Gost
ja mislim da ce covek stvorio boga, a ne bog covekao kao sto mnigi misle...
-
- Popularno:
- Dete vernik a roditelji ateisti
- Voda iz česme ispred crkve Svete Petke
- Zasto nam je bog dao onih 10 zapovesti...
- Gledam neki film
- Kako voditi ljubav sa devojkom a ne...
- Sta je ajmokac i kako se pravi?
- Srpska politika pred svršenim činom!...
- Andrew Tate predviđa propast i...
- Pomreće milioni, žele da antihrista...
- Sa čime odčepiti odvod?
F
funny
Gost
p
pa ako je tako onda smo mi stvorili i roditelje a ne oni nas
pa ako je tako onda smo mi stvorili i roditelje a ne oni nas
Gost
pa ne znam po kojoj je to logici
... ali vidim da si neki moron i nisi ni malo funny....
... ali vidim da si neki moron i nisi ni malo funny....Gost
BudalaAnonymous:pa ne znam po kojoj je to logici
F
fred
Gost
ti mozes da mislis sto god hoces, to je tvoje pravo. Ako ti mislis da je covek stvorio boga ili bogove, onda uzivaj u tome jer to je istina. Vidis, namerno sam bog pisao malim slovom, jer bog kojeg su ljudi stvorili i nije vise od toga. To je(su) mrtvi bog, bez sile, bez...Mi ljudi smo skloni imati nase male bogove jer mislimo da cemo se tako provuci sa svim nasim grehovima. Jer, ako je bog stvoren ljudskom mastom onda takvom bogu nismo ni odgovorni za nase postupke. Mozemo raditi sto god hocemo a da za to nemamo posledice. Stoga mi je jasno tvoje razmisljanje. To je u stvari bekstvo od stvarnosti. Nemoj me krivo razumeti, neprebacujem ti za tvoj izbor. To je tvoje licno razmisljanje i opredelenje...Anonymous:
"Anonymous": ja mislim da ce covek stvorio boga, a ne bog covekao kao sto mnigi misle...
Значи ти си само jедан човек у целом свету коjи да тако мисле :wink:
Значи ти си само jедан човек у целом свету коjи да тако мисле :wink:
E
el_fatih
Gost
a ko je stvorio covjeka ?????????
el_fatih:
Bica sa neke druge planete, to je vise logicno nego da je u pitanju bradati cikica koji je rekao STVORI COVEKA i covek se stvorio.... prica za naivne
- Poruka
- 54.259
Ja imam problem da uvek verujem u ono što je meni logično jer je dokazivo nego u ono što me neko ubeđuje bez validnih argumenata.
Prokleti dokazi, toliko nebitni vernicima, a ja ih tako volim, i ne mogu bez njih ni u Boga da verujem.
Ko je imao sreće samo jednom da ode u prirodnjački muzej u Čikagu, i da pogleda desetine lobanja poređane jednu do druge, gde se kao "morphing" vide promene koje su nastajale hiljadama godina, taj ne može da veruje u notornu glupost da je čovek stvoren u ovakvom obličju kakav je danas.
Prokleti dokazi, toliko nebitni vernicima, a ja ih tako volim, i ne mogu bez njih ni u Boga da verujem.
Ko je imao sreće samo jednom da ode u prirodnjački muzej u Čikagu, i da pogleda desetine lobanja poređane jednu do druge, gde se kao "morphing" vide promene koje su nastajale hiljadama godina, taj ne može da veruje u notornu glupost da je čovek stvoren u ovakvom obličju kakav je danas.
el_fatih:
Наравно, Бог!
funny:
Може бити :wink:
Gost
Kako funkcionira 'quote'? Nikako hm. Gdje ce se pojavti moj tekst? Da probamo dakle.
Kazes Sizife:
"Ko je imao sreće samo jednom da ode u prirodnjački muzej u Čikagu, i da pogleda desetine lobanja poređane jednu do druge, gde se kao "morphing" vide promene koje su nastajale hiljadama godina, taj ne može da veruje u notornu glupost da je čovek stvoren u ovakvom obličju kakav je danas."
Ipak, možeš li svojoj mašti dati izazov da kreira neki magloviti obrazac koji bar donekle daje predociti sliku o tome kako je tokom hiljada godina majmunoiliki covjek iz režanja, roktanja,ili mumljanja postepeno (mozda uz taj "morphing") uobličio ovo što danas nazivamo govor. Stovise, to se moralo desiti ne jednom majmunolikom covjeku, nego stotinama njih.
