Koje je prvo prezime na -ić?

Александър Вучич,Ана Бърнабич,Новак Джокович,Цеца Величкович ........,тако се пише на бугарском.
Ni u staroslovenskoj azbuci ne postoji slovo "ć". Baš čudno da se neko sa teritorije Bugarske u to vreme tako prezivao. Izgleda da korišćenje prezimena na -ić nije srpski izum nego da su i ostali Sloveni koristili takvo građenje prezimena. Ljutići i Bodrići nisu prezimena ali su ipak nazivi plemena.
 
Ni u staroslovenskoj azbuci ne postoji slovo "ć". Baš čudno da se neko sa teritorije Bugarske u to vreme tako prezivao. Izgleda da korišćenje prezimena na -ić nije srpski izum nego da su i ostali Sloveni koristili takvo građenje prezimena. Ljutići i Bodrići nisu prezimena ali su ipak nazivi plemena.
Pa naravno,"ic" nije srpski izum,niti je obelezje za srpstvo.
 
Prezimena koja su malo duže potrajala su najverovatnije nastala od imena velikaša, a se zna čiji si. Inače , prezimena su se menjala u svakoj generaciji, uglavnom po ocu. Zato Rusi i dandanas imaju dva prezimena, jedno po ćaći, drugo po rodu. Poznajem ljude sa prezimenom Nemanjić, ali ne znam da li su oni od onih Nemanjića, Vukoviće isto, i izgleda da potiču od onih Vukovića čiji je predak držao levo krilo caru Lazaru u Kosovskom boju. Da , imaju isti grb sa kulama, i jednom godišnje imaju susrete svih prezimenjaka.
 
OVO SU NAJSTARIJA SRPSKA PREZIMENA: Da li su i vaša među njima?

Nastanak današnjih prezimena u Srbiji vezuje se za kneza Aleksandra Karađorđevića koji je 1851. godine jednim aktom naredio uspostavljanje trajnih prezimena po najstarijim i najznačajnim precima. Ipak, zahvaljujući sačuvanim manastirskim, carskim i kraljevskim poveljama i spisima iz prošlosti, pre svega iz Srednjeg veka, danas znamo da su se i naši preci prezivali slično kao i mi danas.

Ovo su neka od najstarijih prezimena sa naših prostora:

Divac – vodi poreklo od reči “div”, znači sin Diva. Divci se nalaze u dokumentima još u 15. veku.

Šavčići, Bogdanovići, Pobratovići, Stanići i Srezojevići – pominju se u Dečanskoj hrisovulji (povelji) iz 1330. godine kojom je kralj Stefan Dečanski deo svojih poseda poklonio manastiru. Na njoj su popisane porodice koje su živele na tom posedu u nekim slučajevima i generacijama unazad.

Brajić, Dobromirović, Slavojević, Veseljković – pominju se u istoj povelji iz 14. veka.

Tu su još i…

Kaluđerović, Episkopović – pominju se u Prizrenskoj povelji, verovatno u vezi sa precima koji su bili monasi ili neki crkveni velikodostojnici.

Martić, Radojević, Ivanović, LJubišić – sreću se na više mesta u dubrovačkim arhivama tokom celog srednjeg veka.

Branković, Lazarević, LJubić, Vojnović, Nemanjić – nosili su ih neki od najznačajnijih srpskih srednjovekovnih velikaša.

Zaključno sa ovim prezimenima –

Drakulić – nastalo od reči “drakul” – zmaj. Prezime se koristi u Srbiji još od 11. veka i nema veze sa poznatim grofom iz Rumunije.

Danilović – nastalo od nekog pretka koji se zvao Danilo, što je naša varijanta biblijskog proroka Danijela.

Karadžić, Vukotić, Grdinić – izuzetno stara srpska prezimena sačuvana u krajevima gde su jake bile rodovske zajednice poput Crne Gore i Hercegovine.

https://www.magazin.novosti.rs/sr/z...-prezimena-da-li-su-i-vasa-medu-njima/1557862

Najstarija srpska prezimena su sa područja hercegovačko-crnogorskog krša, zato što je to društvo stvorilo potrebu pamćenja zločina radi krvne osvete.

