комшија
Stara legenda
- Poruka
- 89.560
Knin je bio primer suživota Hrvata i Srba, „Oluja“ nije uzrok, već posledica
Sa promocije knjige “Život u limbu - knjiga ožiljaka” Igora Čoka i Slavena Raškovića
danas 08:55
U Beogradu je sinoć održana promocija knjige “Život u limbu – knjiga ožiljaka” i izložba fotografija, autora Igora Čoka i Slavena Raškovića o njihovim sećanjima o Kninu tokom hrvatske vojno-policijske operacije “Oluja” 1995. godine.
Na više od sto dvadeset strana, autori su ispričali i ilustrirali priču o gradu ogromnog simboličkog značaja za noviju hrvatsku istoriju i hrvatsko-srpske odnose kako kod nas, tako i u regiji.
Na promociji su govorili autori, a razgovor je moderirao Filip Švarm, glavni i odgovorni urednik nedeljnika Vreme.
– Svi mi koji smo sa Banije, Korduna, Like, Dalmacije… kada pričamo o tom prostoru i vremenu ne možemo a da ne pričamo o sebi – rekao je na početku događaja Švarm, a potom je upitao Čoka, autora fotografija, šta mu je bila glavna misao kada je započeo sa dokumentovanjem.
Čoko je odgovorio da je deset godina stvarao taj fotografski opus, a da je Slaven Rašković svojim tekstovima “slici dao ton”.
Izložba fotografija Igora Čoka
Istakao je da je Knin pre rata bio fantastičan primer suživota, odnosno da se u gradu nije toliko vodilo računa o etničkom predznaku.
– Knin ne može biti Knin u kome žive samo Hrvati ili samo Srbi. U Kninu danas nema etničkih podela, ali nažalost, grad je uništen. Knin je bio običan mali gradić kome je zapala ta uloga da bude okidač sukoba u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji – rekao je Čoko.
Naglasio je da “Oluja” nije uzrok već posledica, ukazujući da ljudi moraju biti svesni da se nešto dešavalo i pre “Oluje”.
– Rodio sam se u jednom gradu, a danas je to ruševina. Grad čine ljudi a ljudi tamo više nema, ili ih ima u tragovima – naveo je Čoko.
Rašković, autor tekstova, u knjizi je ispričao i svoje iskustvo, iako je tokom „Oluje“ bio dete.
Seća se kolona ljudi u kojima je bio i on koji su bežali zbog “Oluje”.
Ukazao je da knjigom želi postići to da ljudi ne beže od toga da govore o stvarima koje su počinjene “u naše ime”.
– Treba da pokušamo da razumemo jedni druge. Ne možemo promeniti ono što se desilo, ali možemo pokušati razgovarati otvoreno i moramo znati činjenice koje su neosporne – rekao je Rašković, ukazujući da su na vlasti političke elite koje su učestvovale u devdesetim i da je od njih teško očekivati promene.
Knjigu je izdala nemačka organizacija forumZFD, predstavništvo Beograd u saradnji sa partnerskom organizacijom GRAIN iz Beograda.
link
Хрватски Срби нису били национално угрожени у СФРЈ. То су измислили професионални ратни хушкачи у Београду који су крајем осамдесетих и на самом почетку деведесетих имали задатак да подстичу шовинизам и међунационалну мржњу. Ширење мржње према Хрватима и ратно хушкање ишло је преко београдске штампе, али највише преко тадашње ТВ Београд под контролом Слободана Милошевића. "Патриотско новинарство" и даље је свакодневно присутно у медијима у Србији, због чињенице да нико од вођа ратнохушкачког новинарства деведесетих није кривично одговарао за изазивање ратних злочина и ширење говора мржње.