Evo prepustit ću se svojim ubitačno dugim rečenicama da pokusam predociti sto se dogadja za vrijeme "obicnog" govora.
Pokušajmo steći jedan površan uvid. Naime, kod izgovaranja rečenica dešava se četrnaest radnji u sekundi (mrdanje usana, pomjeranja jezikom, zatezanja i opuštanja pojedinih mišića, itd.) koje kada se sjedine cine jednu skladnu, od mozga kontroliranu, simfoniju koja rezultira govorom. Najinteresantnije od svega je to da niti jednu od tih radnji koje učestvuju u formiranju govora nije moguce izdvojenu ponoviti vise od nekoliko puta u sekundi. Kako je to uopce moguce? Jeli doista takvo sto nastalo iz roktanja i rezanja nasih predaka? Dok još govorimo, naše oći registruju bezbroj detalja koje mozak tumaći, i hodamo pri cemu je svaki korak nova simfonija uravnotezenih pokreta. Usput u ruci, primjerice, točno odredjenim pritiskom prstiju možemo držati olovku i nesto bilježiti, možda neke nove stihove, dok će nas čula upozoravati svake milisekunde na promjene u okolini. I jos dok se sve to odvija mi razabiremo i razumijemo sto nam se govori. Tu su jos tisuće operacija koje nas nervni sistem kontrolira, a kojih nismo svjesni, dok istovremeno milijuni sitnijih očiju u obliku stanica imunog sistema pažljivo "promatraju" svakog uljeza koji je ušao u naše tijelo. Medjutim, sve to odvija se u milijardama cudesno povezanih i organiziranih prostorćića veličine nekoliko desethiljaditih dijelova kubicnog milimetra, koliko zaprema jedna stanica. Plod slučaja? Znam da to ima prizvuk emotivnog prilaza. No to ne mjenja stvari. U pitanju uistinu nepoljmjlva organiziranost.
Kako je doista slučajno mogla nastati ovako iznimno organizirana i komplicirana forma zivota koju kontrolira definitivno naslozeniji objekat u svemiru - ljudski mozak. Koji je do te mjere organizirao svoje celije da su dosle u tu fazu da je svjestan kako ni sam ne zna, kako i zašto funkcionira.
I ne samo to. Već od svoje sedme/osme godine postojanja zna da će nestati u trulezi budućeg groba. Jeli moguće da je našao izlaz u tome da sam sebe laže religijom.
Osobno, nasao sam dovoljno razloga da podrobno ispitam ima li teroija evolucije solidan temelj.
Kazes Sizife:
"Ko je imao sreće samo jednom da ode u prirodnjački muzej u Čikagu, i da pogleda desetine lobanja poređane jednu do druge, gde se kao "morphing" vide promene koje su nastajale hiljadama godina, taj ne može da veruje u notornu glupost da je čovek stvoren u ovakvom obličju kakav je danas."
Ipak, možeš li svojoj mašti dati izazov da kreira neki magloviti obrazac koji bar donekle daje predociti sliku o tome kako je tokom hiljada godina majmunoiliki covjek iz režanja, roktanja,ili mumljanja postepeno (mozda uz taj "morphing") uobličio ovo što danas nazivamo govor. Stovise, to se moralo desiti ne jednom majmunolikom covjeku, nego stotinama njih.
Evo prepustit ću se svojim ubitačno dugim rečenicama da pokusam predociti sto se dogadja za vrijeme "obicnog" govora.
Pokušajmo steći jedan površan uvid. Naime, kod izgovaranja rečenica dešava se četrnaest radnji u sekundi (mrdanje usana, pomjeranja jezikom, zatezanja i opuštanja pojedinih mišića, itd.) koje kada se sjedine cine jednu skladnu, od mozga kontroliranu, simfoniju koja rezultira govorom. Najinteresantnije od svega je to da niti jednu od tih radnji koje učestvuju u formiranju govora nije moguce izdvojenu ponoviti vise od nekoliko puta u sekundi. Kako je to uopce moguce? Jeli doista takvo sto nastalo iz roktanja i rezanja nasih predaka? Dok još govorimo, naše oći registruju bezbroj detalja koje mozak tumaći, i hodamo pri cemu je svaki korak nova simfonija uravnotezenih pokreta. Usput u ruci, primjerice, točno odredjenim pritiskom prstiju možemo držati olovku i nesto bilježiti, možda neke nove stihove, dok će nas čula upozoravati svake milisekunde na promjene u okolini. I jos dok se sve to odvija mi razabiremo i razumijemo sto nam se govori. Tu su jos tisuće operacija koje nas nervni sistem kontrolira, a kojih nismo svjesni, dok istovremeno milijuni sitnijih očiju u obliku stanica imunog sistema pažljivo "promatraju" svakog uljeza koji je ušao u naše tijelo. Medjutim, sve to odvija se u milijardama cudesno povezanih i organiziranih prostorćića veličine nekoliko desethiljaditih dijelova kubicnog milimetra, koliko zaprema jedna stanica. Plod slučaja? Znam da to ima prizvuk emotivnog prilaza. No to ne mjenja stvari. U pitanju uistinu nepoljmjlva organiziranost.