Bilo je bitno da ostane poznato ko je od čijih (vrlo konkretno, loze), kako bi se kivnje uspešno pamtile i prenosile sa kolena na koleno, te ispravni potomak ubio.
 
Drakulić – nastalo od reči “drakul” – zmaj. Prezime se koristi u Srbiji još od 11. veka i nema veze sa poznatim grofom iz Rumunije.
Nije tačno, nego od starijeg oblika imena Drago (Draško) - Dragul, Dragkula. To smo prošli i s tim završili. Svako današnje ime koje završava (alternativno) na -o/-а tipa Vlado dolazi od Vladul preko Vladuo. Nadimačka imena sufiksacije -ul postepeno su dala sufiksaciju -o, npr. Dančul → Dančuo → Dančo, Rašul → Rašuo → Rašo, Marul → Maruo → Maro, Dragul → Draguo → Drago, Vladul → Vladuo → Vlado. Razlog postojanja ovih oblika kod današnjih Vlaha je u njihovom prekidu razvoja slovenskog sloja jezika i očuvanju slovenskog arhaizma.


https://forum.krstarica.com/threads/vlaska-odgonetka-01.860694/post-37549664
1737284451333.jpeg
 
Poslednja izmena:
Nije tačno, nego od starijeg oblika imena Drago (Draško) - Dragul, Dragkula. To smo prošli i s tim završili. Svako današnje ime koje završava (alternativno) na -o/-а tipa Vlado dolazi od Vladul preko Vladuo. Nadimačka imena sufiksacije -ul postepeno su dala sufiksaciju -o, npr. Dančul → Dančuo → Dančo, Rašul → Rašuo → Rašo, Marul → Maruo → Maro, Dragul → Draguo → Drago, Vladul → Vladuo → Vlado. Razlog postojanja ovih oblika kod današnjih Vlaha je u njihovom prekidu razvoja slovenskog sloja jezika i očuvanju slovenskog arhaizma.


https://forum.krstarica.com/threads/vlaska-odgonetka-01.860694/post-37549664
Pogledajte prilog 1673502

1000020288.jpg


Drago i Željko Ćupić, Onomastika Zagarača, Srpski dijalektološki zbornik 44 str. 612
 
Najstarija srpska prezimena su sa područja hercegovačko-crnogorskog krša, zato što je to društvo stvorilo potrebu pamćenja zločina radi krvne osvete.

Bilo je bitno da ostane poznato ko je od čijih (vrlo konkretno, loze), kako bi se kivnje uspešno pamtile i prenosile sa kolena na koleno, te ispravni potomak ubio.
Ovo može biti a i ne mora biti tačno. Može biti da je u tom kraju postojala jaka rodbinska povezanost pa su se razvila prezieman da bi se znalo kome znati pomoći kada to zatreba.
 
Vinodolski zakonik iz 1288., popis predstavnika vinodolskih gradova na saboru koji je pisao zakonik.

Pogledajte prilog 1673625
plovan-župnik
satnik-načelnik općine
Izraziti vokalizam i slogotvorno r koje nalazimo u Vinodolskom zakoniku anahroni su za 13. stoleće. Više liči na pokušaj da se smandrlja neki pravni dokument koji bi bio pandan Dušanovom zakoniku. Obratiti samo pažnju na naziv "zakonik".
 
Izraziti vokalizam i slogotvorno r koje nalazimo u Vinodolskom zakoniku anahroni su za 13. stoleće. Više liči na pokušaj da se smandrlja neki pravni dokument koji bi bio pandan Dušanovom zakoniku. Obratiti samo pažnju na naziv "zakonik".
Vinodol.jpg


Vinodolski zakonik: "Da je riječ o kasnijem prijepisu zaključio je Jagić u Primĕrima starohèrvatskoga jezika na temelju pisanja slogotvornoga r kao er (Bratulić 1988: 8). Uza sve to u njem je prvi put posvjedočena poraba imena hrvatski za oznaku našega jezika (HJP)."
iva-crvelin02-220124.jpg
Prepis je potvrđeno nesaobrazan (navodno postojećem) "originalu" "iz 1288".

