Koje je prvo prezime na -ić?

To moraš da tražiš pre seobe Slovena na Balkan. Prezime je nekad bilo samo patronim, a ne to što ti danas razumeš kao prezime. U Rusiji su do 18. veka otac i sin imali različita prezimena. Tek su reformama Petra I uvedena nasledna porodična prezimena na -ov, -in i -ski.
 
Pre seoba Slovena na Balkan sigurno nije postojalo prezime na -ić.
Imena najranijih slovenskih vladarskih dinastija su sva na ić, kao i nazivi plemena poput Ljutići, Bodrići itd. Takvi patronimi poput ić, ič, icz su zabeleženi u svim slovenskim zemljama, od Slovenije i Poljske, preko Srbije i Bugarske do Rusije što nedvosmisleno ukazuje da su patronimi na ić bili poznati od davnina.
 
1737224231103.png
 
Koje je prvo prezime na -ić? Šta kažu izvori, koja je ta osoba koja se potpisivala sa prezimenom na -ić ili je neko drugi spomenuo tako?

“Stub hrišćanstva” Ovo su najstarija srpska prezimena​


Ova prezimena su nosile srednjovijekovne porodice i vladarske dinastije.

Branković​

Srpska vladarska porodica iz 14. i 15. vijeka je imala burnu istoriju. Neki su proglašeni svecima, druge su oslovljavali, uglavnom bez istorijskog pokrića, izdajicama. Najpoznatiji predstavnik ove dinastije je Vuk Branković, učesnik boja na Kosovu, oženjen Marom, kćerkom kneza Lazara i kneginje Milice. Кasnije su nosili titulu despota i bili na tronu srpske države. Vjeruje se da danas nema direktnih potomaka ove loze, ali to nije potvrđeno.

Branivojević​

Vlastelinska porodica je u drugoj polovini 13. i prvoj trećini 14. vijeka vladala Humom, a rodonačelnik, vlastelin Branivoje, je od kralja Milutina dobio na upravu Ston i Pelješac. Poslije smrti kralja Milutina, praktično su se otcijepili od kraljevine pa su započeli širenje svojih posjeda.

Balšić​

Srednjovjekovna dinastija koja je upravljala Zetom od 1360. godine do 1421. godine. Poslije smrti cara Dušana Silnog, Balšići postaju gospodari Zete, priznajući samo formalno vlast nasljednika cara Uroša Nejakog.

Vlastimirović​

Prva srpska vladarska porodica o kojoj postoje istorijske bilješke je naziv ponijela po rodonačelniku i stvoritelju prve nezavisne srpske države – knezu Vlastimiru. Ponekad se ova porodica naziva i Višeslavići ili Višeslavljevići prema prvom vladaru čije nam je ime poznato – knezu Višeslavu.

Vojinović​

Vlastelini koji su igrali vrlo značajnu ulogu na Nemanjićkom dvoru, a pogotovo nakon smrti cara Dušana. Tokom raspada carstva, predstavnici su im bili Vojislav Vojinović i njegov bratanac Nikola Altomanović, najjače velmože tadašnje Srbije.

Vojisavljević​

Preko Jovana Vladimira je ova dinastija naslijedila vlast nad Dukljom. Vladali su tim područjem i okolnom regijom, uključujući i Zahumlje, Rašku i Bosnu. Vladavina im je trajala od 1034. godine do 1186. kada dominaciju nad ovim prostorima preuzimaju Nemanjići.

Vukanović​

Srpski vladari Raške od kraja 11. vijeka, nikada se nisu nazivali tako. Istoričari su ovo prezime izvukli iz imena najstarijeg sina župana Stefana Nemanje Vukana.

Dejanović​

Dragaši ili Dejanovići su bili srpski vlastelini koji su u drugoj polovini 14. vijeka upravljali prostorom oko tromeđe današnje Srbije, Bugarske i Makedonije. Rodonačelnik je bio sevastokrator Dejan koji je bio oženjen rođenom sestrom cara Dušana.
Jedan od najznačajnajih potomaka ove porodice je bio Konstantin, car Vizantije, koji je povezan sa Dragašima i Nemanjićima po ženskoj liniji. On je svoje posljednje časove proveo boreći se na zidinama Carigrada, pokušavajući da se odupre naletima Osmanlija.

Dinjičić​

Ova porodica je upravljala oblašću Jadra u doba kraljevine Bosne. Prvi poznati predstavnik je Dinjica, koji se pojavljuje u povelji kralja Stefana Tvrtka kojom srpski kralj potvrđuje povelje pređašnjih banova Bosne i kraljeva Srbije.

