Ko je bio Josip Broz Tito?

130207076.jpg
 
Jedini gost koji je pušio u Bijeloj kući......
Jedini predsjednik kojeg je Kenedi privatno ispratio......
Jedini govornik kojem se ustala cijela Generalna skupština UN kad je ušao u dvoranu......
Jedini predsjednik kojem su posmrtno zvonila zvona svih crkava u svijetu........
Jedini predsjednik kome se na odru poklonilo 250 lidera.......
Jedini neprijatelj kojem su se divili nacisički generali i maršali.......
Jedini čovjek koji je Staljinu pokazao srednji prst......
TITO, jedini presjednik kojeg su voljele najljepse zene svjeta....

copy

Koji si ti lažov.
 
Ruzvelt je rekao da je početak Titove borbe bila prekretnica u istoriji Drugog svetskog rata, Jaser Arafat je govorio da je Broz u srcima svih onih koji se bore za pravdu i slobodu, Artur Miler da su vesti o Titu prvi put pokazale da Hitler nije nepobediv, a čak je i Himler plakao što nema Tita na svojoj strani

Džordž Paton, američki general: "Maršal Tito i njegovi partizani imali su i političke i vojničke hrabrosti da se usred okupirane Evrope, i kada naše stvari nisu išle dobro, late oružja i nanesu Hitleru neočekivan i težak moralni udarac. I ne samo moralni, nego i ozbiljan vojnički udarac, vezujuži veliki broj nemačkih divizija za jugoslovenski front, koje su mu mnogo puta nedostajale na drugim ratištima, i na istoku i na zapadu Evrope..."

Žan Kasu, francuski književnik, 1949. godine: "Tito je jedan trenutak savesti čovečanstva. Tako se oseća svako ko se jednom s njim sreo... Tito je istorijska ličnost u najplemenitijem i najvišem smislu te reči, čovek koji stvara istoriju."

Vinston Čerčil, 1944. godine: "Razlog zašto smo prestali da pomažemo Dražu Mihailovića i njegove četnike je jednostavan. On se nije borio protiv Hitlera. Odlučno smo na strani Tita, zbog njegove velike i hrabre borbe protiv nemačke armije... Partizani su sada gospodari situacije i predstavljaju smrtnu opasnost za Nemce..."

Džimi Karter, predsednik SAD: "U miru i ratu Tito je deo istorije sveta, u vreme sadašnje generacije i u vreme ranijih generacija. On je čovek nepresušne snage, nepresušne mladosti, nepresušne borbenosti i nepresušne hrabrosti."

Ivan Meštrovic, vajar: "Tito je, bez svake sumnje, najveći čovek koga su u čitavoj svojoj istoriji imalijugoslovenski narodi."

Ričard Nikson, predsednik SAD: "...Tito je lider koji ima svoje principe, smisao za humor, sjajno pamćenje, i on se nas Amerikanaca ne boji!"

Helmut Šmit, nemački kancelar: "Malo je onih koji uspevaju da se celi svoj život tako beskompromisno i bespoštedno prema samome sebi stavljaju u službu sopstvenog naroda i svetske zajednice."

Dvajt Ajzenhauer, američki predsednik i glavnokomandujući savezničke vojske na Zapadnom frontu: "Maršal Tito je najveći heroj Drugog svetskog rata."
Frenklin D. Ruzvelt, predsednik SAD, 1944:
"Titova odluka da se bori protiv nacista prekretnica je u istoriji Drugog svjetskog rata..."

Rudolf Luters, zapovednik nemačkih trupa na Sutjesci, 1943: "Tok borbe je pokazao da su partizanske snage pod Titovom komandom odlično organizovane, vešto vođene i da raspolažu borbenim moralom koji izaziva čudenje... Nemački vojnik nije dorastao fanatično borbenim partizanima..."

Vilijam Bil Dikin, šef britanske vojne misije u NOR-u: "Tito je jedini vrhovni komandant ranjen u toku Drugog svetskog rata. Imao sam vojničku čast i dužnost da budem u toku rata kraj Tita... Uprkos zbivanjima u koja smo upadali, on je uvek bio miran i staložen. Njegov čelični pogled uveravao je sve jedino u pobedu i samo u pobjedu..."

