Kalas: Mir u Ukrajini samo uz učešće Evropljana i Ukrajinaca

[zbiljaš]

Kaja je bila u pravu kada je kazala da ruska strana ne želi mir.

 

[zbiljaš]

Zelenski u nedelju stiže na Floridu​

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danas je izjavio da planira da se u nedjelju na Floridi sastane sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom kako bi razgovarali o teritorijalnim i bezbjednosnim garancijama u cilju nalaženja načina da se okonča rat u Ukrajini.

26.12.2025

Konkretan cilj ovog sastanka je da finalizujemo sve dogovore koliko god je to moguće – istakao je Zelenski.

On je dodao da je 90 odsto nacrta mirovnog plana od 20 tačaka spremno, prenijela je agencija Ukrinform.

– Naš zadatak je da obezbijedimo da sve bude stoprocentno spremno. To nije lako, i niko ne kaže da će to odmah da bude postignuto, ali moramo da sa svakim susretom približimo željeni rezultat – naglasio je Zelenski.

Dodao je da će prilikom susreta sa Trampom na Floridi razmatrati i ekonomski sporazum za Ukrajinu.

Zelenski je ukazao da će na sastanku sa predsjednikom SAD pokrenuti sva pitanja oko kojih u nacrtu mirovnog plana postoje nesuglasice.

Ukrajinski predsjednik je ranije naveo da se ta pitanja odnose na teritorije i upravljanje nuklearkom Zaporožje, podsjeća Ukrinform.

Zelenski je prethodno saopštio da je spreman i dogovor o multilateralnom okviru bezbjednosnih garancija Kijevu između Ukrajine, SAD i Evrope.

 

[zbiljaš]

 

[zbiljaš]

NEVJEROVATNA SCENA NA FLORIDI: Pogledajte reakciju Volodimira Zelenskog, nakon izjave Donalda Trumpa...​

Donald Trump i Volodimir Zelenski odgovorili su na sva pitanja novinara.

Prije 4h

Screenshot

Predsjednici Volodimir Zelenski i Donald Trump sastali su se na Floridi. Sastanak u Trumpovoj rezidenciji trajao je oko tri sata. Donald Trump i Volodimir Zelenski odgovorili su na sva pitanja novinara, hvalili se kako je postignut veliki napredak i da je usuglašeno 95 posto mirovnog plana.

Trump je iznio i svoje viđenje uloge Rusije u poslijeratnoj obnovi Ukrajine. Novinari su pitali američkog predsjednika hoće li Rusija snositi ikakvu odgovornost u eventualnoj financijskoj obnovi ratom razorene zemlje. Trump je potom izgovorio gotovo neshvatljivu rečenicu.

"Putin želi da Ukrajina uspije. Oni će pomagati. Rusija želi vidjeti uspjeh Ukrajine."

https://twitter.com/x/status/2005402882938634650

Kamere su uhvatile i lice Volodimira Zelenskog. Trenutak je na društvenoj mreži X postao viralan u samo nekoliko sati.

 

[zbiljaš]

Je li mir u Ukrajini bliže nakon razgovora Trumpa i Zelenskog?​

Index Vijesti
|
Prije 7 minuta
12:58, 29. prosinca 2025.

AMERIČKI predsjednik Donald Trump i njegov ukrajinski kolega Volodimir Zelenski sastali su se jučer, nakon čega je Trump izjavio kako su "možda vrlo blizu" postizanju dogovora o završetku rata s Rusijom. Ipak, unatoč optimističnim najavama, ponuđeno je malo detalja o rješavanju ključnih spornih pitanja, poput teritorijalnih ustupaka i sigurnosnih jamstava za Ukrajinu, piše Reuters.

​

Rusija, koja je započela invaziju na Ukrajinu u veljači 2022., trenutno kontrolira oko 116.000 četvornih kilometara, odnosno 19,2% ukrajinskog teritorija. To je za 1,2% više nego prije tri godine, a ruske snage su tijekom 2025. ostvarile najbrži napredak od početka rata. Moskva smatra Krim, koji je anektirala 2014., te regije Donjeck, Luhansk, Zaporižja i Herson legalnim dijelom Rusije, što većina međunarodne zajednice osporava kao ilegalnu aneksiju.

