Koje je prvo prezime na -ić?

Јел текст на глагољици?
@Mej bregami
Ako smem da dam komentar. Prva dva reda koja su na ustavu ("velika štampana slova") ukazuju da je tako bio ispisan original, ali fora je da dokument nije ceo, ne počinje od početka.

Sumnjivo je i to što pergament koji je relativno mlad, iz 16. veka ima takva oštećenja, kao i to što se fototipija tog, za hrvatski jezik prvorazrednog istorijskog artefakta, nigde ne može pronaći.
 
Poslednja izmena:
Ako smem da dam komentar. Prva dva reda koja su na ustavu ("velika štampana slova") ukazuju da je tako bio ispisan original, ali fora je da dokument nije ceo, ne počinje od početka.

Sumnjivo je i to što pergament koji je relativno mlad, iz 16. veka ima takva oštećenja, kao i to što se fototipija tog, za hrvatski jezik prvorazrednog istorijskog artefakta, nigde ne može pronaći.
Negde sam ja šundrovao svoje kopije.

https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v...0.553,"y":0.747},"view":"image","zoom":1.877}
 
Ako smem da dam komentar. Prva dva reda koja su na ustavu ("velika štampana slova") ukazuju da je tako bio ispisan original, ali fora je da dokument nije ceo, ne počinje od početka.

Sumnjivo je i to što pergament koji je relativno mlad, iz 16. veka ima takva oštećenja, kao i to što se fototipija tog, za hrvatski jezik prvorazrednog istorijskog artefakta, nigde ne može pronaći.
Koliko se sjećam nema ni originala Dušanovog zakonika koji je mlađi, sve kasnije nepotpune i oštečene verzije koje se i međusobno razlikuju.
 
Koliko se sjećam nema ni originala Dušanovog zakonika koji je mlađi, sve kasnije nepotpune i oštečene verzije koje se i međusobno razlikuju.
Nije poenta na mestu. Najstariji sačuvani primerak Dušanovog Zakonika je 29 godina mlađi od prvog primerka (kao zakonik, imao je funkciju i kao takav se normalno umnožavao prepisivanjem) i ne pati od anahronizma u jezičkom sloju kao ovaj istoriografski gaf sa vinodolskim zakonikom koji je tristo godina mlađi i s obzirom na naglašeni vokalizam jezički anahron, (samo) ako je verovati hrvatskim istoriografima.

"Original Dušanovog zakonika nije sačuvan, ali je poznato 24 prepisa. Najstariji prepis potiče iz Struge iz 1373. Struški prepis nije sačuvan ceo, već samo oko 100 članova. Sledeći je atonski prepis (oko 1418), a iz tog vremena je i studenički prepis.

Iz 15. veka su hilandarski, bistrički i prizrenski prepis. Prepis iz Prizrena je najpoznatiji i ima najbogatiji tekst.

Kasniji prepisi se sadržinom uglavnom udaljavaju od starijih. U Rakovačkom prepisu (oko 1700) se jedino nalazi poslednjih 12 članova i Reč cara Dušana uz Zakonik."

Kao što vidiš, jedan dug period osujećene srpske državnosti preživela su 24 primerka Dušanovog zakonika, a Vinodolski zakonik je osvanuo u 19. veku samo tako, odjednom u rukama Sakcinskog. Pa ti sad tumači kako hoćeš, sebe lažeš.
 
Ovo može biti a i ne mora biti tačno. Može biti da je u tom kraju postojala jaka rodbinska povezanost pa su se razvila prezieman da bi se znalo kome znati pomoći kada to zatreba.

Svi istorijski fenomeni imaju neko svoje logično objašnjenje, koje u principu treba da bude jednostavno i najočiglednije.

To što sam spomenuo je najizvesnija teorija (zapravo, druge ne bih znao ni da navedem ako postoje).

Da li je za pamćenje krvne osvete jako bitno pamtiti specifične linije? Jeste, definitivno.
 
Svi istorijski fenomeni imaju neko svoje logično objašnjenje, koje u principu treba da bude jednostavno i najočiglednije.

To što sam spomenuo je najizvesnija teorija (zapravo, druge ne bih znao ni da navedem ako postoje).

Da li je za pamćenje krvne osvete jako bitno pamtiti specifične linije? Jeste, definitivno.
Pa da li je logičnije da su se ljudi identifikovali prema nazivu koji su sami sebi dali ili prema nazivu koji im je neko drugi dao (a možda i nisu znali da su tako imenovani od strane nekog drugog)?
 
Pa da li je logičnije da su se ljudi identifikovali prema nazivu koji su sami sebi dali ili prema nazivu koji im je neko drugi dao (a možda i nisu znali da su tako imenovani od strane nekog drugog)?

