezervi.

Norveška​

Norveška je jedna od najbogatijih zemalja po BDP-u po glavi stanovnika. To je zemlja bogata prirodnim resursima, posebno naftom, hidroelektranama, ribom, šumama i mineralima. Norveška je također treći najveći izvoznik plina u svijetu nakon Rusije i Katara.
Norveška zadovoljava oko 20-25 posto evropske potražnje za plinom, a prirodni resursi, kvalificirana radna snaga i primjena tehnologije učinili su Norvešku prosperitetnom.
Prema Nasdaqu, trenutni BDP zemlje iznosi 445,51 milijardu dolara. Krajem 2003. godine zlatne rezerve u Norveškoj središnjoj banci iznosile su 37 tona: 3,5 tona kovanica i 33,5 tona poluga. Međutim, 2004. godine Norveška središnja banka je prodala zlatne poluge. Banka je potom, u saopćenju za javnost, navela da je zadržala samo “sedam poluga za izložbe i 3,5 tona zlatnika, koji su prevezeni u Ujedinjeno Kraljevstvo 1940. godine”.
Norveške devizne rezerve podijeljene su na portfelj s fiksnim prihodom i portfelj s dionicama, a njima upravljaju Sektor za centralno bankarske operacije i Odjel za investicijsko bankarstvo, koji su odjeli Norveške središnje banke. Krajem 2021. godine devizne rezerve Norveške iznosile su 84,72 milijarde dolara.

Hrvatska​

Hrvatska je postala 28. članica Evropske unije 1. jula 2013. Treća je najveća ekonomija s visokim dohotkom bez zlata, s BDP-om od 68 milijardi dolara. Oko 67 posto hrvatske trgovine odvija se unutar Evrope, sa zemljama poput Njemačke, Italije i Slovenije. Što se tiče uvoza, 77 posto je iz Evrope, pet posto iz Kine i tri posto iz Bosne i Hercegovine.
Od 1999. Hrvatska je imala 13,2 tone zlata koje je primila od Banke za međunarodna poravnanja kao udio u zlatnoj imovini kada je zemlja bila dio bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
”Hrvatski proračun će izgubiti milion kuna ako banka odluči zadržati zlatne rezerve naslijeđene od Banke za međunarodna poravnanja”, izjavio je guverner Središnje banke. Dakle, zlato nije zastupljeno u deviznim rezervama zemlje, koje su iznosile 28,31 milijardu dolara na kraju 2021.

Azerbejdžan​

Azerbejdžan je zemlja bogata prirodnim resursima s višim srednjim dohotkom. BDP zemlje iznosi 58,43 milijarde dolara. Azerbajdžan je uvršten u grupu zemalja koje blisko sarađuju s Organizacijom zemalja izvoznica nafte (OPEC) u formatu OPEC plus.
Prema podacima o deviznim rezervama, država nije imala zlatnih rezervi 2011. i 2012. godine, međutim u 2013. otkupljeno je 20,02 tone zlata, a 2014. rezerve su povećane na 30,17 tona.
U 2016. rezerve zlata smanjene su na 20,02 tone, a od 2017. zlato nije prikazano u tonama u deviznim rezervama zemlje, a dolarska vrijednost zlatnih rezervi postala je zanemariva.
Ukupne devizne rezerve zemlje na kraju 2021. iznosile su oko 8,31 milijardu dolara, međutim, Državni naftni fond Republike Azerbejdžan ulaže 10 posto svog investicijskog portfelja u zlato.