Kremlj i dalje ustraje na zahtjevu da se Ukrajina povuče s preostalih 5.000 četvornih kilometara Donjecke regije kao uvjet za mir, prijeteći daljnjim gubitkom teritorija ako Kijev ne pristane na dogovor. S druge strane, Kijev odbacuje ideju odricanja od teritorija koji brani gotovo četiri godine i traži zaustavljanje sukoba duž postojećih linija bojišnice.

I Trump i Zelenski potvrdili su u nedjelju da budućnost Donbasa ostaje otvorena, pri čemu je američki predsjednik dodao da se razgovori "kreću u pravom smjeru".

U sklopu svog mirovnog plana od 28 točaka, SAD je predložio uspostavu slobodne ekonomske zone na tom području ako ga Ukrajina napusti, iako detalji funkcioniranja takve zone nisu pojašnjeni. Ruski list Kommersant izvijestio je kako je Putin spreman razmotriti razmjenu teritorija pod ruskom kontrolom u drugim dijelovima Ukrajine za potpuni nadzor nad Donbasom.

Sigurnosna jamstva kao ključ mira​

Poučena lošim iskustvima s jamstvima saveznika u prošlosti, Ukrajina inzistira na snažnim sigurnosnim mehanizmima koji bi spriječili buduće ruske napade. Zelenski je danas izjavio da nacrt mirovnog okvira predviđa američka sigurnosna jamstva za Ukrajinu na 15 godina, no dodao je da je od Trumpa zatražio produljenje na 50 godina.

Trump, s druge strane, želi da Europa preuzme glavnu ulogu u pružanju jamstava, uz američku podršku, no konkretan oblik te podrške ostaje nejasan. Rusija je naglasila da bi bilo kakvo raspoređivanje stranih trupa u Ukrajini bilo neprihvatljivo.

Moskva također zahtijeva ograničenje veličine ukrajinske vojske, zaštitu za govornike ruskog jezika i pravoslavne vjernike te status neutralnosti za Ukrajinu. Kijev odgovara da su govornici ruskog jezika zaštićeni i da se zemlja pridržava zakonodavstva EU-a te predlaže zadržavanje oružanih snaga na sadašnjoj razini od 800.000 pripadnika.

Jedan od ključnih Putinovih zahtjeva za okončanje rata jest pismeno obećanje zapadnih čelnika da će zaustaviti daljnje širenje NATO saveza na istok. Inicijalni američki mirovni prijedlozi uključivali su klauzulu o zaustavljanju širenja NATO-a, uz obvezu Ukrajine da ustavom definira kako se neće pridružiti savezu.

Prema tom prijedlogu, Ukrajina bi dobila povlašteni pristup europsko
m tržištu dok se razmatra njezina kandidatura za članstvo u Europskoj uniji. S druge strane, ukrajinski prijedlog predviđa da SAD, NATO i europske zemlje pruže Ukrajini sigurnosna jamstva koja bi bila ekvivalentna članku 5. osnivačkog ugovora NATO-a o uzajamnoj obrani.

​

Prvotni američki prijedlozi predviđali su reintegraciju Rusije, koja je pod zapadnim sankcijama, u globalno gospodarstvo i njezin povratak u skupinu G8. SAD je također predložio sklapanje dugoročnog sporazuma s Rusijom o razvoju energetike, prirodnih resursa, infrastrukture i drugih obostrano korisnih projekata.

U međuvremenu, čelnici Europske unije odlučili su u prosincu posuditi 90 milijardi eura za financiranje ukrajinske obrane u sljedeće dvije godine. Pritom su odlučili ne koristiti zamrznutu rusku imovinu, izbjegavajući tako podjele oko kontroverznog plana financiranja Kijeva ruskim suverenim novcem.

