Arhiv Dubrovačke biskupije mi je za 300 kn izradio obiteljsko stablo.
RODOSLOVLJE OBITELJI ĆURLIN
Ćurlin Antun od roditelja Boža i Marre rođen je 1702. Imao je sestre Mariju (2. siječnja 1706., umrla 1706.), Anu (4. siječnja 1712.), Ivana (3. ožujka 1718.) i Mariju (18. listopada 1722.). Vjenčao se za Cvijetu Joza i Ane. S njom je imao Mariju (20. rujna 1732., umrla 1732.), Mariju Anu (12. veljače 1734.-14. srpnja 1742.), Katu (11. travnja 1735.), Joza (28. siječnja 1737.-10. ožujka 1811.), Anu (12. ožujka 1739.-15. kolovoza 1741.), Boža (20. veljače 1741.), Franu (24. prosinca 1742.-10. listopada 1743.) i Niku (4. ožujka 1744.). Ta se Nike udala za Iva Hladila.
Jozo rođen 1737. naš je predak. On se 21. svibnja 1761. vjenčao za Anu Vuletić. Ta Ana Vuletić rođena je od Antuna i Kate 7. listopada 1737., a umrla je 18. siječnja 1806. On ju je dakle nadživio pet godina. Imali su djecu: Mariju (14. srpnja 1770.), Antuna (29. siječnja 1777.-29. listopada 1866.) i Katu (6. veljače 1782.-12. prosinca 1861.). Ta se Kate 1. siječnja 1801. udala za Gašpara Miloša.
Naš predak je Antun koji je živio 89 godina. Dvaput se ženio. 6. siječnja 1800. oženio se Anom Peković, a 19. listopada 1806. Katom Cvjetanović. Prva mu je žena dakle bila Ane Peković rođena 31. siječnja 1776. od Miha i Mare Pavić. Ona je umrla 1805. pa se zbog toga godinu kasnije drugi put oženio. S njom je imao Joza koji je rođen 9. kolovoza 1802., a umro 23. ožujka 1882. On se oženio u Glavića na Šipanu 1826., a drugi put Mariju Kuluc na Hvaru 1867. Nije ostavio potomstva. Brat Miho rođen je 19. studenog 1805., ali je iste godine umro. Druga Antunova žena bila je Kate Cvjetanović rođena 10. travnja 1785. od Andrije i Kate Pasarić Pera. umrla je 13. travnja 1861., znači Antun je živio još pet godina nakon njene smrti. Imali su desetero djece. Ana je rođena 5. prosinca 1807., a udala se za Tomu Cara 6. siječnja 1829. Kate je rođena 4. siječnja 1809. i iste godine umrla. Vlaho je ostao neoženjen, rođen je 3. veljače 1810. (na Svetog Vlaha), a umro 3. ožujka 1853. Antun je rođen 6. rujna 1813. Marija je rođena istog dana. 25. lipnja 1846. udala se za Iva Frankovića-Žilu, a umrla je 9. ožujka 1877. Kate je rođena 11. siječnja 1815. i iste godine umrla. Treća Kate ostala je neudata, rođena je 11. rujna 1816., a umrla 15. travnja 1898. Jele je također ostala neudata. Rođena je 3. studenog 1821., a umrla 25. siječnja 1910. Andrija je naš predak koji je imao još i mlađu sestru Niku koja je rođena 14. kolovoza 1827. i iste godine umrla.
Andrija je rođen 21. rujna 1823., a umro 3. ožujka 1901. Oženio se Marijom Franković 29. studenog 1849. Ta je Marija Franković kći Gašpara i Kate Karač, rođena 17. listopada 1822., a umrla 27. veljače 1908. Znači živjela je još sedam godina nakon muževe smrti. Imali su šestero djece. Kate je rođena 17. listopada 1850. , služila je u Dubrovniku. Naš predak je Antun koji je rođen 7. veljače 1852., a umro 10. listopada 1913. On se oženio Katom Carević, 4. studenog 1883. Osim Kate imao je još sestara. Marija je rođena 1. listopada 1855., a umrla s dvije godine 26. listopada 1857. Ane je rođena 18. listopada 1858., a udala se u Dubrovniku za Mata Kosića. Jele je rođena 25. ožujka 1864., a umrla 15. rujna 1940. Udala se za Nika Blitvića 24. listopada 1866. Marija je rođena 2. ožujka 1867., a umrla 13. srpnja 1946.
