Koliko vidim na bugarskoj vikipediji piše Mostič a ne Mostić.
Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Koliko vidim na bugarskoj vikipediji piše Mostič a ne Mostić.
Александър Вучич,Ана Бърнабич,Новак Джокович,Цеца Величкович ........,тако се пише на бугарском.Koliko vidim na bugarskoj vikipediji piše Mostič a ne Mostić.
Ni u staroslovenskoj azbuci ne postoji slovo "ć". Baš čudno da se neko sa teritorije Bugarske u to vreme tako prezivao. Izgleda da korišćenje prezimena na -ić nije srpski izum nego da su i ostali Sloveni koristili takvo građenje prezimena. Ljutići i Bodrići nisu prezimena ali su ipak nazivi plemena.Александър Вучич,Ана Бърнабич,Новак Джокович,Цеца Величкович ........,тако се пише на бугарском.
Pa naravno,"ic" nije srpski izum,niti je obelezje za srpstvo.Ni u staroslovenskoj azbuci ne postoji slovo "ć". Baš čudno da se neko sa teritorije Bugarske u to vreme tako prezivao. Izgleda da korišćenje prezimena na -ić nije srpski izum nego da su i ostali Sloveni koristili takvo građenje prezimena. Ljutići i Bodrići nisu prezimena ali su ipak nazivi plemena.
Danas jeste obeležje za srpstvo. Kog Bugarina ili Severnog Makedonca znaš da se preziva na -ić?Pa naravno,"ic" nije srpski izum,niti je obelezje za srpstvo.
Nije.Kod Rusa,Poljaka i Ukrajinaca "ic" se koristi u istoj meri kao kod Srba.Nista posebno nema u tome.Danas jeste obeležje za srpstvo. Kog Bugarina ili Severnog Makedonca znaš da se preziva na -ić?
Nastavak -ić se koristi mahom kod Srba, Hrvata i Bošnjaka. Kod Rusa, Ukrajinaca, Poljaka i ostalih slovenskih naroda dosta manje.Nije.Kod Rusa,Poljaka i Ukrajinaca "ic" se koristi u istoj meri kao kod Srba.Nista posebno nema u tome.
Mozda je manje,ali nije "dosta manje".Ali nije to bitno.Bitno je to da ne postoji kod Slovena nastavak prezimena koji ima nacionalni karakter.Nastavak -ić se koristi mahom kod Srba, Hrvata i Bošnjaka. Kod Rusa, Ukrajinaca, Poljaka i ostalih slovenskih naroda dosta manje.
OVO SU NAJSTARIJA SRPSKA PREZIMENA: Da li su i vaša među njima?
Nastanak današnjih prezimena u Srbiji vezuje se za kneza Aleksandra Karađorđevića koji je 1851. godine jednim aktom naredio uspostavljanje trajnih prezimena po najstarijim i najznačajnim precima. Ipak, zahvaljujući sačuvanim manastirskim, carskim i kraljevskim poveljama i spisima iz prošlosti, pre svega iz Srednjeg veka, danas znamo da su se i naši preci prezivali slično kao i mi danas.
Ovo su neka od najstarijih prezimena sa naših prostora:
Divac – vodi poreklo od reči “div”, znači sin Diva. Divci se nalaze u dokumentima još u 15. veku.
Šavčići, Bogdanovići, Pobratovići, Stanići i Srezojevići – pominju se u Dečanskoj hrisovulji (povelji) iz 1330. godine kojom je kralj Stefan Dečanski deo svojih poseda poklonio manastiru. Na njoj su popisane porodice koje su živele na tom posedu u nekim slučajevima i generacijama unazad.
Brajić, Dobromirović, Slavojević, Veseljković – pominju se u istoj povelji iz 14. veka.
Tu su još i…
Kaluđerović, Episkopović – pominju se u Prizrenskoj povelji, verovatno u vezi sa precima koji su bili monasi ili neki crkveni velikodostojnici.
Martić, Radojević, Ivanović, LJubišić – sreću se na više mesta u dubrovačkim arhivama tokom celog srednjeg veka.
