Kamatna stopa

izuzetan

Aktivan član
Poruka
1.516
Razgovarao sam sa jednim covekom koji je veliki ekonomski ekspert i pitao ga da mi pojasni oko kamatnih stopa koje su sada aktuelne na zapadju.

Prvo sto je reko da ako inflacija nije prevelika i/ili ako je novcana masa duboka najcesce povecanjem kamatne stopa valuta jaca. A jaca zato sto se na taj nacin potstice stednja a samim tim novcana masa na trzistu se smanjuje pod uslovom da nema dodatnog stampanja novca. A kad je manje novca onda novac vise vredi. To je dobro za valutu jer onda jaca i samim tim inflacija stagnira ili se javlja deflacija. Jedino nije dobro za privredu kratkorocno a dugorocno je dobro i za privredu. Takodje nije dobro za podizace kredita jer im je kredit skuplji ali to je najmanji problem jer to je nebitno. Dakle da je bilo pameti kamatna stopa je trebala odma da se digne cim su se pojavila prva poskupljenja dobara i usluga i onda ne bi bilo inflacije. Ali ocigledno nekom entitetu je bilo bitno da se u svetu izazove ekonomski haos. Taj entitet je vrlo lako detektovati a to je duboka americka drzava. Dok je bio Tramp inflacije gotovo i nije bilo u svetu bez obzira na zdravstvenu krizu a onda kad je doso bajden sve negativno krece i ratovi i inflacija i miniranje svetske infrastrukture kao sto su gasovodi. Ocigledno je americka duboka drzava jahac apokalipse i dok su oni na sceni tama ce prekrivati planetu zemlju.
 
Da ali to je pogrešno

Kamatna stopa ti je praktično ista stvar kao stopa inflacije

Drugim rečima ako je povisiš na 10% time samo prizivaš inflaciju 10%

Ako je ostaviš na 0% to je borba protiv inflacije
 
Da ali to je pogrešno

Kamatna stopa ti je praktično ista stvar kao stopa inflacije

Drugim rečima ako je povisiš na 10% time samo prizivaš inflaciju 10%

Ako je ostaviš na 0% to je borba protiv inflacije
Netačno. Inflacija je produkt odnosa količine novca i robe na tržištu. Kada raste BDP i ti doštampavaš novac nema inflacije.
S druge strane kamata se ponaša kao marža u trgovini. Ona je prosto cena kapitala kao robe.
Centralna banka poskupljuje novac kada je privreda u zamahu jer privredi onda nije potreban kredit već ostvaruje profit iz kapitala.
Centralna banka pojeftinjuje kredit kada je privreda u recesiji.

Inflacija dakle nema apsolutno nikakve veze sa kamatama.
 
Netačno. Inflacija je produkt odnosa količine novca i robe na tržištu. Kada raste BDP i ti doštampavaš novac nema inflacije.
S druge strane kamata se ponaša kao marža u trgovini. Ona je prosto cena kapitala kao robe.
Ne.

Vlada je Neto Platiša kamata.

To znači da ako neko drži obveznicu 1 milijardu evra, on onda dobija još evra, ukoliko je kamata pozitivna.
 
Ne.

Vlada je Neto Platiša kamata.

To znači da ako neko drži obveznicu 1 milijardu evra, on onda dobija još evra, ukoliko je kamata pozitivna.
Govoriš o kamatama na obveznice? Vlada uzima preko njih kredit i za te pozajmice obećava kamatu. Tu nije ništa inflatorno jer je kredit sa pokrićem.
Države vekovima uzimaju kredite i to nikada nije prozvelo inflaciju.
 
Našu inflaciju gura euro inflacija. Dinar nema inflaciju jer je fiksiran za eur.
Bankari pak koriste depozit privrede i gradjana po niskim kamatama jer su monopolisti i bitange. Nema ni jednog osnova da kamate na kredite ne prate kamate na depozite sa razlikom zarade banaka.

Banke rade što i mlekare. Kupuju mleko za 20 a prodaju za 120 dinara.

Obična pljačka koja je omogućena jer ne postoji zakonsko ograničenje.
 
Evo primera Intesa

1664708032893.png


Dakle kamata godišnja je 11,5 %

A ista banka ima ovakve kamate na oročenu štednju

1664708110781.png


Vatra je jedini lek.
 
Kako to da ti imaš mobilni, a prvi je koštao 25,000 evra

Pa deflacija ti je omogućila da tražnja krene ka gore
To je zato što ga sada ima mnogo i mnogo se jeftinije pravi.
Uporedi cenu kilograma paradajza u Beogradu i u Oslu. :D
Ovde je 1 eur a u Oslu 3.58 eur.