Mirovni pregovori mogli bi uključivati i dogovor Rusije i SAD-a o nastavku pregovora o kontroli strateškog nuklearnog naoružanja, dok budućnost nuklearne elektrane Zaporižja, koja se nalazi na teritoriju pod ruskom kontrolom, ostaje neizvjesna. U medijima se nagađalo i o mogućnosti da Rusija ponudi američkim tvrtkama udjele u svom sektoru prirodnih resursa.

Washington je također pokrenuo pitanje održavanja izbora u Ukrajini. Putin tvrdi da je vodstvo u Kijevu izgubilo legitimitet jer nije održalo izbore nakon isteka mandata predsjednika Zelenskog. Kijev, pak, ističe da ne može održati izbore dok je na snazi izvanredno stanje i dok brani svoj teritorij od ruske agresije.

 

[zbiljaš]

Tramp i Zelenski razgovarali sa evropskim liderima​

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski razgovarali su danas sa evropskim liderima, nakon što su završili razgovore u Mar a Lagu na Floridi licem u lice, saopštilo je ukrajinsko Predsedništvo, prenosi CNN.

Informaciju o razgovoru Trampa i Zelenskog sa evropskim liderima objavili su i ruska državna novinska agencija TAŠ i ukrajinski mediji.

Ministar spoljnih poslova Italije Antonio Tajani je naveo da je video konferenciji prisustvovala je i premijerka Italije Đorđa Meloni, prenosi Korijere dela sera.

Kako je ocenio, Evropa ima važnu igru da igra i mora biti ujedinjena sa SAD jer može biti ključni partner u okončanju perioda rata.

"U potpunosti podržavamo inicijativu SAD. Sada ćemo videti šta će se desiti. Videćemo da li će Putin prihvatiti predloge. Pitanje bezbednosti je takođe ključno za nas Evropljane", rekao je Tajani.

Bilateralni razgovori Zelenskog i Trampa trajali su otprilike dva sata, objavio je TAŠ.

Sastanku Trampa i Zelenskog na Trampovom imanju Mar a Lago na Floridi pored ostalih su prisustvovali i američki državni sekretar Marko Rubio, specijalni izaslanik Stiv Vitkof i zet američkog predsednika Džared Kušner.

U američkoj delegaciji su bili i šefica kabineta Bele kuće Suzi Vajls, načelnik Združenog generalštaba general Den Kejn i zamenik šefa kabineta Stiven Miler.

Glavne ličnosti u ukrajinskom timu su sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Rustem Umerov i načelnik Generalštaba Ukrajine Andrij Hnatov, koji su bili ključni sagovornici prošlog vikenda u Majamiju sa Vitkofom i Kušnerom.

U timu Zelenskog su bili i zamenik ministra spoljnih poslova Sergej Kislica, ministar ekonomije Aleksij Soboljev i savetnik predsedničke kancelarije Oleksandar Bevz.

To je potpuno različit tim od onog koji je bio sa Zelenskim u Beloj kući pre dva meseca, iako je Umerov i tada igrao ključnu ulogu.

U izjavi pre početka sastanka sa Zelenskim, Tramp je rekao da postoje temelji za dogovor koji bi bio dobar i za Ukrajinu i za sve druge i ocenio da i Zelenski i predsednik Rusije Vladimir Putin žele da ga postignu.

Tramp je najavio da će nakon razgovora sa Zelenskim telefonom razgovarati sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, kao i sa evropskim liderima.

(Tanjug)

 

[zbiljaš]

 

[Сланинар]

View this content on Instagram

View this content on Instagram

 

[zbiljaš]

 

[zbiljaš]

 

[zbiljaš]

Zelenski: Dogovoreno je sve osim teritorija i nuklearke Zaporižja

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pojasnio je na što je američki predsjednik Donald Trump mislio kada je rekao da su u razgovorima o završetku rata ostala “jedno ili dva teška pitanja”.