Branković, Lazarević, LJubić, Vojnović, Nemanjić – nosili su ih neki od najznačajnijih srpskih srednjovekovnih velikaša.
Zaključno sa ovim prezimenima –
Drakulić – nastalo od reči “drakul” – zmaj. Prezime se koristi u Srbiji još od 11. veka i nema veze sa poznatim grofom iz Rumunije.
Danilović – nastalo od nekog pretka koji se zvao Danilo, što je naša varijanta biblijskog proroka Danijela.
Karadžić, Vukotić, Grdinić – izuzetno stara srpska prezimena sačuvana u krajevima gde su jake bile rodovske zajednice poput Crne Gore i Hercegovine.
https://www.magazin.novosti.rs/sr/z...-prezimena-da-li-su-i-vasa-medu-njima/1557862
-ić, -ov i -ović za muško i za žensko -(ov)ica ili -ka.Nisu postojala prezimena u savremenom smislu ali su patronimi po ocu upotrebljavani u narodu. Naravno da nije Mihailo Obrenović izmislio prezimena, ona su bila tu sve vreme, samo neozvaničeno.
Nije tačno, nego od starijeg oblika imena Drago (Draško) - Dragul, Dragkula. To smo prošli i s tim završili. Svako današnje ime koje završava (alternativno) na -o/-а tipa Vlado dolazi od Vladul preko Vladuo. Nadimačka imena sufiksacije -ul postepeno su dala sufiksaciju -o, npr. Dančul → Dančuo → Dančo, Rašul → Rašuo → Rašo, Marul → Maruo → Maro, Dragul → Draguo → Drago, Vladul → Vladuo → Vlado. Razlog postojanja ovih oblika kod današnjih Vlaha je u njihovom prekidu razvoja slovenskog sloja jezika i očuvanju slovenskog arhaizma.Drakulić – nastalo od reči “drakul” – zmaj. Prezime se koristi u Srbiji još od 11. veka i nema veze sa poznatim grofom iz Rumunije.
Nije tačno, nego od starijeg oblika imena Drago (Draško) - Dragul, Dragkula. To smo prošli i s tim završili. Svako današnje ime koje završava (alternativno) na -o/-а tipa Vlado dolazi od Vladul preko Vladuo. Nadimačka imena sufiksacije -ul postepeno su dala sufiksaciju -o, npr. Dančul → Dančuo → Dančo, Rašul → Rašuo → Rašo, Marul → Maruo → Maro, Dragul → Draguo → Drago, Vladul → Vladuo → Vlado. Razlog postojanja ovih oblika kod današnjih Vlaha je u njihovom prekidu razvoja slovenskog sloja jezika i očuvanju slovenskog arhaizma.
https://forum.krstarica.com/threads/vlaska-odgonetka-01.860694/post-37549664
Pogledajte prilog 1673502
Ovo može biti a i ne mora biti tačno. Može biti da je u tom kraju postojala jaka rodbinska povezanost pa su se razvila prezieman da bi se znalo kome znati pomoći kada to zatreba.Najstarija srpska prezimena su sa područja hercegovačko-crnogorskog krša, zato što je to društvo stvorilo potrebu pamćenja zločina radi krvne osvete.
Bilo je bitno da ostane poznato ko je od čijih (vrlo konkretno, loze), kako bi se kivnje uspešno pamtile i prenosile sa kolena na koleno, te ispravni potomak ubio.
Gde, kad, kako, iz kojih izvora se to može videti?Богић, данас Божић
Izraziti vokalizam i slogotvorno r koje nalazimo u Vinodolskom zakoniku anahroni su za 13. stoleće. Više liči na pokušaj da se smandrlja neki pravni dokument koji bi bio pandan Dušanovom zakoniku. Obratiti samo pažnju na naziv "zakonik".Vinodolski zakonik iz 1288., popis predstavnika vinodolskih gradova na saboru koji je pisao zakonik.