Kako je doista slučajno mogla nastati ovako iznimno organizirana i komplicirana forma zivota koju kontrolira definitivno naslozeniji objekat u svemiru - ljudski mozak. Koji je do te mjere organizirao svoje celije da su dosle u tu fazu da je svjestan kako ni sam ne zna, kako i zašto funkcionira.
I ne samo to. Već od svoje sedme/osme godine postojanja zna da će nestati u trulezi budućeg groba. Jeli moguće da je našao izlaz u tome da sam sebe laže religijom.
Osobno, nasao sam dovoljno razloga da podrobno ispitam ima li teroija evolucije solidan temelj.
Molim moderatora da izbrise prethodni isti tekst kojeg potpisuje gost.
Kako funkcionira quote? Nikako hm. Gdje ce se pojavti moj tekst? Da probamo dakle.
Kazes Sizife:
"Ko je imao sreće samo jednom da ode u prirodnjački muzej u Čikagu, i da pogleda desetine lobanja poređane jednu do druge, gde se kao "morphing" vide promene koje su nastajale hiljadama godina, taj ne može da veruje u notornu glupost da je čovek stvoren u ovakvom obličju kakav je danas."
Ipak, možeš li svojoj mašti dati izazov da kreira neki magloviti obrazac koji bar donekle daje predociti sliku o tome kako je tokom hiljada godina majmunoiliki covjek iz režanja, roktanja,ili mumljanja postepeno (mozda uz taj "morphing") uobličio ovo što danas nazivamo govor. Stovise, to se moralo desiti ne jednom majmunolikom covjeku, nego stotinama njih.
Evo prepustit ću se svojim ubitačno dugim rečenicama da pokusam predociti sto se dogadja za vrijeme "obicnog" govora.
Pokušajmo steći jedan površan uvid.
Naime, kod izgovaranja rečenica dešava se četrnaest radnji u sekundi (mrdanje usana, pomjeranja jezikom, zatezanja i opuštanja pojedinih mišića, itd.) koje kada se sjedine cine jednu skladnu, od mozga kontroliranu, simfoniju koja rezultira govorom. Najinteresantnije od svega je to da niti jednu od tih radnji koje učestvuju u formiranju govora nije moguce izdvojenu ponoviti vise od nekoliko puta u sekundi. Kako je to uopce moguce?
Jeli doista takvo sto nastalo iz roktanja i rezanja nasih predaka? Dok još govorimo, naše oći registruju bezbroj detalja koje mozak tumaći, i hodamo pri cemu je svaki korak nova simfonija uravnotezenih pokreta. Usput u ruci, primjerice, točno odredjenim pritiskom prstiju možemo držati olovku i nesto bilježiti, možda neke nove stihove, dok će nas čula upozoravati svake milisekunde na promjene u okolini.
I jos dok se sve to odvija mi razabiremo i razumijemo sto nam se govori. Tu su jos tisuće operacija koje nas nervni sistem kontrolira, a kojih nismo svjesni, dok istovremeno milijuni sitnijih očiju u obliku stanica imunog sistema pažljivo "promatraju" svakog uljeza koji je ušao u naše tijelo.
Medjutim, sve to odvija se u milijardama cudesno povezanih i organiziranih prostorćića veličine nekoliko desethiljaditih dijelova kubicnog milimetra, koliko zaprema jedna stanica. Plod slučaja?
Znam da to ima prizvuk emotivnog prilaza. No to ne mjenja stvari. U pitanju uistinu nepoljmjlva organiziranost.