Naš predak Antun (1852.-1913.) vjenčao se 4. studenog 1883. za Katu Carević. Kate Carević bila je kći Joza i Marije Bogeta, rođena je 6. kolovoza 1855., a umrla 2. siječnja 1925. Imali su petero djece. Andrija-Todor rođen je 8. studenog 1884., a umro 20. listopada 1956. Marija je rođena 10. siječnja 1887., a umrla je 9. travnja 1968. Udala se 8. studenog 1908. za Stjepana Vitkovića. Jozo rođen je 12. svibnja 1889., a oženio se Anom Dedović-Rozić 29. kolovoza 1920. Mlađi brat Antun rođen mu je 5. veljače 1893. Drugi mlađi brat Frano rodio se 3. srpnja 1897., a umro 19. ožujka 1933. Frano se 12. svibnja 1927. oženio Anom Mrlais.
Jozova žena bila je kći Nika i Ane Mrlais. Rođena je 6. studenog 1894., a umrla 19. siječnja 1966. Kći Kate rođena je 22. prosinca 1921., a umrla već 28. siječnja 1922. Sin Antun (moj đed) rođen je 6. rujna 1924., a dana 30. kolovoza 1953. oženio se Marijom Andrović (mojom babom). Brat Niko rođen je 8. prosinca 1925. Sestra Ane rođena je 30. svibnja 1927., a umrla već 15. srpnja iste godine.
Antun Ćurlin (1924.) oženio se Marijom Andrović Antuna i Jele Pavić,. Sin Mladen (moj otac) rođen je 1. rujna 1953., a oženio se Anom Pavlina (mojom majkom). Neven je rođen 17. kolovoza 1956.
Jozov brat, Frano (1897.-1933.) oženio se Anom Mrlais, kćeri Antuna i Jele. Ta Ane Mrlais rođena je 10. siječnja 1904., a umrla 3. kolovoza 1943. Živjela je još deset godina nakon muževe smrti. Imali su troje djece. Kate je rođena 21. ožujka 1928., a umrla iste godine 1. kolovoza. Antun je rođen 1. rujna 1929., a oženio se 17. siječnja 1952. Nedjeljkom Katić. Mlađi Antunov brat Frano rođen je 13. rujna 1932.
Antun (1929.) se oženio Nedjeljkom Katić rođenom 2. studenog 1929. od Pera i Kate Barović. Imali su kćer Anu rođenu 4. prosinca 1952.
Matice krštenih počinju 1705., matice vjenčanih 1738., a umrlih 1740. godine. No, svima nedostaju poneka godišta, a najviše matici umrlih. Nedostaju uglavnom upisi djece koja su po rođenju odmah umrla. Do potkraj 18. stoljeća suprugama se ne navodi prezime. Postoje još neki Ćurlini koji se spominju, ali ne mogu se ni s kim povezati.
Antun Ćurlin oženjen Anom zvan je "Puhijera", rođen je 1680., a umro 25. ožujka 1760. Imao je djecu: Mariju (15. rujna 1709.), Ivana (13. ožujka 1712.), Katu (22. travnja 1713.), Anu (3. studenog 1715.), neudanu Niku (1720.-16. prosinca 1772.), Ivana (1721.-11. lipnja 1764.), Franu (12. studenog 1723.) i Antuna (28. veljače 1728.) koji se oženio Anom Hadžijom.
Ane Hadžija Nikole i Magdalene rođena je 2. studenog 1729. S Antunom je imala Mariju (3. travnja 1759.), Anu (21. listopada 1761., udala se za Frana Rozića 2. listopada 1785.), Magdalenu (3. veljače 1764., na Svetoga Vlaha), Niku (13. listopada 1765.-4. listopada 1777.) i Antuna (26. svibnja 1769.). Ova obitelj više nema slijeda.