Hajnrih Himler, jedan od najbližih Hitlerovih saradnika, 1944: "Voleo bih da vam navedem još jedan primer upornosti – upornost maršala Tita. Moram reći da je on stari komunista, taj her Josip Broz, da je veoma čvrst čovek. Nažalost, on je naš protivnik. Taj zaista zaslužuje titulu maršala...
On je naš neprijatelj, ali ja bih voleo da imamo tuce Tita u Nemačkoj, ljudi koji bi bili vođe i koji bi imali takvu odlučnost i tako čvrste živce da se nikada ne predaju, iako su potpuno opkoljeni. Taj čovek ne raspolaže ničim, apsolutno ničim. Uvek je bio opkoljen, ali taj čovek je uvek našao način da se probije. Nikad nije kapitulirao. Mi znamo najbolje kakve nam nevolje zadaje na jugoslovenskom prostoru, zbog toga što se tako uporno bori..."

Šarl de Gol, francuski predsednik i vođa njihovog pokreta otpora: „Tito je borac koji je uprkos najtežim okolnostima odneo pobedu. Tito je legendarni junak..."

Aldo Moro, predsednik italijanske vlade, 1965. godine: "Predsednik Tito je čovek koji se u teškim i kritičnim događajima uzdigao do simbola smelosti i odlučnosti u borbi za nezavisnost svoje zemlje, čovek koji svojim međunarodnim angažmanom dokazuje da zna da uskladi snagu stavova sa mudrim smislom za stvarnost i koji se u svom državnickom radu neumorno zalagao i zalaže da osigura Jugoslaviji bolju i srećniju buducnost."

Nil Armstrong, američki astronaut i prvi čovek na Mesecu: „Predsednik Tito je čovek koji je razaranje i rat pretvorio u stvaranje i mir."

Đorđo Papandreu, grčki političar, 1964. godine: "Nedavno sam u grčkoj skupštini nazvao maršala Tita apostolom mira. Mogu zaista reći da sam uzbuđen i dirnut njegovom misijom u čovečanstvu – misijom slobode i mira. Sasvim je prirodno da, kada se jedna takva ličnost bori za mir u svetu, da se bori i za mir na Balkanu."

Jaser Arafat, vođa Palestinskog oslobodilačkog pokreta, 1977. godine: "...Borca, predsednika Tita karakteriše mudrost, oštroumnost i prijateljski odnos prema ljudima. Predsednik Tito je u svim srcima onih koji se bore za pravdu i slobodu, zbog svojih herojskih dostignuća…”

Ričard Barton, američki filmski glumac, 1971. godine: "Veliki sam obožavatelj maršala Tita još od 1945. godine, kada je Tito za nas postao nešto stvarnije od mita. Znali smo da u Jugoslaviji postoji nešto misteriozno što se zove Tito i što je među Nemcima stvaralo pakao... Tito je posve drugačiji nego što sam ga zamišljao. Mislio sam da taj veliki državnik mora biti čovek žestoke prirode, a Tito je miran, skladan, dobro raspoložen i veoma duhovit čovek."

Vili Brant, nemački kancelar, 1973. godine: "Za jugoslovenski narod je dar sudbine što je u godinama najvećih opasnosti imao takvog vođu. Ja predsednika Tita vidim kao jednu od najmarkantnijih ličnosti našeg vremena. Posebno cenim Titovu smelost i državničku mudrost."

Miroslav Krleža, jugoslovenski i hrvatski književnik: "U ratu protiv Hitlera, goloruk, pa uspjeti! Staljinu reći: NE! Održati se! Još tisuće kasnijih uspjeha i pobjeda njegovih... Bio je sretan čovjek. Ni jednog trenutka nije sumnjao u svoje ideale, a ostvario ih više od svega, o čemu su pokoljenja naših pjesnika, političara, vladara i vojskovođa maštala vjekovima.”

Sergej Bondarčuk, ruski režiser i glumac, 1972. godine: "...Tito je ne samo veliki ratnik i revolucionar, mislilac. On je, rekao bih, velika stena naše epohe."