Kostarika​

Kostarika je mala latinoamerička zemlja s otvorenom ekonomijom, koju Svjetska banka opisuje kao zemlju s višim srednjim dohotkom.
Tokom posljednja dva desetljeća, zemlja je aktivno rasla i razvijala se, dobrim dijelom zahvaljujući ekonomskoj strategiji usmjerenoj prema vani. Kostarika je proširila svoju ekonomiju, koja je prije bila ovisna o turizmu i poljoprivrednim proizvodima, kroz izvoz visoke tehnologije. Izravna ulaganja Sjedinjenih Američkih Država u zemlju iznosila su dvije milijarde dolara u 2020., prema Uredu za ekonomske analize Ministarstva trgovine.
Sjedinjene Američke Države najveći su trgovinski partner Kostarike, čineći oko 40 posto izvoza i uvoza zemlje. Kostarika je također bogata zlatom. Komercijalno zlatarenje u zemlji počelo je 1930-ih, prema Newlox Goldu. Značajan interes pojavio se nakon otkrića novih nalazišta.
Većina ruda je bila iznimno visoke kvalitete, s primarnim stijenama koje su sadržavale velike zlatne žile. Kao rezultat velikog razvoja, iskopane su ogromne količine zlata.
Prema podacima za posljednjih deset godina, zlato nije zastupljeno u međunarodnim rezervama zemlje, ali su u decembru 2021. devizne rezerve Kostarike iznosile 7,57 milijardi dolara.

Ostale zemlje koje nemaju zlatne rezerve​

Portal je spomenuo i druge zemlje koje nemaju zlatne rezerve, uključujući Nikaragvu, Kamerun, Armeniju, Gabon, Turkmenistan, Kongo, Čad i Eritreju.

https://balkans.aljazeera.net/news/economy/2022/4/30/koje-su-se-zemlje-odrekle-zlatnih-rezervi

Неке од најбогатијих земаља немају уопште резерве злата, нпр. Канада и Норвешка.

Такође, Хрватска, која је по структури привреде и богатству слична нама, нема злата у резервама.

Ово доказује да златне резерве уопште нису нужне за функционисање привреде. Могу да постоје, а не морају. Довољне су девизне резерве. А злато служи само за диверзификовање резерви.

Занимљиво је да Вучић, који се стално хвали златним резервама и стално српску привреду упоређује са Хрватском (па је нпр. једно време причао како ћемо да стигнемо Хрватску по БДП уопште не спомиње да Хрвати немају уопште златне резерве. Јер, када би то рекао, сви би схватили да златне резерве нису нужне за функционисање привреде, те гомилање злата није ништа спец. значајно за једну привреду.
 
Sve ozbiljni igrači se odrekli zlatnih rezervi. Samo Kanada tu malo štrči, ali njima iskreno nisu ni potrebne, jer ako proapdne SAD propadaju i oni sa njima.
Zlato (i srebro) nisu više ono što su bili pre 1800, jer je nemoguće bazirati vrednost novca na zlatu. Zašto? Jer je vrednost svega zlata cca oko 9000 milijardi USD i stane u kocku sa stranicom od cca 20 metara. Ako uzmemo da je potrošnja (BDP = javna potrošnja+privatna potrošnja+izvoz-uvoz)) preko 100000 milijardi USD godišnje, znaći da morala vrednost zlata svake godine rasti, a to bi stvaralo efekat štednje, potrošnja bi se zaustavila a sa time i proizvodnja, rasli bi besposelnost i neimaština, a toga ne želimo, zar ne? Iz tog razloga centralne banke obaraju vrednost novca otprilike 2% godišnje, da bi održali nekakav idealni balans između štednje i potrošnje.
 
Zlato (i srebro) nisu više ono što su bili pre 1800, jer je nemoguće bazirati vrednost novca na zlatu. Zašto? Jer je vrednost svega zlata cca oko 9000 milijardi USD i stane u kocku sa stranicom od cca 20 metara. Ako uzmemo da je potrošnja (BDP = javna potrošnja+privatna potrošnja+izvoz-uvoz)) preko 100000 milijardi USD godišnje, znaći da morala vrednost zlata svake godine rasti, a to bi stvaralo efekat štednje, potrošnja bi se zaustavila a sa time i proizvodnja, rasli bi besposelnost i neimaština, a toga ne želimo, zar ne? Iz tog razloga centralne banke obaraju vrednost novca otprilike 2% godišnje, da bi održali nekakav idealni balans između štednje i potrošnje.
Isprali su ti mozak, finacijskoj oligarhiji vlasnicima centralnih banaka na zapadu familiji Rostild,Rokfeler i drugim gopodarima zapadnoig fiat novca ne odgovara fiksna ponuda jer tako drze ljude u duznickom ropstvu ,i u stalnoj borbi za prezivljavanjem