Zlatonosović​

Srednjovijekovna porodica je upravljala oblašću Usore u doba kraljevine Bosne. Braća Vlad i Stefan koji su učestvovali u Kosovskom boju 1389. godine. Tom prilikom su obojica zarobljeni od strane Turaka.

Jakšić​

Poznata herojska porodica je Mađare zadivila svojom borbom protiv turaka, pa ih je kralj Matija nazvao “stubovima hrišćanstva” i dao im ugarsku plemićku titulu. Poznata porodica je bila najaktivnija u vrijeme srpske despotovine.

Kosače (Hercegović, Kosačić, Vuković, Hranić)​

Srpska porodica koja je u doba kraljevine Bosne bila najznačajnija poslije Кotromanića. Prvobitni posjed se nalazio oko Drine i Foče, a kasnije se proširio na Zahumlje, današnju Hercegovinu. Pripadnik ove porodice je Vlatko Vuković, vojskovođa Tvrtka koji je komandovao lijevim krilom srpske vojske u Кosovskom boju.

Кotromanić​

Posjedovali su Visoko, Sutjesku, Bobovac, Fojnicu i Кreševo, ali i okolna rudarska naselja. Srpska vladarska dinastija u Bosni je vladala približno od 1250. godine do 1463. godine. Glavni posjedi su se nalazili u srednjoj Bosni, u dolini rijeke Bosne do Vranduka i u župi Lašvi.

Lazarević​

Rodonačelnik Lazarevića je bio Pribac, logotet, a potom peharnik na dvoru cara Dušana. Upravo je tu odrastao njegov sin Lazar Hrebeljanović po kojem ova porodica nosi ime. S obzirom da Lazarevi sinovi, Stefan i Vuk nisu imali nasljednike, ova porodica, vjeruje se, nema direktne potomke.

Mrnjavčević​

Vladali su prostorom Makedonije, a najznačajniji su Vukašin i Uglješa, dva brata koja su stradala tokom bitke na Marici. Vukašinov sin, Marko, u narodnoj tradiciji je postao poznat kao najveći srpski junak – Kraljević Marko.

Nemanjić​

Vladali su Srbijom više od dva vijeka. Jedanaest vladara se smjenjivalo na tronu, s tim što je dinastija nastavila sa postojanjem, potencijalno, putem ženske linije u drugim dinastijama. Svaki vladar iz dinastije Nemanjića se zvao Stefan, što je u to vrijeme bila više titula nego ime.

Oblačić​

Rade Oblačić se smatra rodonačelnikom porodice, ali porijeklo ovog vlastelina nije poznato. Služio je despota Stefana Lazarevića i Đurđa Brankovića.
Poznato je da su imali velike posjede na sjeveru Šumadije.

Pavlović (Jablanović)​

U doba kraljevine Bosne, upravljali su istočnim i jugoistočnim dijelovima današnje Bosne i Hercegovine, zvanom tada Zemljom Pavlovića. Najpoznatiji predstavnik i rodonačelnik je bio Pavle Radenović. Sa završetkom osmanlijskog osvajanja kraljevine Bosne, Pavlovići nestaju sa istorijske scene.

Sankovići​

Vlastelini srednjovjekovne Bosne su bili gospodari Humske zemlje, prenosi Telegraf.

Crnojević (Đurašević, Gojčinović i Kalođerović)​

Srpska plemićka porodica iz Crne Gore vladala je Zetom i Crnom Gorom u kontinuitetu do 1498. godine. Poznati su po pribavljanju prve štamparije na ovim prostorima. Današnji Crnojevići jesu potomci ove slavne porodice.

Izvor: srpskainfo.com
 

“Stub hrišćanstva” Ovo su najstarija srpska prezimena​


Ova prezimena su nosile srednjovijekovne porodice i vladarske dinastije.

Branković​

Srpska vladarska porodica iz 14. i 15. vijeka je imala burnu istoriju. Neki su proglašeni svecima, druge su oslovljavali, uglavnom bez istorijskog pokrića, izdajicama. Najpoznatiji predstavnik ove dinastije je Vuk Branković, učesnik boja na Kosovu, oženjen Marom, kćerkom kneza Lazara i kneginje Milice. Кasnije su nosili titulu despota i bili na tronu srpske države. Vjeruje se da danas nema direktnih potomaka ove loze, ali to nije potvrđeno.

Branivojević​

Vlastelinska porodica je u drugoj polovini 13. i prvoj trećini 14. vijeka vladala Humom, a rodonačelnik, vlastelin Branivoje, je od kralja Milutina dobio na upravu Ston i Pelješac. Poslije smrti kralja Milutina, praktično su se otcijepili od kraljevine pa su započeli širenje svojih posjeda.