Artur Miler, američki književnik (inače i suprug Merlin Monro), 1973. godine: "...Kada smo čuli za silni otpor koji su Titovi partizani pružali nemačkim
hordama i fašizmu, mi smo prvi put u toku Drugog svetskog rata shvatili da Hitlerova Nemačka nije nepobediva.”

Branko Ćopić, jugoslovenski i srpski pisac i pesnik: "Tito je neustrašivi div koji je došao iz narodne bajke, izvršio besmrtno delo oslobođenja i ponovo se vratio u bajku."

Aleksej Kosigin, predsednik vlade SSSR, 1975. godine: "Naš narod će uvek pamtiti da je Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije pod Titovim zapovedništvom dala neizbrisiv doprinos uništenju fašizma, da su jugoslovenski partizani od prvog do posljednjeg dana rata bili naši saveznici i saborci..."
 
Poslednja izmena od moderatora:
Nemačka štampa:
"Tito je jedan od najvećih masovnih ubica 20. veka"
Немци, четници, усташе, балије, ..... имају разлога да тако кукумавче. Они су здружено напали НОП (партизане) и ТИТА и наравно, партизани су их требили као вашке. И на крају оне у бежанији су стигли у Блајбургу и десило се шта се десило. Дан-данас усташе то оплакују а четници избегавају због личног имиџа: као четници нису били тамо и заглавили.
 
Ruzvelt je rekao da je početak Titove borbe bila prekretnica u istoriji Drugog svetskog rata, Jaser Arafat je govorio da je Broz u srcima svih onih koji se bore za pravdu i slobodu, Artur Miler da su vesti o Titu prvi put pokazale da Hitler nije nepobediv, a čak je i Himler plakao što nema Tita na svojoj strani

Džordž Paton, američki general: "Maršal Tito i njegovi partizani imali su i političke i vojničke hrabrosti da se usred okupirane Evrope, i kada naše stvari nisu išle dobro, late oružja i nanesu Hitleru neočekivan i težak moralni udarac. I ne samo moralni, nego i ozbiljan vojnički udarac, vezujuži veliki broj nemačkih divizija za jugoslovenski front, koje su mu mnogo puta nedostajale na drugim ratištima, i na istoku i na zapadu Evrope..."

Žan Kasu, francuski književnik, 1949. godine: "Tito je jedan trenutak savesti čovečanstva. Tako se oseća svako ko se jednom s njim sreo... Tito je istorijska ličnost u najplemenitijem i najvišem smislu te reči, čovek koji stvara istoriju."

Vinston Čerčil, 1944. godine: "Razlog zašto smo prestali da pomažemo Dražu Mihailovića i njegove četnike je jednostavan. On se nije borio protiv Hitlera. Odlučno smo na strani Tita, zbog njegove velike i hrabre borbe protiv nemačke armije... Partizani su sada gospodari situacije i predstavljaju smrtnu opasnost za Nemce..."

Džimi Karter, predsednik SAD: "U miru i ratu Tito je deo istorije sveta, u vreme sadašnje generacije i u vreme ranijih generacija. On je čovek nepresušne snage, nepresušne mladosti, nepresušne borbenosti i nepresušne hrabrosti."

Ivan Meštrovic, vajar: "Tito je, bez svake sumnje, najveći čovek koga su u čitavoj svojoj istoriji imalijugoslovenski narodi."

Ričard Nikson, predsednik SAD: "...Tito je lider koji ima svoje principe, smisao za humor, sjajno pamćenje, i on se nas Amerikanaca ne boji!"

Helmut Šmit, nemački kancelar: "Malo je onih koji uspevaju da se celi svoj život tako beskompromisno i bespoštedno prema samome sebi stavljaju u službu sopstvenog naroda i svetske zajednice."

Dvajt Ajzenhauer, američki predsednik i glavnokomandujući savezničke vojske na Zapadnom frontu: "Maršal Tito je najveći heroj Drugog svetskog rata."
Frenklin D. Ruzvelt, predsednik SAD, 1944:
"Titova odluka da se bori protiv nacista prekretnica je u istoriji Drugog svjetskog rata..."