Govoreći jutros novinarima, Zelenski je rekao da se ključna otvorena pitanja odnose na nuklearnu elektranu Zaporižja i na teritorije. “Zato sam rekao da je ovaj plan u 20 točaka 90 posto gotov, jer ne postoji dogovor o dvije od tih 20 točaka”, rekao je Zelenski.

Dodao je da su sigurnosna jamstva u potpunosti dogovorena. “Što se tiče sigurnosnih jamstava, rekao sam da su ona 100 posto spremna i to doista jest tako”, rekao je Zelenski. Naveo je i da se još raspravlja o nekim tehničkim detaljima. “Da, još razgovaramo o pojedinim detaljima koji se tiču trajanja tih sigurnosnih jamstava”, rekao je Zelenski.

Ukrajina: Rusija izmišlja napad kako bi opravdala nove udare i sabotirala mir

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha poručio je da su ruske tvrdnje o navodnom “pokušaju napada na Putinovu rezidenciju” izmišljene i da služe isključivo kao izgovor za nove napade na Ukrajinu i podrivanje mirovnog procesa.

https://twitter.com/x/status/2005674834479456718

“Ruske manipulacije oko navodnog ‘pokušaja napada na Putinovu rezidenciju’ izmišljene su iz samo jednog razloga: kako bi se stvorio povod i lažno opravdanje za daljnje ruske napade na Ukrajinu, kao i za potkopavanje i ometanje mirovnog procesa”, napisao je Sibiha na društvenoj mreži X.

Dodao je da je riječ o uobičajenoj ruskoj taktici. “Uobičajena ruska taktika: optužiti drugu stranu za ono što sami rade ili planiraju učiniti”, poručio je Sibiha.

Ukrajinski šef diplomacije naveo je i nekoliko činjenica. “Prvo, Rusija je već ove godine napala zgradu ukrajinske vlade. Drugo, Ukrajina na teritoriju Rusije gađa isključivo legitimne vojne ciljeve, kao odgovor na ruske napade na Ukrajinu. Treće, Rusija je agresor, a Ukrajina je zemlja koja je napadnuta i koja se brani u skladu s člankom 51. Povelje UN-a. Ne može biti lažne jednakosti između agresora i zemlje koja se brani”, poručio je Sibiha.

Na kraju je pozvao međunarodnu zajednicu da reagira. “Pozivamo svijet da osudi provokativne ruske izjave usmjerene na opstruiranje konstruktivnog mirovnog procesa. Ukrajina ostaje predana mirovnim naporima koje predvode Sjedinjene Države, uz sudjelovanje europskih partnera”, poručio je Andrij Sibiha.

 

[Droid]

Privlacna mi je ta Kalas

 

[zbiljaš]

 

[zbiljaš]

 

[zbiljaš]

Tadić: Rusiji je OK napasti dječju bolnicu, a problem je napad na Putinovu rezidenciju​

Screenshot: HRT

STRUČNJAK za nuklearnu energiju Tonči Tadić osvrnuo se večeras u Otvorenom na HRT-u na tvrdnje Kremlja da je Ukrajina pokušala napasti rezidenciju Vladimira Putina, što Kijev odlučno niječe. Moskva je najavila da će zbog toga preispitati svoju pregovaračku poziciju i pripremiti odmazdu.

"Ja Rusima ne vjerujem ni kad kažu koji je dan u tjednu, a kamoli da možemo s pouzdanom sigurnošću vjerovati da se taj napad doista dogodio u opsegu u kojem tvrde da se dogodio", rekao je Tadić.

Objasnio je, kako kaže, "svu moralnu perverziju tog navodnog događaja".

"Posve je normalno s ruskom kristalnom raketom razoriti dječju onkološku bolnicu u Kijevu, to je kao posve normalno. Ali je prilično problematično ako se netko s ukrajinske strane usudi ugroziti rezidenciju ruskog predsjednika. Na toj se razini vodi ovaj rat. Posve je normalno ubijanje Ukrajinaca, posve normalno gađanje vladinih zgrada i čak stranih veleposlanstava po Kijevu. Ali ako se netko usudi taknuti, ne daj Bože, Kremlj ili Putinovu rezidenciju, to je onda jako problematično", istaknuo je Tadić.