Balšić​

Srednjovjekovna dinastija koja je upravljala Zetom od 1360. godine do 1421. godine. Poslije smrti cara Dušana Silnog, Balšići postaju gospodari Zete, priznajući samo formalno vlast nasljednika cara Uroša Nejakog.

Vlastimirović​

Prva srpska vladarska porodica o kojoj postoje istorijske bilješke je naziv ponijela po rodonačelniku i stvoritelju prve nezavisne srpske države – knezu Vlastimiru. Ponekad se ova porodica naziva i Višeslavići ili Višeslavljevići prema prvom vladaru čije nam je ime poznato – knezu Višeslavu.

Vojinović​

Vlastelini koji su igrali vrlo značajnu ulogu na Nemanjićkom dvoru, a pogotovo nakon smrti cara Dušana. Tokom raspada carstva, predstavnici su im bili Vojislav Vojinović i njegov bratanac Nikola Altomanović, najjače velmože tadašnje Srbije.

Vojisavljević​

Preko Jovana Vladimira je ova dinastija naslijedila vlast nad Dukljom. Vladali su tim područjem i okolnom regijom, uključujući i Zahumlje, Rašku i Bosnu. Vladavina im je trajala od 1034. godine do 1186. kada dominaciju nad ovim prostorima preuzimaju Nemanjići.

Vukanović​

Srpski vladari Raške od kraja 11. vijeka, nikada se nisu nazivali tako. Istoričari su ovo prezime izvukli iz imena najstarijeg sina župana Stefana Nemanje Vukana.

Dejanović​

Dragaši ili Dejanovići su bili srpski vlastelini koji su u drugoj polovini 14. vijeka upravljali prostorom oko tromeđe današnje Srbije, Bugarske i Makedonije. Rodonačelnik je bio sevastokrator Dejan koji je bio oženjen rođenom sestrom cara Dušana.
Jedan od najznačajnajih potomaka ove porodice je bio Konstantin, car Vizantije, koji je povezan sa Dragašima i Nemanjićima po ženskoj liniji. On je svoje posljednje časove proveo boreći se na zidinama Carigrada, pokušavajući da se odupre naletima Osmanlija.

Dinjičić​

Ova porodica je upravljala oblašću Jadra u doba kraljevine Bosne. Prvi poznati predstavnik je Dinjica, koji se pojavljuje u povelji kralja Stefana Tvrtka kojom srpski kralj potvrđuje povelje pređašnjih banova Bosne i kraljeva Srbije.

Zlatonosović​

Srednjovijekovna porodica je upravljala oblašću Usore u doba kraljevine Bosne. Braća Vlad i Stefan koji su učestvovali u Kosovskom boju 1389. godine. Tom prilikom su obojica zarobljeni od strane Turaka.

Jakšić​

Poznata herojska porodica je Mađare zadivila svojom borbom protiv turaka, pa ih je kralj Matija nazvao “stubovima hrišćanstva” i dao im ugarsku plemićku titulu. Poznata porodica je bila najaktivnija u vrijeme srpske despotovine.

Kosače (Hercegović, Kosačić, Vuković, Hranić)​

Srpska porodica koja je u doba kraljevine Bosne bila najznačajnija poslije Кotromanića. Prvobitni posjed se nalazio oko Drine i Foče, a kasnije se proširio na Zahumlje, današnju Hercegovinu. Pripadnik ove porodice je Vlatko Vuković, vojskovođa Tvrtka koji je komandovao lijevim krilom srpske vojske u Кosovskom boju.

Кotromanić​

Posjedovali su Visoko, Sutjesku, Bobovac, Fojnicu i Кreševo, ali i okolna rudarska naselja. Srpska vladarska dinastija u Bosni je vladala približno od 1250. godine do 1463. godine. Glavni posjedi su se nalazili u srednjoj Bosni, u dolini rijeke Bosne do Vranduka i u župi Lašvi.

Lazarević​

Rodonačelnik Lazarevića je bio Pribac, logotet, a potom peharnik na dvoru cara Dušana. Upravo je tu odrastao njegov sin Lazar Hrebeljanović po kojem ova porodica nosi ime. S obzirom da Lazarevi sinovi, Stefan i Vuk nisu imali nasljednike, ova porodica, vjeruje se, nema direktne potomke.

Mrnjavčević​

Vladali su prostorom Makedonije, a najznačajniji su Vukašin i Uglješa, dva brata koja su stradala tokom bitke na Marici. Vukašinov sin, Marko, u narodnoj tradiciji je postao poznat kao najveći srpski junak – Kraljević Marko.