Rudolf Luters, zapovednik nemačkih trupa na Sutjesci, 1943: "Tok borbe je pokazao da su partizanske snage pod Titovom komandom odlično organizovane, vešto vođene i da raspolažu borbenim moralom koji izaziva čudenje... Nemački vojnik nije dorastao fanatično borbenim partizanima..."

Vilijam Bil Dikin, šef britanske vojne misije u NOR-u: "Tito je jedini vrhovni komandant ranjen u toku Drugog svetskog rata. Imao sam vojničku čast i dužnost da budem u toku rata kraj Tita... Uprkos zbivanjima u koja smo upadali, on je uvek bio miran i staložen. Njegov čelični pogled uveravao je sve jedino u pobedu i samo u pobjedu..."

Hajnrih Himler, jedan od najbližih Hitlerovih saradnika, 1944: "Voleo bih da vam navedem još jedan primer upornosti – upornost maršala Tita. Moram reći da je on stari komunista, taj her Josip Broz, da je veoma čvrst čovek. Nažalost, on je naš protivnik. Taj zaista zaslužuje titulu maršala...
On je naš neprijatelj, ali ja bih voleo da imamo tuce Tita u Nemačkoj, ljudi koji bi bili vođe i koji bi imali takvu odlučnost i tako čvrste živce da se nikada ne predaju, iako su potpuno opkoljeni. Taj čovek ne raspolaže ničim, apsolutno ničim. Uvek je bio opkoljen, ali taj čovek je uvek našao način da se probije. Nikad nije kapitulirao. Mi znamo najbolje kakve nam nevolje zadaje na jugoslovenskom prostoru, zbog toga što se tako uporno bori..."

Šarl de Gol, francuski predsednik i vođa njihovog pokreta otpora: „Tito je borac koji je uprkos najtežim okolnostima odneo pobedu. Tito je legendarni junak..."

Aldo Moro, predsednik italijanske vlade, 1965. godine: "Predsednik Tito je čovek koji se u teškim i kritičnim događajima uzdigao do simbola smelosti i odlučnosti u borbi za nezavisnost svoje zemlje, čovek koji svojim međunarodnim angažmanom dokazuje da zna da uskladi snagu stavova sa mudrim smislom za stvarnost i koji se u svom državnickom radu neumorno zalagao i zalaže da osigura Jugoslaviji bolju i srećniju buducnost."

Nil Armstrong, američki astronaut i prvi čovek na Mesecu: „Predsednik Tito je čovek koji je razaranje i rat pretvorio u stvaranje i mir."

Đorđo Papandreu, grčki političar, 1964. godine: "Nedavno sam u grčkoj skupštini nazvao maršala Tita apostolom mira. Mogu zaista reći da sam uzbuđen i dirnut njegovom misijom u čovečanstvu – misijom slobode i mira. Sasvim je prirodno da, kada se jedna takva ličnost bori za mir u svetu, da se bori i za mir na Balkanu."

Jaser Arafat, vođa Palestinskog oslobodilačkog pokreta, 1977. godine: "...Borca, predsednika Tita karakteriše mudrost, oštroumnost i prijateljski odnos prema ljudima. Predsednik Tito je u svim srcima onih koji se bore za pravdu i slobodu, zbog svojih herojskih dostignuća…”

Ričard Barton, američki filmski glumac, 1971. godine: "Veliki sam obožavatelj maršala Tita još od 1945. godine, kada je Tito za nas postao nešto stvarnije od mita. Znali smo da u Jugoslaviji postoji nešto misteriozno što se zove Tito i što je među Nemcima stvaralo pakao... Tito je posve drugačiji nego što sam ga zamišljao. Mislio sam da taj veliki državnik mora biti čovek žestoke prirode, a Tito je miran, skladan, dobro raspoložen i veoma duhovit čovek."

Vili Brant, nemački kancelar, 1973. godine: "Za jugoslovenski narod je dar sudbine što je u godinama najvećih opasnosti imao takvog vođu. Ja predsednika Tita vidim kao jednu od najmarkantnijih ličnosti našeg vremena. Posebno cenim Titovu smelost i državničku mudrost."