Naprotiv fiksna ponuda novca bi donjela srecniji ljepsi i pravedniji svijet.ljudi bi mogi da stede i ostvare finacijsku slobodu

Ali fiksna ponuda u monetarnoj istoriji i nije bila moguca jer nikad u istoriji nije bilo takoyvanog teskog novca koji nije mogao biti izmanipulisan i uvecan .Ljudi su koristili razlicite robe i predmete kao novac od skoljki,kamencica do metala ali sve je to takozvani lagani novac koga je moguce lako producirati i manipulisati sa ponudom

Zlato je do pre 13-14 god bilo najtezi novac koga su ljudi koristili .Ali zlato ima inflaciju do 2 % godisnje to su kolicine koje rudari proizvedu godisnje a postoji mogucnost da se pronadju nove ogromne kolicine koje bi obezvrijedile zlato,naprimjer na velikim dubinama zemlje ,osim toga zlato ima i druge mane ,nije djeljivo,tesko je za transport itd a vidimo gde smo zavrsili kada su ljudi pokusali da rijese te probleme zlata tako sto su zlato zamjenili papirnim potvrdama

2009 se desilo najvece otkrice u monetarnoj istoriji ,otkriven je teski novac u digitalnom obliku ,potpuno neutralan ,decentraliziran koga niko ne moze kontrolisati i manipulisati ,tehnologija koja stoji iza takvog novca blokcejn je isto tako fascinantna.taj novac se zove Bitcoin

Rostildima i Rofelerima gospodarima fiat novca se sigurno ne dopada ovo otkrice ali ne mogu ga zaustaviti posto je tehnologija koja stoji iza ovog otkrica savrsena a ne mogu ni ispiranjem mozgova propagandom jer ocigledno da ima jako puno pametnih ljudi koji razumiju o cemu se ovde radi
Tako da je za ocekivati da ce da manipulisu trzistem jer poznato je da kontrolisu trziste zlata i da su izmislili takozvano papirno zlato kojim se trguje u kolicini i 1000 puta vecoj nego sto ima fizickog zlata u stvarnosti.Ali vidjecemo kako ce to ici taj pokusaj prervare jer bitcoin se jako lako transportuje sa jednog kraja svijeta na drugi
 
zlato je samo jedan sjajni metal kome je data moc da bude bitan, vise nego sto jeste

zlato je dobro za provodnike. tacka.

valutu odrzava efikasnost privrede ili mesetarenje centralne banke

konkurentnost
Ne
Moras da shvatis sta je novac i njegove tri funkcije sredstvo cuvanja vrednosti.sredstvo razjmene i mjere vrednosti

U istoriji je svasta nesto sluzilo kao novac skoljke,bodezi,sjekire ,staklene perle mnogi predmeti i materijali su igrali ulogu valute
Sav takozvani laki novac koji se mogao lako repruducirati je brzo gubio vrijednost i propadao .zato su ljudi za valutu uvejk birali nesto sto je rijetko i sto se tesko moze umnozavati
Moras da shvatis koncept lake i teske valute
Najduze je trajjalo zlato koje je bilo valuta hiljadama godina jer je teska valuta koju je tesko da umnozavati