Dakle - truba.

Druga je tema zašto se niko nije u to petljao sa hrvatske, a treća zašto sa srpske strane.
 
Poslednja izmena:
Vinodol.jpg


Vinodolski zakonik: "Da je riječ o kasnijem prijepisu zaključio je Jagić u Primĕrima starohèrvatskoga jezika na temelju pisanja slogotvornoga r kao er (Bratulić 1988: 8). Uza sve to u njem je prvi put posvjedočena poraba imena hrvatski za oznaku našega jezika (HJP)."
iva-crvelin02-220124.jpg
Prepis je potvrđeno nesaobrazan (navodno postojećem) "originalu" "iz 1288".

Dakle - truba.

Druga je tema zašto se niko nije u to petljao sa hrvatske, a treća zašto sa srpske strane.
Јел текст на глагољици?
@Mej bregami
 
Imena najranijih slovenskih vladarskih dinastija su sva na ić, kao i nazivi plemena poput Ljutići, Bodrići itd. Takvi patronimi poput ić, ič, icz su zabeleženi u svim slovenskim zemljama, od Slovenije i Poljske, preko Srbije i Bugarske do Rusije što nedvosmisleno ukazuje da su patronimi na ić bili poznati od davnina.

Kakve izvore imamo o tim ljuticima bodricima itd? Uglavnom nedavne nebuloze
 
OVO SU NAJSTARIJA SRPSKA PREZIMENA: Da li su i vaša među njima?

Nastanak današnjih prezimena u Srbiji vezuje se za kneza Aleksandra Karađorđevića koji je 1851. godine jednim aktom naredio uspostavljanje trajnih prezimena po najstarijim i najznačajnim precima. Ipak, zahvaljujući sačuvanim manastirskim, carskim i kraljevskim poveljama i spisima iz prošlosti, pre svega iz Srednjeg veka, danas znamo da su se i naši preci prezivali slično kao i mi danas.

Ovo su neka od najstarijih prezimena sa naših prostora:

Divac – vodi poreklo od reči “div”, znači sin Diva. Divci se nalaze u dokumentima još u 15. veku.

Šavčići, Bogdanovići, Pobratovići, Stanići i Srezojevići – pominju se u Dečanskoj hrisovulji (povelji) iz 1330. godine kojom je kralj Stefan Dečanski deo svojih poseda poklonio manastiru. Na njoj su popisane porodice koje su živele na tom posedu u nekim slučajevima i generacijama unazad.

Brajić, Dobromirović, Slavojević, Veseljković – pominju se u istoj povelji iz 14. veka.

Tu su još i…

Kaluđerović, Episkopović – pominju se u Prizrenskoj povelji, verovatno u vezi sa precima koji su bili monasi ili neki crkveni velikodostojnici.

Martić, Radojević, Ivanović, LJubišić – sreću se na više mesta u dubrovačkim arhivama tokom celog srednjeg veka.

Branković, Lazarević, LJubić, Vojnović, Nemanjić – nosili su ih neki od najznačajnijih srpskih srednjovekovnih velikaša.

Zaključno sa ovim prezimenima –

Drakulić – nastalo od reči “drakul” – zmaj. Prezime se koristi u Srbiji još od 11. veka i nema veze sa poznatim grofom iz Rumunije.

Danilović – nastalo od nekog pretka koji se zvao Danilo, što je naša varijanta biblijskog proroka Danijela.

Karadžić, Vukotić, Grdinić – izuzetno stara srpska prezimena sačuvana u krajevima gde su jake bile rodovske zajednice poput Crne Gore i Hercegovine.

https://www.magazin.novosti.rs/sr/z...-prezimena-da-li-su-i-vasa-medu-njima/1557862

Pola ovoga je netacno

Danilo nije srpsko ime vec crnogorsko

A Vukotic nije srpsko prezime vec crnogorsko.

Drakul je rumunsko ime
 

Back
Top