Dakle nije deflacija oborila cenu nego ponuda veća od tražnje.
 
Kakve kamatne stope? Kamatna stopa moze biti na obveznice?
Verovatno se misli na kamatne stope Nacionalne banke(pogesno u Srbiji nazvane narodne). Uostalom i banka se na spskom zove stedionica, sto ona i jeste, pa je banka postanska stedionica pleonazam. Ali od iskopleksirane srpske elite u dugom periodu se nista i ne moze bolje ocekivati.
Postoje dve glvane kamatne stope nacionalne stedionice
1) one koja postavlja nacionalna stedionica kao obaveznu rezervu
2) one koja nacionalna stedionica postavlja za pozajmice od same nacionalne stedionice

Ovo je povezano sa fraktalnim bankarstvom koji vasu stednju u stedionici uvecava odredjenim faktorom kroz pozajmice u vidu kredita. I tako mnogo puta kroz razne trzisne stedionice. Tako da ako stedionica nema pristup nacionalnoj stedionice, kao jedinoj koja moze da stampa nova, moze doci do propasti stedionice jer nece imati dovoljno novca da pokrije traznju u odredjenom trenutku svojih ulagaca kada budu povlacili stednju. Zato svaka stedionica mora da ima pristup novcu nacionalne stedionmice da ne bi doslo do gubitka likvidnosti u sistemu i ogromne krize koja bi se prosirila kroz sistem jer stedionice pozajmljuju jedna drugoj i krah jedne dovodi do lancane reakcije sto je bio primer u SAD 2008-2009.

Kada nacionalna stedionica poveca kamatnu stopu na svoje pozajmice trzisnim stedionicima to znaci da trzisna stedionica mora da vraca vise novca nacionlanoj stedionci i tako se smanjuje kolicina opticaja novca u sistemu.
Posledica toga je da sada i trzisna stedionica svojim koriscinima, bila fizicka ili pravna lica, mora da poveca kamatene stope na pozajmice tipa kredita ali i i na stedne uloge sto dovodi do toga da moze biti isplativo da se drzi stednja ali ne uvek. Primera radi danas to nije slucaj jer su kamartne stope velikin nacionlanih medjunarodnih stedionica nize dosta od inflacije. Te stednja nema nekog smisla i pored povecanja kamatnih stopa.

Smanjivanjem opticaja novca u sistemu, novac poskupljuje, vise vredi, logicna posledica ponude i potraznje, necega sto je manje vise vredi i obnuto. Kako je manje novca u sistemu manja je potrosnja, npr. manje kredita. Posto pravna i fizicka lica mogu manje da trose manja je potraznja za nekom robom, cene pocinju da se stabilzuju i padaju jeer trgovci ne mogu da prodaju po toj ceni, i tu je kraj inflaciji.
Ako nacioanlna stedionica ne bi dizala kamatne stope otislo bi se u tzv. pregrevanje i hipeinflaciju.
 
Poslednja izmena:
Kakve kamatne stope? Kamatna stopa moze biti na obveznice?
Verovatno se misli na kamatne stope Nacionalne banke(pogesno u Srbiji nazvane narodne). Uostalom i banka se na spskom zove stedionica, sto ona i jeste, pa je banka postanska stedionica pleonazam. Ali od iskopleksirane srpske elite u dugom periodu se nista i ne moze bolje ocekivati.
Postoje dve glvane kamatne stope nacionalne stedionice
1) one koja postavlja nacionalna stedionica kao obaveznu rezervu
2) one koja nacionalna stedionica postavlja za pozajmice od same nacionalne stedionice

Ovo je povezano sa fraktalnim bankarstvom koji vasu stednju u stedionici uvecava odredjenim faktorom kroz pozajmice u vidu kredita. I tako mnogo puta kroz razne trzisne stedionice. Tako da ako stedionica nema pristup nacionalnoj stedionice, kao jedinoj koja moze da stampa nova, moze doci do propasti stedionice jer nece imati dovoljno novca da pokrije traznju u odredjenom trenutku svojih ulagaca kada budu povlacili stednju. Zato svaka stedionica mora da ima pristup novcu nacionalne stedionmice da ne bi doslo do gubitka likvidnosti u sistemu i ogromne krize koja bi se prosirila kroz sistem jer stedionice pozajmljuju jedna drugoj i krah jedne dovodi do lancane reakcije sto je bio primer u SAD 2008-2009.