Fiat valute su lake valute jer su mogu lako umnozavati a one su nastale tako sto su Rostildi ubjedili ljude da je zlato tesko i opasno nositi ,ljudi su im predali zlato za papirne potvrde .Rostildi su obecali ljudima da ce im cuvati zlato u mjestima koja su Rostildi nazvali banke.Rostildi su isto obecali lljudima da mogu sa svojom potvrdom doci po svoje zlato kad god zele ali ljudima se nije dalo ici svak cas u banku pa su poceli da kao valutu koriste te papirne potvrde

A zatim su Rostildi poceli da nekontrolisano prinataju papirne potvrde sto im je dalo ogromnu moc

Kroz istoriju je postojalo 800 fiat valuta i sve su propale jer su laki novac i sve su unistene hiperinflacijom
a zlato je opstajalo hiljadama godina kao valuta jer je najteza valuta trenutno sa do 2 % inflacijom sve do pre nekoliko godina kad je otkriven jos tezi novac sa fiksnom ponudom u digitalnom obliku koga se ne moze umnoziti i kome inflacija ide vremenom ka 0
 
Ne
Moras da shvatis sta je novac i njegove tri funkcije sredstvo cuvanja vrednosti.sredstvo razjmene i mjere vrednosti

U istoriji je svasta nesto sluzilo kao novac skoljke,bodezi,sjekire ,staklene perle mnogi predmeti i materijali su igrali ulogu valute
Sav takozvani laki novac koji se mogao lako repruducirati je brzo gubio vrijednost i propadao .zato su ljudi za valutu uvejk birali nesto sto je rijetko i sto se tesko moze umnozavati
Moras da shvatis koncept lake i teske valute
Najduze je trajjalo zlato koje je bilo valuta hiljadama godina jer je teska valuta koju je tesko da umnozavati

Fiat valute su lake valute jer su mogu lako umnozavati a one su nastale tako sto su Rostildi ubjedili ljude da je zlato tesko i opasno nositi ,ljudi su im predali zlato za papirne potvrde .Rostildi su obecali ljudima da ce im cuvati zlato u mjestima koja su Rostildi nazvali banke.Rostildi su isto obecali lljudima da mogu sa svojom potvrdom doci po svoje zlato kad god zele ali ljudima se nije dalo ici svak cas u banku pa su poceli da kao valutu koriste te papirne potvrde

A zatim su Rostildi poceli da nekontrolisano prinataju papirne potvrde sto im je dalo ogromnu moc

Kroz istoriju je postojalo 800 fiat valuta i sve su propale jer su laki novac i sve su unistene hiperinflacijom
a zlato je opstajalo hiljadama godina kao valuta jer je najteza valuta trenutno sa do 2 % inflacijom sve do pre nekoliko godina kad je otkriven jos tezi novac sa fiksnom ponudom u digitalnom obliku koga se ne moze umnoziti i kome inflacija ide vremenom ka 0
sta ako covecanstvo slozno kaze - * odsada zlato vredi samo za provodnike , ali bice jeftinije od bakra jer od bakra mozes praviti jos gomilu proizvoda dok od zlata ne mozes*

ljudi su zlatu dali moc da vredi ono je sustinski iste vrednosti kao bilo koji drugi sjajni metal
 
sta ako covecanstvo slozno kaze - * odsada zlato vredi samo za provodnike , ali bice jeftinije od bakra jer od bakra mozes praviti jos gomilu proizvoda dok od zlata ne mozes*

ljudi su zlatu dali moc da vredi ono je sustinski iste vrednosti kao bilo koji drugi sjajni metal
Zlato nije postalo valuta i opstajalo hiljadam godina zbog svoje industrijske upotrebe vec iz razloga sto ga je tesko proizvesti, danas sa
stopom proizvodnje od samo 2% godisnje.Zlato se tesko proizvodi i umnozava otuda izraz teski novac jer sve osali predmeti i materijali koje su ljudi u monetarnoj istoriji koristili kao valutu bakar ili alumunijum i drugo se lako umnozavalo i proizvodilo i postajalo je manje vredno kroz vrijeme otuda izraz laki novac
 

Back
Top