Akrap: Navodni napad kao izgovor za rusko povlačenje iz pregovora​

Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti, smatra da bi Rusi, da se napad zaista dogodio, već objavili radarske ili video snimke kao dokaz.

"S druge strane, predsjednik Trump je u pravu kad kaže ako se takve stvari događaju, da su one nepotrebne i da one krše određena nepisana pravila ratovanja", kazao je Akrap.

Ipak, vjeruje da je riječ o nečem drugom i da se navodni napad koristi kao izgovor.

"Ukrajina, realno govoreći, nema razloga da napada praznu rezidenciju, pogotovo ako u njoj predsjednik Putin jest. Jer nema potrebe i zna se da koristi samo šteti. Nije nemoguće da se ovo koristi samo kao sredstvo i pokušaj izgovora da se Rusija izvuče iz ovih razgovora koji se dogovaraju na nekoliko razina", smatra Akrap.

Dodao je kako Putin dobro poznaje način na koji predsjednik Trump funkcionira.

"To je jednostavno način na koji Putin već duže vrijeme, praktički ne od jučer nego od 2014., pokušava manipulirati procesima donošenja odluka među ljudima, prvenstveno na Zapadu", zaključio je Akrap.

 

[iig]

zapadne vrijednosti
...

https://twitter.com/x/status/2005571744401068087

 

[zbiljaš]

Tusk: Mir na vidiku, prekretnica spremnost SAD da pošalju vojnike u Ukrajinu​

Beta 30. dec. 2025. 16:22

Poljski premijer Donald Tusk ocenio je danas posle razgovora sa evropskim liderima da je mir u Ukrajini na vidiku a da nadu dase rat završi za nekoliko nedelja daje to što su SAD po prvi put pokazale spremnost da daju garancije bezbednosti Ukrajini i to uključući prisustvo američkih vojnika.

"Ključni efekat poslednjih dana je deklaracija američke spremnosti da SAD učestuvuju u garancijama bezbednosti za Ukrajinu. Uključujući i prisustvo američkih trupa, npr. na granici ili na liniji podele Ukrajine i Rusije. Te prilično izričite deklaracije pojavile su se prvi put", kazao je Tusk.

Evropski lideri zajedno sa predstavnicima NATO i premijerom Kanade ocenili su danas na onlajn sastanku prvu rundu, kako je Tusk ;kazao sada već ozbiljnih mirovnih razgovora i sastanka ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog i američkog predsednika Donalda ;Trampa ovog vikenda.

"Mir je na vidiku. Govorim o predstojećim nedeljama, ne mesecima ili godinama", rekao je Tusk pred sednicu poljske vlade.

Poljski premijer naglasio je da je mir tek na pomolu i da nije sto posto da će se te nade i ostvariti.

"Videćemo kako će biti dosledni naši partneri s druge strane Atlantika", rekao je Tusk i upozorio da istovremeno teritorijalna pitanja iziskuju spremnost Ukrajine da ide na kompromis.

"Predsednik Zelenski je tu pokazao zaista dobru volju. Nužno je po njemu, što je razumljivo, da bude referendum. Ukrajinski narod morao ;bi da se složi kada je reč o odluci o teritorijama", rekao je Tusk.

 

[zbiljaš]

KREMLJ UHVAĆEN U LAŽI: Šefica vanjske politike EU-a odbacila rusku tvrdnju o ukrajinskim napadima kao namjerno odvraćanje pažnje​

Kallas tvrdi da Moskva nastoji spriječiti stvarni napredak Ukrajine i njenih zapadnih partnera ka miru.

Visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaya Kallas u srijedu je odbacila tvrdnju Kremlja da je Ukrajina nedavno ciljala ključne vladine lokacije u Rusiji, nazvavši to namjernim odvraćanjem pažnje.

