zbiljaš
Poznat
- Poruka
- 7.932
Živeo Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana! Amerikanci nemojte da iz sankcija izostavite Oskara i njegovo najbliže okruženje!
https://www.danas.rs/vesti/politika/sta-ocekivati-od-novih-sankcija-sad-srbiji/
Ukoliko zaista dođe do uvođenja ciljanih sankcija licima u Srbiji od strane Sjedinjenih Američkih Država, sagovornici Danasa ocenjuju da će se to odraziti i na spoljnom i na unutrašnjem planu, ali da će najviše posledica imati po trenutnu vladajuću strukturu.
Bivša ambasadorka Branka Latinović za Danas pojašnjava da se u ovom slučaju najverovatnije radi o ciljanim sankcijama.
“To nisu su sankcije koje se donose protiv države i to ne osećaju pojedinci koji nisu na listi, što je ogromna većina stanovništva i ne utiče na državu kao celinu. Međutim, ta lica, entiteti i firme, ali i pojedine državne institucije, ukoliko se to desi, a verovatno će se desiti, će se pojaviti ispod naziva “Srbija”. Ta lica pripadaju jednoj državi i s obzirom na aktivnosti koje su preduzimala u ime države, a koje su u suprotnosti sa nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim obavezama, će se naći pod sankcijama”, ističe naša sagovornica.
Govoreći o obimu potencijalnih sankcija, ona kaže da se ne može sa sigurnošću pretpostaviti ali dodaje da tu mogu da se nađu i neke firme, i sektori u odgovarajućim ministarstvima, pre svega u Ministarstvu unutrašnjih poslova.
“One se pre svega tiču zamrzavanja imovine, ukoliko je imaju u SAD-u, zabrane putovanja. To su dve mere sankcija koje se uglavnom primenjuju”, navodi Latinović.
Ukoliko se tu nađe veći broj lica to, tvrdi on, generalno slabi ugled zemlje i utiče na “skupljaje poena” kod međunarodnih činilaca koji određuju rejting u raznim oblastima.
Na pitanje u kojoj meri takve sankcije mogu utiucati na situaciju na unutrašnjem planu, ona ističe da neće biti direktnog uticaja.
“Sigurno bi partija koja je na vlasti o tome dobro morala da razmisli i uzme te činjenice u razmatranje, jer bi to moglo da ima konsekvence i za partiju kao partiju, jer je ona jedan politički činilac u društvenom životu zemlje”, kaže Latinović.
Naglašava da su političke partije glavni subjekti demokratije, te da je i finansiranje političkih partija vrlo važan segment, kao i njeni kadrovi.
“Ukoliko bi veliki broj onih koji se nađu po toj listi istovremeno pripadao i SNS-u, to bi imalo odgovarajući eho na unutrašnji politički život, posebno kada se to može koristiti od strane političkih protivnika vezano za izbornu kampanju”, navodi ona.
Ipak, ističe da je pitanje i kako će se to tumačiti u medijima.
“U svakom slučaju ne treba zaboraviti da se takvi slučajevi, odnosno ta lica i firme stavljaju na listu Srbije i to ne može da nema svoje konsekvence, naravno u negativnom kontekstu”, kaže sagovornica Danasa.
Ona ponavalja da je prerano pretpostavljati kada postoji samo najava mera, ali da je činjenica da su one najavljene Zakonom o o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana.
Govoreći o tome na koga će sankcije biti usmerene, potpredsednik Evropskog pokreta u Srbiji i diplomata Duško Lopandić kaže da se radi o funkcijama ispod ministarskih, ali na nivou osoba koje imaju nadležnosti koje su povezane sa odlučivanjem u pitanjima izbornih procedura ili pitanjima tendera odnosno odlučivanja u finansijskim aspektima investiranja iz budžetskih sredstava.
“Podsetio bih da je Miloševićev režim počeo da se osipa u momentu kada su krenule sankcije prema njegovom okruženju, posebno vlasnicima firmi i finansijskih institucija povezanih sa državom”, dodaje naš sagovornik.
On smatra da bi važan efekat ovih mera bio i uticaj na odnos Evropske unije prema režimu koji je i dalje nejasan.
“EU izbegava u ovom momentu da režimu pruži ozbiljniju šargarepu ali jos uvek nije spremna da jasnije koristi štap u vidu ličnih sankcija. U međuvremenu, Srbija kasni u procesu integracije sa EU na raznim poljima, uključujući smanjenu finansijsku podršku i otežana rešavanja konkretnjih pitanja bitnih za građane i privredu poput roming sistema, ulazaka u EU i drugih”, zaključuje on.
Podsetimo, krajem prošle godine u Predstavničkom domu Američkog kongresa usvojen je Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana u kojem se ocenjuje da je u Srbiji „stanje demokratije zabrinjavajuće“, a uslovi za održavanje izbora „nepravedni“.
Navodi se i da zvaničnici optužuju mirne demonstrante, opoziciju i civilno društvo da destabilizuju vladu, i to je „zabrinjavajuća tvrdnja koja ugrožava bezbednost važnih segmenata srpskog društva“.
Zabrinjavajuća je i korupcija, među ključnim političkim liderima.
Ovaj propis je deo šireg Zakona o autorizaciji nacionalne bezbednosti (NDAA) za 2026. i za njega je glasalo ukupno 312 predstavnika (197 republikanaca i 115 demokrata), dok je protiv bilo 112.