Miroslav Krleža, jugoslovenski i hrvatski književnik: "U ratu protiv Hitlera, goloruk, pa uspjeti! Staljinu reći: NE! Održati se! Još tisuće kasnijih uspjeha i pobjeda njegovih... Bio je sretan čovjek. Ni jednog trenutka nije sumnjao u svoje ideale, a ostvario ih više od svega, o čemu su pokoljenja naših pjesnika, političara, vladara i vojskovođa maštala vjekovima.”

Sergej Bondarčuk, ruski režiser i glumac, 1972. godine: "...Tito je ne samo veliki ratnik i revolucionar, mislilac. On je, rekao bih, velika stena naše epohe."

Artur Miler, američki književnik (inače i suprug Merlin Monro), 1973. godine: "...Kada smo čuli za silni otpor koji su Titovi partizani pružali nemačkim
hordama
i fašizmu, mi smo prvi put u toku Drugog svetskog rata shvatili da Hitlerova Nemačka nije nepobediva.”

Branko Ćopić, jugoslovenski i srpski pisac i pesnik: "Tito je neustrašivi div koji je došao iz narodne bajke, izvršio besmrtno delo oslobođenja i ponovo se vratio u bajku."

Aleksej Kosigin, predsednik vlade SSSR, 1975. godine: "Naš narod će uvek pamtiti da je Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije pod Titovim zapovedništvom dala neizbrisiv doprinos uništenju fašizma, da su jugoslovenski partizani od prvog do posljednjeg dana rata bili naši saveznici i saborci..."

Ne postoji nijedna ulica koja nosi Titovo ime u Americi, Engleskoj, Francuskoj, Nemačkoj, Holandiji, Belgiji, Švedskoj, Norveškoj, Danskoj, Finskoj, Švajcarskoj, Austriji, Irskoj, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu, Japanu...itd...itd.
https://www.b92.net/zivot/vesti.php?yyyy=2017&mm=09&dd=09&nav_id=1302029
 
Poslednja izmena od moderatora:
Ne postoji nijedna ulica koja nosi Titovo ime u Americi, Engleskoj, Francuskoj, Nemačkoj, Holandiji, Belgiji, Švedskoj, Norveškoj, Danskoj, Finskoj, Švajcarskoj, Austriji, Irskoj, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu, Japanu...itd...itd.
https://www.b92.net/zivot/vesti.php?yyyy=2017&mm=09&dd=09&nav_id=1302029
Па шта с' тим?
Какве везе ТИТО има са белосветским државама?
'ајде, буди озбиљнији ако мислиш да постујемо. Овако, нема смисла јер напишеш прво шта ти падне на памет.
ПС: Даћу ти једну репку јер видим да си у дефициту са истима (311) па ћеш имати 312.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Па шта с' тим?
Какве везе ТИТО има са белосветским државама?
'ајде, буди озбиљнији ако мислиш да постујемо. Овако, нема смисла јер напишеш прво шта ти падне на памет.
ПС: Даћу ти једну репку јер видим да си у дефициту са истима (311) па ћеш имати 312.

Plači od muke.
 
Немци, четници, усташе, балије, ..... имају разлога да тако кукумавче. Они су здружено напали НОП (партизане) и ТИТА и наравно, партизани су их требили као вашке. И на крају оне у бежанији су стигли у Блајбургу и десило се шта се десило. Дан-данас усташе то оплакују а четници избегавају због личног имиџа: као четници нису били тамо и заглавили.
tita su proglasili masovnim ubicom za desavanja u miru, ne u ratu,
a kad ga vec pomenu i blajburg se izmedju ostalog desio mimo ratnih desavanja, tako da...nije dzabe sto je ********* zauzeo tako visoko mesto medju masovnim ubicama... :rtfm:
 
Ne postoji nijedna ulica koja nosi Titovo ime u Americi, Engleskoj, Francuskoj, Nemačkoj, Holandiji, Belgiji, Švedskoj, Norveškoj, Danskoj, Finskoj, Švajcarskoj, Austriji, Irskoj, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu, Japanu...itd...itd.
https://www.b92.net/zivot/vesti.php?yyyy=2017&mm=09&dd=09&nav_id=1302029
..
.
.
.
dobra fora :D

baš čudno što u nemačkoj nema ulice sa titovim imenom :rotf: :rotf: :rotf: :rotf:

------------------------------

a istina je sledeća:


TITOVE ULICE ŠIROM SVETA: Ime Josipa Broza nose putevi u dalekim državama, čak na 4 kontinenta


Titovo ime nose i ulice u Angoli, Indiji, Etiopiji, Egiptu i Rusiji.

pa čak titovo ime dobio je i jedan asteroid

---------------

Tokom vladavine Josipa Broza Tita, ali i u godinama koje su usledile nakon njegove smrti 1980. godine na desetine ulica i trgova u gradovima bivše Jugoslavije nosi njegovo ime. Ipak, postoji nekoliko dalekih zemalja u kojima Titovo ime i dalje krasi neke od važnih lokaliteta.

U Italiji postoji ukupno šest ulica širom zemlje koje i dalje nose naziv „via Josip Broz Tito“, odnosno „via Maresciallo Tito“, a nalaze se u Kampanji, Nuoru, Palma di Montekjaru, Parmi, Kvatro Katelji i Ređi Emiliji.

Zahvaljujući velikom prijateljstvu s alžirskim narodom u gradu Bab Ezuar i dalje postoji park koji nosi Titovo ime, dok u Kairu ulicu koja se nalazi nedaleko od aerodroma takođe krasi ime bivšeg jugoslovenskog lidera.

Nisu to jedini afrički gradovi u kojima se i dalje nalazi njegovo ime. Naime, u glavnom gradu Etiopije Adis Abebi jedna od ulica u centru grada se zove Josip Broz Tito, a u Tunisu, tačnije u Susu čitava avenija, kao i u Akri, prestonici Gane. U nigerijskom gradu Abudži, kao i u Angori dve ulice i dalje nose Titovo ime.

U Južnoj Americi, odnosno u brazilskom gradu Sao Paulu još jedna avenija nosi Titovo ime, na Kipru čak dve ulice u gradovima Limasol i Dali.

Kada je Azija u pitanju, u Moskvi ceo jedan trg nosi Titovo ime, a nalazi se tačno iznad stanice metroa Profsoyuznaya, ali postoji i jedan grad Titov u ruskoj oblasti Rostov.

U Kazahstanu takođe jedan grad nosi ime Titova, a u Indiji dve ulice u Nju Delhiju i Džodpuru.

.https://www.b92.net/putovanja/zanimljivosti.php?yyyy=2018&mm=12&dd=18&nav_id=1483649..........

ko volinek prebroji, oko 300 ulica, trgova, svemirskih tela ;)
 
Poslednja izmena od moderatora:
Poslednja izmena od moderatora:
Ruzvelt je rekao da je početak Titove borbe bila prekretnica u istoriji Drugog svetskog rata, Jaser Arafat je govorio da je Broz u srcima svih onih koji se bore za pravdu i slobodu, Artur Miler da su vesti o Titu prvi put pokazale da Hitler nije nepobediv, a čak je i Himler plakao što nema Tita na svojoj strani

Džordž Paton, američki general: "Maršal Tito i njegovi partizani imali su i političke i vojničke hrabrosti da se usred okupirane Evrope, i kada naše stvari nisu išle dobro, late oružja i nanesu Hitleru neočekivan i težak moralni udarac. I ne samo moralni, nego i ozbiljan vojnički udarac, vezujuži veliki broj nemačkih divizija za jugoslovenski front, koje su mu mnogo puta nedostajale na drugim ratištima, i na istoku i na zapadu Evrope..."

Žan Kasu, francuski književnik, 1949. godine: "Tito je jedan trenutak savesti čovečanstva. Tako se oseća svako ko se jednom s njim sreo... Tito je istorijska ličnost u najplemenitijem i najvišem smislu te reči, čovek koji stvara istoriju."

Vinston Čerčil, 1944. godine: "Razlog zašto smo prestali da pomažemo Dražu Mihailovića i njegove četnike je jednostavan. On se nije borio protiv Hitlera. Odlučno smo na strani Tita, zbog njegove velike i hrabre borbe protiv nemačke armije... Partizani su sada gospodari situacije i predstavljaju smrtnu opasnost za Nemce..."