Nemanjić​

Vladali su Srbijom više od dva vijeka. Jedanaest vladara se smjenjivalo na tronu, s tim što je dinastija nastavila sa postojanjem, potencijalno, putem ženske linije u drugim dinastijama. Svaki vladar iz dinastije Nemanjića se zvao Stefan, što je u to vrijeme bila više titula nego ime.

Oblačić​

Rade Oblačić se smatra rodonačelnikom porodice, ali porijeklo ovog vlastelina nije poznato. Služio je despota Stefana Lazarevića i Đurđa Brankovića.
Poznato je da su imali velike posjede na sjeveru Šumadije.

Pavlović (Jablanović)​

U doba kraljevine Bosne, upravljali su istočnim i jugoistočnim dijelovima današnje Bosne i Hercegovine, zvanom tada Zemljom Pavlovića. Najpoznatiji predstavnik i rodonačelnik je bio Pavle Radenović. Sa završetkom osmanlijskog osvajanja kraljevine Bosne, Pavlovići nestaju sa istorijske scene.

Sankovići​

Vlastelini srednjovjekovne Bosne su bili gospodari Humske zemlje, prenosi Telegraf.

Crnojević (Đurašević, Gojčinović i Kalođerović)​

Srpska plemićka porodica iz Crne Gore vladala je Zetom i Crnom Gorom u kontinuitetu do 1498. godine. Poznati su po pribavljanju prve štamparije na ovim prostorima. Današnji Crnojevići jesu potomci ove slavne porodice.

Izvor: srpskainfo.com
Nije to tačno, to su prezimena vladarskih ili vlastelinskih porodicaca koja su im dodeljena kasnije od strane istoričara.
 
Nije to tačno, to su prezimena vladarskih ili vlastelinskih porodicaca koja su im dodeljena kasnije od strane istoričara.
Ako znaš da nije ovo tačno, koja je poenta pitati pitanje na koje znaš odgovor ?

Snl GIF by Saturday Night Live


Pitao si na početku teme da navedemo izvore gde nađemo odgovor na tvoje pitanje, to sam uradio. Ako nije tačno, a ti pokaži neki izvor koji pokazuje drugačije.

Jon Bernthal Hot Ones GIF by First We Feast
 
OVO SU NAJSTARIJA SRPSKA PREZIMENA: Da li su i vaša među njima?

Nastanak današnjih prezimena u Srbiji vezuje se za kneza Aleksandra Karađorđevića koji je 1851. godine jednim aktom naredio uspostavljanje trajnih prezimena po najstarijim i najznačajnim precima. Ipak, zahvaljujući sačuvanim manastirskim, carskim i kraljevskim poveljama i spisima iz prošlosti, pre svega iz Srednjeg veka, danas znamo da su se i naši preci prezivali slično kao i mi danas.

Ovo su neka od najstarijih prezimena sa naših prostora:

Divac – vodi poreklo od reči “div”, znači sin Diva. Divci se nalaze u dokumentima još u 15. veku.

Šavčići, Bogdanovići, Pobratovići, Stanići i Srezojevići – pominju se u Dečanskoj hrisovulji (povelji) iz 1330. godine kojom je kralj Stefan Dečanski deo svojih poseda poklonio manastiru. Na njoj su popisane porodice koje su živele na tom posedu u nekim slučajevima i generacijama unazad.

Brajić, Dobromirović, Slavojević, Veseljković – pominju se u istoj povelji iz 14. veka.

Tu su još i…

Kaluđerović, Episkopović – pominju se u Prizrenskoj povelji, verovatno u vezi sa precima koji su bili monasi ili neki crkveni velikodostojnici.

Martić, Radojević, Ivanović, LJubišić – sreću se na više mesta u dubrovačkim arhivama tokom celog srednjeg veka.

Branković, Lazarević, LJubić, Vojnović, Nemanjić – nosili su ih neki od najznačajnijih srpskih srednjovekovnih velikaša.

Zaključno sa ovim prezimenima –

Drakulić – nastalo od reči “drakul” – zmaj. Prezime se koristi u Srbiji još od 11. veka i nema veze sa poznatim grofom iz Rumunije.

Danilović – nastalo od nekog pretka koji se zvao Danilo, što je naša varijanta biblijskog proroka Danijela.

Karadžić, Vukotić, Grdinić – izuzetno stara srpska prezimena sačuvana u krajevima gde su jake bile rodovske zajednice poput Crne Gore i Hercegovine.

https://www.magazin.novosti.rs/sr/z...-prezimena-da-li-su-i-vasa-medu-njima/1557862
 

Back
Top