Zašto posmatraš isključivo iz te perspektive?

Ako govorimo o dugovima i njihovoj naplati, valjda je najbitniji faktor kome je ko dužan? Bez toga, nema ni ničijih dugova.
 
Nije.Kod Rusa,Poljaka i Ukrajinaca "ic" se koristi u istoj meri kao kod Srba.Nista posebno nema u tome.
Nastavak -ić se koristi mahom kod Srba, Hrvata i Bošnjaka. Kod Rusa, Ukrajinaca, Poljaka i ostalih slovenskih naroda dosta manje.
Prezimena sa sufiksom IĆ ima ubjedljivo najviše kod Srba, ne znam tačno ali rekao bih da 80-85% srpskih prezimena ima sufiks IĆ. Nakon Srba prezimena na IĆ ima najviše kod Bošnjaka i Hrvata. Van zapadnog Balkana prezimena na IĆ odnosno IČ najviše imaju Belorusi.
 
Nije poenta na mestu. Najstariji sačuvani primerak Dušanovog Zakonika je 29 godina mlađi od prvog primerka (kao zakonik, imao je funkciju i kao takav se normalno umnožavao prepisivanjem) i ne pati od anahronizma u jezičkom sloju kao ovaj istoriografski gaf sa vinodolskim zakonikom koji je tristo godina mlađi i s obzirom na naglašeni vokalizam jezički anahron, (samo) ako je verovati hrvatskim istoriografima.

"Original Dušanovog zakonika nije sačuvan, ali je poznato 24 prepisa. Najstariji prepis potiče iz Struge iz 1373. Struški prepis nije sačuvan ceo, već samo oko 100 članova. Sledeći je atonski prepis (oko 1418), a iz tog vremena je i studenički prepis.

Iz 15. veka su hilandarski, bistrički i prizrenski prepis. Prepis iz Prizrena je najpoznatiji i ima najbogatiji tekst.

Kasniji prepisi se sadržinom uglavnom udaljavaju od starijih. U Rakovačkom prepisu (oko 1700) se jedino nalazi poslednjih 12 članova i Reč cara Dušana uz Zakonik."

Kao što vidiš, jedan dug period osujećene srpske državnosti preživela su 24 primerka Dušanovog zakonika, a Vinodolski zakonik je osvanuo u 19. veku samo tako, odjednom u rukama Sakcinskog. Pa ti sad tumači kako hoćeš, sebe lažeš.
Poznat je tvoj stav i još nekih ovdje da su kopije srpskih tekstova bez originala vrjednije od originala, dok kod drugih je to sve laž i falsifikat, čak i originali.
 
Zašto posmatraš isključivo iz te perspektive?

Ako govorimo o dugovima i njihovoj naplati, valjda je najbitniji faktor kome je ko dužan? Bez toga, nema ni ničijih dugova.
Tada je bilo daleko manje ljudi i lokalno posuđivanje novca ili krvna osveta je bilo među ljudima koji su se dobro znali.
Dugovi su se nasljeđivali, a ako se nisu mogli vratiti ostajalo bi se bez igdje ičega, čak je zabilježeno da su se dugovi morali odraditi, čime se dolazilo u status kmeta ili roba na određeno vrijeme.
Krvna osveta se nije odnosila samo na stvarnog dužnika nego i na članove familije.
 
Poznat je tvoj stav i još nekih ovdje da su kopije srpskih tekstova bez originala vrjednije od originala, dok kod drugih je to sve laž i falsifikat, čak i originali.
Slempovanje te nigde neće dovesti. Na kraju ćeš poverovati sam sebi i nećeš više znati šta je istina, a šta si izmislio, pa ćeš pod stare dane, kad ti prigusti, otići u špajz umesto u WC.
 
1. I. 1100., Dobrinj

Glagoljski original ove isprave nije sačuvan. Isprava se sačuvala samo u prijevodu, što ga je god. 1724. učinio notar Petar Petriš prema latinskom prijevodu staroga hrvatskoga teksta, koji je na latinski jezik preveo notar Beneto Grabija* poslije god. 1480., tj. pošto su Mlečići zauzeli otok Krk*
Prijevod notara Petra Petriša učinjen 1724. g. na osnovu latinskog teksta notara Benetta Grabije koji je ovu ispravu preveo s glagoljskog originala uz pomoć župnika dobrinjskog Jurja Mavrovića oko 1570–1580 g.