Kako je doista slučajno mogla nastati ovako iznimno organizirana i komplicirana forma života koju kontrolira definitivno naslozeniji objekat u svemiru - ljudski mozak. Koji je do te mjere organizirao svoje ćelije da su došle u tu fazu da je svjestan kako ni sam ne zna, kako i zašto funkcionira.
I ne samo to. Već od svoje sedme/osme godine postojanja zna da će nestati u trulezi budućeg groba. Jeli moguće da je našao izlaz u tome da sam sebe laže religijom.
Osobno, nasao sam dovoljno razloga da podrobno ispitam ima li terija evolucije solidan temelj.
Kako funkcionira quote? Nikako hm. Gdje ce se pojavti moj tekst? Da probamo dakle.
Kazes Sizife:
"Ko je imao sreće samo jednom da ode u prirodnjački muzej u Čikagu, i da pogleda desetine lobanja poređane jednu do druge, gde se kao "morphing" vide promene koje su nastajale hiljadama godina, taj ne može da veruje u notornu glupost da je čovek stvoren u ovakvom obličju kakav je danas."
Ipak, možeš li svojoj mašti dati izazov da kreira neki magloviti obrazac koji bar donekle daje predociti sliku o tome kako je tokom hiljada godina majmunoiliki covjek iz režanja, roktanja,ili mumljanja postepeno (mozda uz taj "morphing") uobličio ovo što danas nazivamo govor. Stovise, to se moralo desiti ne jednom majmunolikom covjeku, nego stotinama njih.
Evo prepustit ću se svojim ubitačno dugim rečenicama da pokusam predociti sto se dogadja za vrijeme "obicnog" govora.
Pokušajmo steći jedan površan uvid.
Naime, kod izgovaranja rečenica dešava se četrnaest radnji u sekundi (mrdanje usana, pomjeranja jezikom, zatezanja i opuštanja pojedinih mišića, itd.) koje kada se sjedine cine jednu skladnu, od mozga kontroliranu, simfoniju koja rezultira govorom. Najinteresantnije od svega je to da niti jednu od tih radnji koje učestvuju u formiranju govora nije moguce izdvojenu ponoviti vise od nekoliko puta u sekundi. Kako je to uopce moguce?
Jeli doista takvo sto nastalo iz roktanja i rezanja nasih predaka? Dok još govorimo, naše oći registruju bezbroj detalja koje mozak tumaći, i hodamo pri cemu je svaki korak nova simfonija uravnotezenih pokreta. Usput u ruci, primjerice, točno odredjenim pritiskom prstiju možemo držati olovku i nesto bilježiti, možda neke nove stihove, dok će nas čula upozoravati svake milisekunde na promjene u okolini.
I jos dok se sve to odvija mi razabiremo i razumijemo sto nam se govori. Tu su jos tisuće operacija koje nas nervni sistem kontrolira, a kojih nismo svjesni, dok istovremeno milijuni sitnijih očiju u obliku stanica imunog sistema pažljivo "promatraju" svakog uljeza koji je ušao u naše tijelo.
Medjutim, sve to odvija se u milijardama cudesno povezanih i organiziranih prostorćića veličine nekoliko desethiljaditih dijelova kubicnog milimetra, koliko zaprema jedna stanica. Plod slučaja?
Znam da to ima prizvuk emotivnog prilaza. No to ne mjenja stvari. U pitanju uistinu nepoljmjlva organiziranost.
Kako je doista slučajno mogla nastati ovako iznimno organizirana i komplicirana forma života koju kontrolira definitivno naslozeniji objekat u svemiru - ljudski mozak. Koji je do te mjere organizirao svoje ćelije da su došle u tu fazu da je svjestan kako ni sam ne zna, kako i zašto funkcionira.
I ne samo to. Već od svoje sedme/osme godine postojanja zna da će nestati u trulezi budućeg groba. Jeli moguće da je našao izlaz u tome da sam sebe laže religijom.
Osobno, nasao sam dovoljno razloga da podrobno ispitam ima li terija evolucije solidan temelj.
zenzen:
«nasao sam dovoljno razloga da podrobno ispitam ima li terija evolucije solidan temelj.»
SVAKO ima mentalni kapacitet da razume evoluciju. To nije ničija privilegija. Druga stvar je da li želiš to da prihvatiš jer se kosi sa tvojom religijom pa ispadaš duduk u očima drugih.