“Niko ne bi trebao prihvatiti neosnovane tvrdnje agresora koji je neselektivno ciljao ukrajinsku infrastrukturu i civile od početka rata“, napisala je Kaja Kallas na mreži X.

Kallas tvrdi da Moskva nastoji spriječiti stvarni napredak Ukrajine i njenih zapadnih partnera ka miru.

Rusko Ministarstvo odbrane u srijedu je objavilo slike bespilotne letjelice za koju kažu da je oborena tokom pokušaja napada na službenu rezidenciju predsjednika Vladimira Putina u sjeverozapadnoj Novgorodskoj regiji.

Ministarstvo je saopštilo da je dron bio jedan od nekoliko presretnutih prije dva dana tokom ciljanog napada na predsjednički kompleks.

Snimak, čini se, prikazuje ostatke letjelice, iako zvaničnici nisu dali konkretne detalje o porijeklu drona ili obimu napada.

 

[zbiljaš]

 

[zbiljaš]

WSJ: Američki obavještajci utvrdili da Ukrajinci nisu napali Putinovu rezidenciju​

Wall Street Journal izvijestio je u srijedu da su američki zvaničnici za nacionalnu sigurnost utvrdili da Ukrajina nije dronovima napala Putina niti jednu od njegovih rezidencija. Reuters nije mogao odmah provjeriti taj izvještaj.

Američki predsjednik Donald Trump isprva je izrazio saosjećanje, rekavši novinarima u ponedjeljak da ga je Putin izvijestio o navodnom incidentu i da je zbog toga "jako ljut".

Do srijede je, međutim, postao sumnjičaviji, podijelivši na društvenim mrežama uvodnik New York Posta koji optužuje Rusiju za blokiranje mira u Ukrajini.

Ukrajina je negirala izvođenje takvog napada i opisala optužbu kao dio ruske kampanje dezinformisanja kako bi se zabio klin između Kijeva i Washingtona nakon sastanka između Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog tokom vikenda.

 

[zbiljaš]

 

[Casual Observer]

EU parlament omogućio jače naoružavanje Europe​

Hina
18:14, 16. prosinca 2025.

EUROPSKI parlament podržao je mjeru kojom se kroz prilagodbu postojećih programa EU-a želi osnažiti europska obrambena industrija i olakšati izgradnja infrastrukture dvostruke namjene.

Mjera koja je dobila podršku 519 zastupnika, uz 119 glasova "protiv", promijenit će pravila postojećih EU programa poput Digitalne Europe, Obzora ili Instrumenta za povezivanje Europe kako bi oni bili dostupni i obrambenim i projektima dvostruke namjene.

Obrana više nije tabu za europska sredstva​

"Obrana više nije tabu za europska sredstva, a ova regulacija odraz je te promjene", rekao je u ponedjeljak u Europskom parlamentu Rihard Kols, izvjestitelj za tu mjeru.

Novom mjerom članicama se pružaju alati da "izdvajaju za obranu bez da povećavaju svoje proračune" te se "stvara presedan" kako EU treba pristupati u jačanju svoje obrambene industrije, naglasio je latvijski konzervativac.

On je rekao da se državama članicama time primjerice omogućava da preusmjere nepotrošena kohezijska sredstva u izdvajanja za obranu i infrastrukturu dvostruke namjene. Program Digitalne Europe odsad će omogućavati projekte koji se bore protiv hibridnih prijetnji ili osnažuju kibernetičku otpornost, a program Obzor otvara se za civilne projekte s potencijalnom vojnom upotrebom.

Ukrajina postaje dio Europskog obrambenog fonda​

Novom mjerom Ukrajina postaje dijelom Europskog obrambenog fonda, a u Instrument za spajanje Europe (CEF) dodaju se projekti vojne mobilnosti. "EU konačno prilagođava svoje alate današnjim sigurnosnim okolnostima. Nije riječ o novim proračunima, već o korištenju postojećih programa na pametniji i strateškiji način", zaključio je Kols. "Sada su uspostavljeni alati, a isporuka mora uslijediti".