Kada nacionalna stedionica poveca kamatnu stopu na svoje pozajmice trzisnim stedionicima to znaci da trzisna stedionica mora da vraca vise novca nacionlanoj stedionci i tako se smanjuje kolicina opticaja novca u sistemu.
Posledica toga je da sada i trzisna stedionica svojim koriscinima, bila fizicka ili pravna lica, mora da poveca kamatene stope na pozajmice tipa kredita ali i i na stedne uloge sto dovodi do toga da moze biti isplativo da se drzi stednja ali ne uvek. Primera radi danas to nije slucaj jer su kamartne stope velikin nacionlanih medjunarodnih stedionica nize dosta od inflacije. Te stednja nema nekog smisla i pored povecanja kamatnih stopa.

Smanjivanjem opticaja novca u sistemu, novac poskupljuje, vise vredi, logicna posledica ponude i potraznje, necega sto je manje vise vredi i obnuto. Kako je manje novca u sistemu manja je potrosnja, npr. manje kredita. Posto pravna i fizicka lica mogu manje da trose manja je potraznja za nekom robom, cene pocinju da se stabilzuju i padaju jeer trgovci ne mogu da prodaju po toj ceni, i tu je kraj inflaciji.
Ako nacioanlna stedionica ne bi dizala kamatne stope otislo bi se u tzv. pregrevanje i hipeinflaciju.
Država je neto platilac kamata.

Samim tim što je viša stopa, više se štampa te valute.

U suštini se radi o programu "Basic income for people who already have money."
 
Evo primera Intesa

1664708032893.png


Dakle kamata godišnja je 11,5 %

A ista banka ima ovakve kamate na oročenu štednju

1664708110781.png


Vatra je jedini lek.

U nacelu ste dobro opisali stvari i u pravu ste u vecini stavova (procitao sam sve vase postove na temi ovde) ali moram da kazem da ste navodeci ove ilustracije kao dokaz teze da banke razbojnicki pljackaju klijente na (pre)velikoj razlici u % kamata na stednju (kad gradjani njima daju novac) i na kredite (kad banke daju novac gradjanima) ipak bili metodoloski nekorektni.
Navodeci ilustraciju ogromne (11 %) kamate na kredit uzeli ste primer gde je kredit u DINARIMA a u ilustraciji mizerno male (0,2 %) kamate na stednju uzeli ste primer da je stednja u nekoj STRANOJ VALUTI (verovatno EUR) pa je zato ta ogromnost razlike kamatnih stopa (kao dokaz bezobraznosti banaka) izmedju te 2 situacije izgleda tako dramaticna... Da ste u oba slucaja uzeli ISTU vrstu valute razlika % kamata ipak ne bi bila tako drasticna.

Sto, da ponovim, ne menja moj stav da nacelno jeste u pravu i da banke jesu *razbojnici* (legalizovani)
 
U nacelu ste dobro opisali stvari i u pravu ste u vecini stavova (procitao sam sve vase postove na temi ovde) ali moram da kazem da ste navodeci ove ilustracije kao dokaz teze da banke razbojnicki pljackaju klijente na (pre)velikoj razlici u % kamata na stednju (kad gradjani njima daju novac) i na kredite (kad banke daju novac gradjanima) ipak bili nekorektni.
Navodeci ilustraciju ogromne (11 %) kamate na kredit uzeli ste primer gde je kredit u DINARIMA a u ilustraciji mizerno male (0,2 %) kamate na stednju uzeli ste primer da je stednja u nekoj STRANOJ VALUTI pa je zato ta ogromnost razlike kamatnih stopa (kao dokaz bezobraznosti banaka) izmedju te 2 situacije tako dramaticna... Da ste u oba slucaja uzeli ISTU vrstu valute razlika % kamata ipak ne bi bila tako drasticna.

Sto, da ponovim, ne menja moj stav da nacelno jeste u pravu da su banke *razbojnici* (legalizovani)
Trebao je da produži diplomu pa da postane Bachelor with Honors.

Ovako je samo apgrejdovana verzija Džeri Ropera
 
Drugim rečima ako je povisiš na 10% time samo prizivaš inflaciju 10%
teoretski, da, ali prakticno je obrnuto, kamatama pratimo inflaciju, ali smo u debelom zaostatku, tako da i od pracenja dizemo ruke, vracamo se kvantitativnim olaksicama, pa ko izdrzi do kraja

nacionalizacija elektroprivreda, ogranicavanje cena, suspenzija trzista, jednom recju - komunisticko planiranje, tvoje omiljeno, i to u eu
 
Kada nacionalna stedionica poveca kamatnu stopu na svoje pozajmice trzisnim stedionicima to znaci da trzisna stedionica mora da vraca vise novca nacionlanoj stedionci i tako se smanjuje kolicina opticaja novca u sistemu.
ne dao bog da vi dodjete na vlast
zasto bi neko smanjivao kolicinu novca u opticaju ako svi imamo kakav-takav privredni rast?
 

Back
Top