Džimi Karter, predsednik SAD: "U miru i ratu Tito je deo istorije sveta, u vreme sadašnje generacije i u vreme ranijih generacija. On je čovek nepresušne snage, nepresušne mladosti, nepresušne borbenosti i nepresušne hrabrosti."

Ivan Meštrovic, vajar: "Tito je, bez svake sumnje, najveći čovek koga su u čitavoj svojoj istoriji imalijugoslovenski narodi."

Ričard Nikson, predsednik SAD: "...Tito je lider koji ima svoje principe, smisao za humor, sjajno pamćenje, i on se nas Amerikanaca ne boji!"

Helmut Šmit, nemački kancelar: "Malo je onih koji uspevaju da se celi svoj život tako beskompromisno i bespoštedno prema samome sebi stavljaju u službu sopstvenog naroda i svetske zajednice."

Dvajt Ajzenhauer, američki predsednik i glavnokomandujući savezničke vojske na Zapadnom frontu: "Maršal Tito je najveći heroj Drugog svetskog rata."
Frenklin D. Ruzvelt, predsednik SAD, 1944:
"Titova odluka da se bori protiv nacista prekretnica je u istoriji Drugog svjetskog rata..."

Rudolf Luters, zapovednik nemačkih trupa na Sutjesci, 1943: "Tok borbe je pokazao da su partizanske snage pod Titovom komandom odlično organizovane, vešto vođene i da raspolažu borbenim moralom koji izaziva čudenje... Nemački vojnik nije dorastao fanatično borbenim partizanima..."

Vilijam Bil Dikin, šef britanske vojne misije u NOR-u: "Tito je jedini vrhovni komandant ranjen u toku Drugog svetskog rata. Imao sam vojničku čast i dužnost da budem u toku rata kraj Tita... Uprkos zbivanjima u koja smo upadali, on je uvek bio miran i staložen. Njegov čelični pogled uveravao je sve jedino u pobedu i samo u pobjedu..."

Hajnrih Himler, jedan od najbližih Hitlerovih saradnika, 1944: "Voleo bih da vam navedem još jedan primer upornosti – upornost maršala Tita. Moram reći da je on stari komunista, taj her Josip Broz, da je veoma čvrst čovek. Nažalost, on je naš protivnik. Taj zaista zaslužuje titulu maršala...
On je naš neprijatelj, ali ja bih voleo da imamo tuce Tita u Nemačkoj, ljudi koji bi bili vođe i koji bi imali takvu odlučnost i tako čvrste živce da se nikada ne predaju, iako su potpuno opkoljeni. Taj čovek ne raspolaže ničim, apsolutno ničim. Uvek je bio opkoljen, ali taj čovek je uvek našao način da se probije. Nikad nije kapitulirao. Mi znamo najbolje kakve nam nevolje zadaje na jugoslovenskom prostoru, zbog toga što se tako uporno bori..."

Šarl de Gol, francuski predsednik i vođa njihovog pokreta otpora: „Tito je borac koji je uprkos najtežim okolnostima odneo pobedu. Tito je legendarni junak..."

Aldo Moro, predsednik italijanske vlade, 1965. godine: "Predsednik Tito je čovek koji se u teškim i kritičnim događajima uzdigao do simbola smelosti i odlučnosti u borbi za nezavisnost svoje zemlje, čovek koji svojim međunarodnim angažmanom dokazuje da zna da uskladi snagu stavova sa mudrim smislom za stvarnost i koji se u svom državnickom radu neumorno zalagao i zalaže da osigura Jugoslaviji bolju i srećniju buducnost."

Nil Armstrong, američki astronaut i prvi čovek na Mesecu: „Predsednik Tito je čovek koji je razaranje i rat pretvorio u stvaranje i mir."

Đorđo Papandreu, grčki političar, 1964. godine: "Nedavno sam u grčkoj skupštini nazvao maršala Tita apostolom mira. Mogu zaista reći da sam uzbuđen i dirnut njegovom misijom u čovečanstvu – misijom slobode i mira. Sasvim je prirodno da, kada se jedna takva ličnost bori za mir u svetu, da se bori i za mir na Balkanu."