Va ime Hr(sto)vo. Amen.
Let od Hr(sto)va rojstva.č.r. (1100.) na prvi / dan jenara, pred Dobrinjem poli crikve s(vetoga) Vida. I posve/ćena crikva rečena po gospodinu biskupu …/ ku sazida od svojih vlastitih dobar i va svojih zemljah / slavni Dragoslav, i pušćeni.......Na to svedoci: g(ospodi)n plovan … i sudac/ Stanić, rečeni Domiče Kontije, i Široma Rutab/reški, Paval Klatial, Solkaje Karmeli / i veće drugih svedok..

Konstatirajmo kako ta isprava sačuvana u prijevodu i prijepisu iz 1724. diplomatički nije autentična, no njezina povijesna vjerodostojnost u cjelini ili parcijalno nije osporena.
https://www.matica.hr/hr/632/stolje...ka-crkva-sv-vida-u-sv-vidu-dobrinjskom-31201/

30. XII. 1230., Dobrinj
Prijevod notara Petra Petriša iz g. 1704. učinjen na osnovu latinskog teksta notara Beneta Grabije, koji je ovu ispravu s hrvatskog preveo uz pomoć župnika dobrinjskog Jurja Mavrovića oko g. 1570.–1580.).

Va ime Božje. Amen. č.s.j. (1230) .j. decembra.
Budući Dobrinji / pred kuću Jurja Pariježića, i ovdi isti/nitim načinom Juraj
je sazidal crikvu s(vetoga) Jurja....
 
Povaljska listina, 1250

Vladińa pripri Raš[ku o Lokv]icu i o ńivu do Gumna pred županom Něgojem. [P]ristav Dobrońa Mihanić. I da Vladińa Lokvicu i ń[ivu do Gumna v] Crkav svetago Joana. Svidok: brašćik Restimir, Petrihna, Rade Kordijanić, Milota Radomir[ić, Dragota], Vlkoj.

Ratko opat kupi u Dragoti četvrt Dola za Lokvami, a drugu četvrt u Živini i u Hranca. [Svid]ok: pop Milko, Prvoslav Rastimirić. Svidok: Dobrońa Hranotić. A Bokan mu da [dvi] četvrti.

Radovan M[ihov]ić pri se na Hlmčani u Malih lokvah i satvori jimi sudbinu. I vaziskaše cleza za sudbinu, uštivene u [četiri] spudi pšenice. Bi tomu clezu poručnik Dobrońa Hranotić, Radidrug, Dragšan. I rěše vsi česnici: "Kto ne da u tu pristavšćinu, da ne bude česnik u Lokve." I ne da u tu prstavšćinu Stojan Radešević, Budilić Radun, Dr[aško] Dlgońić, Mirko Mirešević. I prodah ja Dobrońa opatu Ratku jih čest za to poručje. I bi tomu svidok:

https://hr.wikisource.org/wiki/Povaljska_listina
 
Poslednja izmena:
Da li je za pamćenje krvne osvete jako bitno pamtiti specifične linije? Jeste, definitivno.
Zapravo nije neophodno. Sta da pamtis kad su oni koji su ti duzni krv uvijek tu negdje oko tebe tj poznate ti je iz kojeg su roda i bratstva. Izgon iz zajednickog kraja u vecini slucajeva je dovoljan razlog da nema vise duga u krvi( jer je vise nego dovoljno sto su te istjerali i na taj nacin obescastili. prezimena po crnoj gori su zapravo samo rodovska ili bratstvenicka imena ( uobicajeno).
 
Poslednja izmena:
Vinodolski zakonik iz 1288., popis predstavnika vinodolskih gradova na saboru koji je pisao zakonik.

Pogledajte prilog 1673625
plovan-župnik
satnik-načelnik općine

https://forum.krstarica.com/threads...a-i-vlasima-dubrovcanima.992010/post-48388636


У дну ( а и у средини) ове повеље су презимена свједока у којима их бан Восне наводи становнике као Србе и Влахе.
48 година прије винодолског законика.

iMarkup_20250210_234217.jpg
 
Ako se dobro sjećam prva prezimena su se pojavila u vrijeme Crne smrti, do tada su samo plemići imali prezimena, a kmetovi su umjesto prezimena koristili ime oca i grad iz kojeg dolaze. Kad se počelo masovno umirati od kuge, ponestalo je radne snage, ljudi su se počeli seliti iz mjesta u mjesto, više nisu bili vezani uz svog feudalnog gospodara pa se pojavila potreba za prezimenima.

Inače još su stari Grci koristili ime oca kao oblik prezimena, a onda je Aristotel ili Likurg uveo pravilo da ime grada služi kao prezime.

Usput, Jovanović nije sin od Jovana, nego unuče, Jovan > Jovanov > Jovanović. Nekakve priče o starim plemenima od kojih dolaze prezimena su budalaština, jedni npr. Danilovići nemaju nikakve veze s drugim Danilovićima.
 

Back
Top