 

[zbiljaš]

SAD pomaže Ukrajini u modernizaciji oružanih snaga​

Index Vijesti 03. siječnja 2026.

UKRAJINA i Sjedinjene Američke Države postigle su dogovor o vojnom planu za modernizaciju ukrajinskih oružanih snaga. Dokument, usuglašen na razini glavnih stožera, ocrtava mehanizme podrške, opskrbe i usklađenosti u trenutku dok Ukrajina traži snažna poslijeratna sigurnosna jamstva, piše Kyiv Post.

Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Ukrajine, Andrii Hnatov, potvrdio je dogovor na brifingu. "Bilateralni rad sa Sjedinjenim Američkim Državama proveden je na razini Glavnih stožera. Dogovoren je vojni dokument koji se sastoji od četiri dijela", izjavio je Hnatov.

Modernizacija​

"Svi ovi dijelovi tiču se načina na koji će se pružati podrška Ukrajini i Oružanim snagama zemlje, kako će se odvijati njihova opskrba i modernizacija, kao i kako će se pratiti usklađenost s dogovorima te odgovor u slučaju njihovog neispunjavanja."

Ukrajina već dugo od svojih saveznika traži učinkovit mehanizam za poslijeratnu modernizaciju svoje vojske, kao i čvrsta sigurnosna jamstva u slučaju ponovne ruske agresije. Podsjetimo, u svom novogodišnjem obraćanju za 2026. godinu, predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je "mirovni sporazum 90% spreman", dok se preostalih 10% odnosi na teritorijalna pitanja.

 

[zbiljaš]

"DOSTA JE BILO...": Europa na nogama nakon prijetnji iz Amerike, otvoreno upozorenje Trumpu...​

Ova razmjena uslijedila je nakon što je SAD u subotu izveo veliku vojnu operaciju protiv Venezuele, zarobio predsjednika Nicolasa Madura i njegovu suprugu te ih prevezao u New York.

Prije 8 min

Screenshot

Danska premijerka Mette Frederiksen pozvala je u nedjelju Donalda Trumpa da prestane prijetiti preuzimanjem Grenlanda, nakon što je američki predsjednik u intervjuu za časopis Atlantic ponovio svoju želju za tim.

"Apsolutno nema smisla govoriti o tome da SAD treba preuzeti Grenland. SAD nema pravo anektirati bilo koju od tri zemlje u Kraljevini Danskoj", poručila je Frederiksen u saopćenju poslanom e-mailom.

Trump je više puta spomenuo mogućnost pripajanja Grenlanda SAD-u, a kao razlog je navodio njegov strateški položaj i mineralno bogatstvo. Frederiksen je rekla da je Danska, "a time i Grenland", članica NATO-a i da je pokrivena sigurnosnim jamstvom Saveza. Danska već ima odbrambeni sporazum sa SAD-om koji osigurava pristup Grenlandu, rekla je Frederiksen, i Danska je povećala svoja ulaganja u sigurnost u arktičkoj regiji.


"Stoga snažno pozivam Sjedinjene Države da prestanu s prijetnjama protiv povijesno bliskog saveznika i protiv druge zemlje i drugog naroda, koji su vrlo jasno rekli da nisu na prodaju", rekla je danska premijerka.

Frederiksen se oglasila nakon što je Katie Miller, supruga Trumpovog savjetnika Stephena Millera, tvitala kartu Grenlanda u bojama američke zastave uz opis "USKORO".

Ranije je danski ambasador u SAD-u odgovorio na objavu Miller, desničarske podcasterice i bivše Trumpove savjetnice tokom njegova prvog mandata, "prijateljskim podsjetnikom" da su dvije zemlje saveznice i poručio da Danska očekuje da se poštuje njezin teritorijalni integritet.

https://twitter.com/x/status/2007912235985981922

Ova razmjena uslijedila je nakon što je SAD u subotu izveo veliku vojnu operaciju protiv Venezuele, zarobio predsjednika Nicolasa Madura i njegovu suprugu te ih prevezao u New York.

 

[zbiljaš]