Jaser Arafat, vođa Palestinskog oslobodilačkog pokreta, 1977. godine: "...Borca, predsednika Tita karakteriše mudrost, oštroumnost i prijateljski odnos prema ljudima. Predsednik Tito je u svim srcima onih koji se bore za pravdu i slobodu, zbog svojih herojskih dostignuća…”

Ričard Barton, američki filmski glumac, 1971. godine: "Veliki sam obožavatelj maršala Tita još od 1945. godine, kada je Tito za nas postao nešto stvarnije od mita. Znali smo da u Jugoslaviji postoji nešto misteriozno što se zove Tito i što je među Nemcima stvaralo pakao... Tito je posve drugačiji nego što sam ga zamišljao. Mislio sam da taj veliki državnik mora biti čovek žestoke prirode, a Tito je miran, skladan, dobro raspoložen i veoma duhovit čovek."

Vili Brant, nemački kancelar, 1973. godine: "Za jugoslovenski narod je dar sudbine što je u godinama najvećih opasnosti imao takvog vođu. Ja predsednika Tita vidim kao jednu od najmarkantnijih ličnosti našeg vremena. Posebno cenim Titovu smelost i državničku mudrost."

Miroslav Krleža, jugoslovenski i hrvatski književnik: "U ratu protiv Hitlera, goloruk, pa uspjeti! Staljinu reći: NE! Održati se! Još tisuće kasnijih uspjeha i pobjeda njegovih... Bio je sretan čovjek. Ni jednog trenutka nije sumnjao u svoje ideale, a ostvario ih više od svega, o čemu su pokoljenja naših pjesnika, političara, vladara i vojskovođa maštala vjekovima.”

Sergej Bondarčuk, ruski režiser i glumac, 1972. godine: "...Tito je ne samo veliki ratnik i revolucionar, mislilac. On je, rekao bih, velika stena naše epohe."

Artur Miler, američki književnik (inače i suprug Merlin Monro), 1973. godine: "...Kada smo čuli za silni otpor koji su Titovi partizani pružali nemačkim
hordama
i fašizmu, mi smo prvi put u toku Drugog svetskog rata shvatili da Hitlerova Nemačka nije nepobediva.”

Branko Ćopić, jugoslovenski i srpski pisac i pesnik: "Tito je neustrašivi div koji je došao iz narodne bajke, izvršio besmrtno delo oslobođenja i ponovo se vratio u bajku."

Aleksej Kosigin, predsednik vlade SSSR, 1975. godine: "Naš narod će uvek pamtiti da je Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije pod Titovim zapovedništvom dala neizbrisiv doprinos uništenju fašizma, da su jugoslovenski partizani od prvog do posljednjeg dana rata bili naši saveznici i saborci..."
To je zbirka izmišljenih izjava o Josipu Brozu.Izuzetak je ta od Branka Ćopića ali ko je Branko Ćopić missim.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Rudolf Luters, zapovednik nemačkih trupa na Sutjesci, 1943: "Tok borbe je pokazao da su partizanske snage pod Titovom komandom odlično organizovane, vešto vođene i da raspolažu borbenim moralom koji izaziva čudenje... Nemački vojnik nije dorastao fanatično borbenim partizanima..."
Malo čudna izjava nemačkog komandanta s obzirom da su Nemci na Sutjesci partizane u fasirane snicle pretvorili,
 
Sledbenici Josipa Broza u Severnoj Makedoniji obeležili Dan mladosti iz bivše Jugoslavije
 Foto M. S..
Foto M. S..

26. maj 2019. 00:17
Patroni praznik, 25. maj – Dan mladosti i rođendan „voljenog maršala“, proslavili su u subotu članovi Udruženja „Josip Broz – Tito“ iz Kočana, na istoku Severne Makedonije, nizom aktivnosti za podsećanje na blagodeti iz bivše jugoslovenske zajednice koja, kako ocenjuju, „svima nedostaje od Đevđelije do Kranja“.
http://www.novosti.rs/vesti/planeta.300.html:796856-Odani-voljenom-marsalu-Titu
******************************
Није у питању само носталгија (а има је у огромној количини) већ и потреба за ,,благодетима бивше југословенске заједнице''!
 

Back
Top