Mislim da u svakom većem gradu postoji muzej sa makar par eksponata fosilnih ostataka neke životinjice ili biljke stare sto i više miliona godina. Raspitaj se kako je moguće da pronalazimo ostatke miliona raznih vrsta a baš nijedan fosilni ostatak čoveka. Zaključak: čoveka tada nije bilo na planeti.
Lepa stvar kod naučnih teorija je ta što mogu biti podvrgnuta strogim testovima. Evolucija je sve testove prošla, odlično daje predviđanja i što je još važnije možemo na delu da je posmatramo. Opstaje ko se prilagodi.
Dobar je primer sa onim leptirima iz Engleske. Pre industriske revolucije tamo je postojala vrsta leptira koja se javljala u dve varijante: svetla i crna i to u odnosu 80:20 u korist svetlih. Svetli su opstajali jer su se sakrivali od ptica prilepivši se uz svetla stabla. Međutim, kako je zagađenje u tom delu postajalo veće svetli leptiri su postali lako uočljivi i u vrlo kratkom vremenu su gotovo istrebljeni. Sada tamo možemo naći ogroman broj crnih leptira koji su opstali «prilagodivši» se situaciji.
Ovakvih primera ima dosta.
Mi smo prvi sisari koji nosimo pantalone. Treba da smo ponosni na to što možemo da ukapiramo evoluciju a ne da se unazađujemo i zaglupljujemo samo zato što je ona u suprotnosti sa našom verom.
SVAKO ima mentalni kapacitet da razume evoluciju. To nije ničija privilegija. Druga stvar je da li želiš to da prihvatiš jer se kosi sa tvojom religijom pa ispadaš duduk u očima drugih.
Mislim da u svakom većem gradu postoji muzej sa makar par eksponata fosilnih ostataka neke životinjice ili biljke stare sto i više miliona godina. Raspitaj se kako je moguće da pronalazimo ostatke miliona raznih vrsta a baš nijedan fosilni ostatak čoveka. Zaključak: čoveka tada nije bilo na planeti.
Lepa stvar kod naučnih teorija je ta što mogu biti podvrgnuta strogim testovima. Evolucija je sve testove prošla, odlično daje predviđanja i što je još važnije možemo na delu da je posmatramo. Opstaje ko se prilagodi.
Dobar je primer sa onim leptirima iz Engleske. Pre industriske revolucije tamo je postojala vrsta leptira koja se javljala u dve varijante: svetla i crna i to u odnosu 80:20 u korist svetlih. Svetli su opstajali jer su se sakrivali od ptica prilepivši se uz svetla stabla. Međutim, kako je zagađenje u tom delu postajalo veće svetli leptiri su postali lako uočljivi i u vrlo kratkom vremenu su gotovo istrebljeni. Sada tamo možemo naći ogroman broj crnih leptira koji su opstali «prilagodivši» se situaciji.
Ovakvih primera ima dosta.
Mi smo prvi sisari koji nosimo pantalone. Treba da smo ponosni na to što možemo da ukapiramo evoluciju a ne da se unazađujemo i zaglupljujemo samo zato što je ona u suprotnosti sa našom verom.
K
Kissko
Gost
1010011:
"Mentalni kapacitet razumeti evoluciju" ima samo onaj, ko uzima sve sto cuje u skoli zdravo za gotovo. Sta se to uklapa u teoriji evolucije? Bas nista! Gde su VRSTE izmedju pojedinih VRSTA? I ko kaze, da zivotinje nisu postojale pre coveka? Naravno da jesu, kako izgleda. Pa sta? Zasto bi to bilo sporno? Dali je svaka lobanja koju nadju neka vrsta izmedju coveka i majmuna? Ko je to dokazao? Kakvu glavu ima pigmejac a kakvu recimo Bugarin
Kolko je velik onaj prvi usporedivsi ga sa nekim Skandinavcem? I zasto se teorije skoro svake godine menjaju? U kojoj knjizi to pise? A sta pise u nekoj drugoj knjizi? I- iz kojih knjiga ucimo u skoli? Iz onih, koje se poklapaju sa "opstepriznatim" ili iz onih, koje se ne poklapaju sa time? Koliko je npr. ono sto te uce o fizici iza onog, sto je VEC odkriveno? Ne znas? Pa oko 50 godina. Cak ni to jos nije prihvaceno a kamoli Stvoritelj. Muka mi je, kada gledam naucnike, kako se grebu, da postanu slavni. A koji ce postati slavan? Formula je poznata, svaki grebator je zna. Ko je na TV? Pa naravno, onaj, koji ce tupiti nesto, sto je u vezi sa POZELJNIM za (kapitalisticko, socialisticko, ili neko drugo prigodno) drustvo. A glas kojeg naucnika se nece cuti? Onoga, koji je na drugoj strani i razmatra stvari ozbiljnom, razmislja relativno i NIJE SERONJA KO ONAJ PRVI. Dali znas, da je medju naucnicima oko 80% onih, koji veruju u Boga ili neku "visu silu"???