Ivan Ćurlin od oca Boža vjenčao se 1. siječnja 1748. Jelom Franković. Imali su Boža (1751.-24. ožujka 1752.), Miha (1752., oženio se Klarom Lučić 14. veljače 1779.), Iva (8. rujna 1755.) i Mariju (18. travnja 1760.).
Miho se oženio Klarom Lučić od roditelja Nikole i Vice. Ta je Klare rođena 9. siječnja 1758. Miho i Klare imali su Iva (22. siječnja 1781.) i Nikolu (20. srpnja 1784.-27. srpnja 1784.). Ova obitelj više nema slijeda.
Postoje neki upisi iz matica rođenja ili vjenčanja, ali nema drugog spomena te se ne mogu ni s čim vezati.
Nikola Ćurlin od roditelja Mata i Frane rođen je 22. studenog 1718. Imao je sestru Luciju rođenu 27. veljače 1722.
Mato Ćurlin od roditelja Ivana "Varezić" i Marije rođen je 5. kolovoza 1754.
Marin Ćurlin oženio se 30. ožujka 1777. Jelom Vuletić. Ta je Jele Vuletić od roditelja Nikole i Marije rođena 8. prosinca 1750. Marin i Jele imali su Antuna (17. siječnja 1780.) i Mariju (15. svibnja 1783.).
Godine 1840. u Baniće iz Trnove dolazi za zeta Luka Pavlina. Tada počinje banićka loza Pavlina (dotada Paviša). U Domovinskom ratu 1991. su poharane Baniće i uništene su crkvene knjige. Oružani napad na dubrovački kraj uvjerljivo je najveće divljaštvo svih vremena. Međutim, knjige su ostale sačuvane u američkih mormona koji su ih digitalizirali i može ih se besplatno pogledati na familysearch.org. Tamo se spominju u knjigama 19. stoljeća Pavline: Stefano, Nicola, Elena, Catherina, Maria, Anna itd. Sve do 1886. crkvene knjige vođene su na talijanskom jeziku. Ipak je sve sačuvano, ali još nisam našao vremena kopati po tome.
Majčina prababa s majčine strane je Marija Franić iz Korita s Mljeta. Majčin đed je Pero rođen 1896., a braća su mu Ivo i Luko. Majčina baba je Ane rođ. Kola (1900.), brat joj je Pero, a sestra Kate udata Škero. Moja baba je Jele rođ. Đivić (31. listopada 1929.), braća su joj Luko (1926.) i Pero (11. siječnja 1932.), a sestre Mare udata Carević (2. veljače 1921.), Kate udata Bule (polusestra, 1917.), te Ane udata Ivanović iz Riđice.
Moj prađed Pero (onaj koji je živio 94 godine) je u Prvom svjetskom ratu sam sebi odrezao prst kako ne bi morao ići u habsburšku vojsku. Đed iz Ponikava je unovačen u partizane i s vojskom je bio na Bukovici kraj Knina. Nije igrao neku važnu ulogu koliko mi je poznato, vjerojatno je bio kurir. Drugi đed nije bio punoljetan te je išao u vojsku (tada jedinu moguću JNA) nakon rata. Općenito se novačenje vršilo bezveze jer su ljudi bili apolitični nepismeni seljaci. Danas dođu partizani i uzmu jednog brata, sutra ustaše drugog. Moja je baba iz Banića bila školsko dijete kad je proglašena NDH i dio Ustaške uzdanice (nešto slično kao Titovi pioniri). Stigla je naredba obustaviti učenje ćirilice. Njen razred počeo je nešto malo učiti, pa su djeca od radosti parala te listove. U Domovinskom ratu otac mi je 52 dana bio branitelj, bio je na straži na Ivanici 1992., ali nije igrao važnu ulogu. Njegov brat bio je branitelj nešto manje od 500 dana, bio je u hrvatskoj policiji.
ебеш рат , отишао из нужде , није првоборац као Борин деда 