Pogledajte prilog 1673625
plovan-župnik
satnik-načelnik općine
Izraziti vokalizam i slogotvorno r koje nalazimo u Vinodolskom zakoniku anahroni su za 13. stoleće. Više liči na pokušaj da se smandrlja neki pravni dokument koji bi bio pandan Dušanovom zakoniku. Obratiti samo pažnju na naziv "zakonik".
Župnik u smislu sveštenik u župi, ili župan kao svetovana vlast u nekoj župi?Vinodolski zakonik iz 1288., popis predstavnika vinodolskih gradova na saboru koji je pisao zakonik.
Pogledajte prilog 1673625
plovan-župnik
satnik-načelnik općine
Јел текст на глагољици?![]()
Vinodolski zakonik: "Da je riječ o kasnijem prijepisu zaključio je Jagić u Primĕrima starohèrvatskoga jezika na temelju pisanja slogotvornoga r kao er (Bratulić 1988: 8). Uza sve to u njem je prvi put posvjedočena poraba imena hrvatski za oznaku našega jezika (HJP)."
Prepis je potvrđeno nesaobrazan (navodno postojećem) "originalu" "iz 1288".![]()
Dakle - truba.
Druga je tema zašto se niko nije u to petljao sa hrvatske, a treća zašto sa srpske strane.
Imena najranijih slovenskih vladarskih dinastija su sva na ić, kao i nazivi plemena poput Ljutići, Bodrići itd. Takvi patronimi poput ić, ič, icz su zabeleženi u svim slovenskim zemljama, od Slovenije i Poljske, preko Srbije i Bugarske do Rusije što nedvosmisleno ukazuje da su patronimi na ić bili poznati od davnina.
OVO SU NAJSTARIJA SRPSKA PREZIMENA: Da li su i vaša među njima?
Nastanak današnjih prezimena u Srbiji vezuje se za kneza Aleksandra Karađorđevića koji je 1851. godine jednim aktom naredio uspostavljanje trajnih prezimena po najstarijim i najznačajnim precima. Ipak, zahvaljujući sačuvanim manastirskim, carskim i kraljevskim poveljama i spisima iz prošlosti, pre svega iz Srednjeg veka, danas znamo da su se i naši preci prezivali slično kao i mi danas.
Ovo su neka od najstarijih prezimena sa naših prostora:
Divac – vodi poreklo od reči “div”, znači sin Diva. Divci se nalaze u dokumentima još u 15. veku.
Šavčići, Bogdanovići, Pobratovići, Stanići i Srezojevići – pominju se u Dečanskoj hrisovulji (povelji) iz 1330. godine kojom je kralj Stefan Dečanski deo svojih poseda poklonio manastiru. Na njoj su popisane porodice koje su živele na tom posedu u nekim slučajevima i generacijama unazad.
Brajić, Dobromirović, Slavojević, Veseljković – pominju se u istoj povelji iz 14. veka.
Tu su još i…
Kaluđerović, Episkopović – pominju se u Prizrenskoj povelji, verovatno u vezi sa precima koji su bili monasi ili neki crkveni velikodostojnici.
Martić, Radojević, Ivanović, LJubišić – sreću se na više mesta u dubrovačkim arhivama tokom celog srednjeg veka.
Branković, Lazarević, LJubić, Vojnović, Nemanjić – nosili su ih neki od najznačajnijih srpskih srednjovekovnih velikaša.
Zaključno sa ovim prezimenima –
Drakulić – nastalo od reči “drakul” – zmaj. Prezime se koristi u Srbiji još od 11. veka i nema veze sa poznatim grofom iz Rumunije.
Danilović – nastalo od nekog pretka koji se zvao Danilo, što je naša varijanta biblijskog proroka Danijela.
Karadžić, Vukotić, Grdinić – izuzetno stara srpska prezimena sačuvana u krajevima gde su jake bile rodovske zajednice poput Crne Gore i Hercegovine.
https://www.magazin.novosti.rs/sr/z...-prezimena-da-li-su-i-vasa-medu-njima/1557862