"Tvoji" leptiri mutiraju unutar vrste. Nisu se razvili u prase.
Sta je bilo pre: kokoska ili jaje?
Kissko, naucnici bar diskutuju, razmatraju, logicki rasudjuju, a takvi poput tebe samo kazu JA VERUJEM... bez ikakvog razmisljanja bez imalo logike, ma bez grama mozga... u proteklih nekoliko dana sam na ovim diskusijama rekao dosta pronadjenih nelogicnosti u samoj bibliji a ti i dalje teras svoje... to je zato sto ti je taj hriscanski mentalitet usadjen jos kao malom i ne zelis ili se bojis da se taj tvoj mali svet srusi.
- Свак име своjе мишљење :wink:Simpson:
K
Kissko
Gost
Simpson:
Meni izgeleda, da ti nisi odgovorio ni na jedno moje pitanje. Pa onda: ko VERUJE od nas dvojice a ko ZNA? Hajde, gde ti je logika, jedva cekam, da je procitam. Moj svet je puno veci od tvoga, ako zelis da znas (znaces jednog dana).
I jos nesto: 90% vrhunskih naucnika radi za vojnu industriju... Dobro su placeni. O cemu oni pricaju?
«Dali znas, da je medju naucnicima oko 80% onih, koji veruju u Boga ili neku "visu silu"???»
Nije tačno!
Kada ovako nešto tvrdiš bilo bi dobro da napišeš na koje istraživanje se pozivaš. Ovo si izmislio, priznaj.
Broj naučnika koji veruje u Boga nije veći od 10 %. Ili rečeno na meni lepši način, preko 90% naučnika NE VERUJE u Boga.
Zanimljivo je da svega 5% biologa i 15% matematičara veruje u Boga. Ostali naučnici su između (7% astronomi, fizičari..).
Evo ti tekst o istraživanju, pročitaj ga (ako znaš engleski jer vidim da i sa srpskim očajno stojiš; DA LI se piše odvojeno itd..).
http://www.atheists.org/flash.line/atheism1.htm
Što se tiče pitanja koja si postavio SVE odgovore imaš na internetu, po raznim knjigama, idi u biblioteku ili u muzej. Kao što rekoh, evoluciju svi možemo da razumemo i treba da smo ponosni na to.
«"Tvoji" leptiri mutiraju unutar vrste. Nisu se razvili u prase.»
A ti bi da se prase razvije iz leptira za samo 100 godina?? Pa ne funkcioniše evolucija tako. Njoj je potrebno vreme. Psu je trebalo 15,000 godina da od sivog vuka postane ovo što danas jeste. Vreme i mutacije su ključne stvari za evoluciju.
Nije tačno!
Kada ovako nešto tvrdiš bilo bi dobro da napišeš na koje istraživanje se pozivaš. Ovo si izmislio, priznaj.
Broj naučnika koji veruje u Boga nije veći od 10 %. Ili rečeno na meni lepši način, preko 90% naučnika NE VERUJE u Boga.
Zanimljivo je da svega 5% biologa i 15% matematičara veruje u Boga. Ostali naučnici su između (7% astronomi, fizičari..).
Evo ti tekst o istraživanju, pročitaj ga (ako znaš engleski jer vidim da i sa srpskim očajno stojiš; DA LI se piše odvojeno itd..).
http://www.atheists.org/flash.line/atheism1.htm
Što se tiče pitanja koja si postavio SVE odgovore imaš na internetu, po raznim knjigama, idi u biblioteku ili u muzej. Kao što rekoh, evoluciju svi možemo da razumemo i treba da smo ponosni na to.
«"Tvoji" leptiri mutiraju unutar vrste. Nisu se razvili u prase.»
A ti bi da se prase razvije iz leptira za samo 100 godina?? Pa ne funkcioniše evolucija tako. Njoj je potrebno vreme. Psu je trebalo 15,000 godina da od sivog vuka postane ovo što danas jeste. Vreme i mutacije su ključne stvari za evoluciju.
Slične teme