Za razliku od ranijih rezolucija i deklarativnih poruka, reč je o zakonskom okviru čije odredbe mogu postati obavezujuće za Stejt department i Pentagon.
https://www.danas.rs/vesti/politika/sta-ocekivati-od-novih-sankcija-sad-srbiji/
Koga ciljaju najavljene sankcije SAD: „Trebalo bi da budu zabrinuti batinaši, kriminalci i biznis stubovi režima“
Ukoliko zaista dođe do uvođenja ciljanih sankcija licima u Srbiji od strane Sjedinjenih Američkih Država, sagovornici Danasa ocenjuju da će se to odraziti i na spoljnom i na unutrašnjem planu, ali da će najviše posledica imati po trenutnu vladajuću strukturu.
Bivša ambasadorka Branka Latinović za Danas pojašnjava da se u ovom slučaju najverovatnije radi o ciljanim sankcijama.
“To nisu su sankcije koje se donose protiv države i to ne osećaju pojedinci koji nisu na listi, što je ogromna većina stanovništva i ne utiče na državu kao celinu. Međutim, ta lica, entiteti i firme, ali i pojedine državne institucije, ukoliko se to desi, a verovatno će se desiti, će se pojaviti ispod naziva “Srbija”. Ta lica pripadaju jednoj državi i s obzirom na aktivnosti koje su preduzimala u ime države, a koje su u suprotnosti sa nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim obavezama, će se naći pod sankcijama”, ističe naša sagovornica.
Govoreći o obimu potencijalnih sankcija, ona kaže da se ne može sa sigurnošću pretpostaviti ali dodaje da tu mogu da se nađu i neke firme, i sektori u odgovarajućim ministarstvima, pre svega u Ministarstvu unutrašnjih poslova.
“One se pre svega tiču zamrzavanja imovine, ukoliko je imaju u SAD-u, zabrane putovanja. To su dve mere sankcija koje se uglavnom primenjuju”, navodi Latinović.
Ukoliko se tu nađe veći broj lica to, tvrdi on, generalno slabi ugled zemlje i utiče na “skupljaje poena” kod međunarodnih činilaca koji određuju rejting u raznim oblastima.
Na pitanje u kojoj meri takve sankcije mogu utiucati na situaciju na unutrašnjem planu, ona ističe da neće biti direktnog uticaja.
“Sigurno bi partija koja je na vlasti o tome dobro morala da razmisli i uzme te činjenice u razmatranje, jer bi to moglo da ima konsekvence i za partiju kao partiju, jer je ona jedan politički činilac u društvenom životu zemlje”, kaže Latinović.
Naglašava da su političke partije glavni subjekti demokratije, te da je i finansiranje političkih partija vrlo važan segment, kao i njeni kadrovi.
“Ukoliko bi veliki broj onih koji se nađu po toj listi istovremeno pripadao i SNS-u, to bi imalo odgovarajući eho na unutrašnji politički život, posebno kada se to može koristiti od strane političkih protivnika vezano za izbornu kampanju”, navodi ona.
Ipak, ističe da je pitanje i kako će se to tumačiti u medijima.
“U svakom slučaju ne treba zaboraviti da se takvi slučajevi, odnosno ta lica i firme stavljaju na listu Srbije i to ne može da nema svoje konsekvence, naravno u negativnom kontekstu”, kaže sagovornica Danasa.
Ona ponavalja da je prerano pretpostavljati kada postoji samo najava mera, ali da je činjenica da su one najavljene Zakonom o o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana.
Govoreći o tome na koga će sankcije biti usmerene, potpredsednik Evropskog pokreta u Srbiji i diplomata Duško Lopandić kaže da se radi o funkcijama ispod ministarskih, ali na nivou osoba koje imaju nadležnosti koje su povezane sa odlučivanjem u pitanjima izbornih procedura ili pitanjima tendera odnosno odlučivanja u finansijskim aspektima investiranja iz budžetskih sredstava.
“Podsetio bih da je Miloševićev režim počeo da se osipa u momentu kada su krenule sankcije prema njegovom okruženju, posebno vlasnicima firmi i finansijskih institucija povezanih sa državom”, dodaje naš sagovornik.
On smatra da bi važan efekat ovih mera bio i uticaj na odnos Evropske unije prema režimu koji je i dalje nejasan.
“EU izbegava u ovom momentu da režimu pruži ozbiljniju šargarepu ali jos uvek nije spremna da jasnije koristi štap u vidu ličnih sankcija. U međuvremenu, Srbija kasni u procesu integracije sa EU na raznim poljima, uključujući smanjenu finansijsku podršku i otežana rešavanja konkretnjih pitanja bitnih za građane i privredu poput roming sistema, ulazaka u EU i drugih”, zaključuje on.
Podsetimo, krajem prošle godine u Predstavničkom domu Američkog kongresa usvojen je Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana u kojem se ocenjuje da je u Srbiji „stanje demokratije zabrinjavajuće“, a uslovi za održavanje izbora „nepravedni“.
Navodi se i da zvaničnici optužuju mirne demonstrante, opoziciju i civilno društvo da destabilizuju vladu, i to je „zabrinjavajuća tvrdnja koja ugrožava bezbednost važnih segmenata srpskog društva“.
Zabrinjavajuća je i korupcija, među ključnim političkim liderima.
Ovaj propis je deo šireg Zakona o autorizaciji nacionalne bezbednosti (NDAA) za 2026. i za njega je glasalo ukupno 312 predstavnika (197 republikanaca i 115 demokrata), dok je protiv bilo 112.
Za razliku od ranijih rezolucija i deklarativnih poruka, reč je o zakonskom okviru čije odredbe mogu postati obavezujuće za Stejt department i Pentagon.
