Toliko su se izblamirali pred Putinom i predsednik i premijer da je to za plakati. A najvecu sramotu je ucinio vucic koji je reko Putinu da zeli da dozvoli izvoz italijanskog fijata u Rusiju iako je Putin vise puta reko da ne trguje svojim prijateljstvom. A osim toga Putin zna istinu da od prodaje fijata srbiji ne ostaje ni dinara profita cak ni od poreza jer sav profit ide fijatu a od poreza su oslobodjeni kao i to da dazbine za struju, vodu i sve ostalo placaju mizerno, cak manje nego gradjani. Cak fijat ne placa ni radnike vec je to vlada platila jer je fijat dobio 10 000 evra za svakog zaposljenog. Drugim recima da neko uspe da izveze 100 kilograma jabuka iz Srbije bilo gde Srbija ce imati vise koristi i vise para nego da izveze 100 fijatovih automobila.
Već na samom početku, Tomislav Nikolić je prilikom uručivanja ordena Vladimiru Putinu pokušao da se obrati na ruskom jeziku. Međutim, bilo da se zbunio ili zaboravio šta je hteo da kaže, predsednik Srbije je zamuckivao i znojio se, dok je ostatak sedeo i čekao da Tomislav Nikolić prozbori barem nešto.
Zatim je Nikolić u sličnom stilu nastavio sledećim nizom rečenica:
– Nemamo neprijatelje, samo imamo manje i veće prijatelje. Srbija u Rusiji vidi velikog saradnika i partnera i nećemo ugroziti moral lošim ponašanjem prema Rusiji. Ali, nemamo izbora, mi ne možemo drugačije. Naša privredna saradnja prati prijateljstvo, povećali smo obim saradnje. Izvoz Srbije je manji od ruskog, ali to je zbog energenata – mudro je zaključio predsednik Srbije, sve začinivši izjavom da bi „Rusija srpskom poljoprivredom dobila sigurnost”.
Jedno od zaista većih poniženja priredio nam je Aleksandar Vučić. I on je takođe pokušao da sa Putinom komunicira na ruskom jeziku. Na svu sreću, Vučić, za razliku od Nikolića zna svoje granice pa je posle par rečenica prešao na srpski jezik. To bi bilo u redu da ga premijer Srbije nije ZAMOLIO da mu DOZVOLI da govori na srpskom jeziku, na šta se predsednik Rusije snishodljivo nasmešio i dozvolio premijeru Srbije da u sopstvenoj zemlji priča na sopstvenom jeziku.
To, izgleda, nije bilo dovoljno, te je Vučić prvo pokušao da smekša Putina primedbama da je poznato da je „on težak čovek”, te da bi radije prešao na manje važne stvari”.Pod „manje važnim stvarima” je podrazumevao moljakanje (kao ciganin prosjak - "daj neki dinar") pred kamerama za povećanje uvoza italijanskog Fijata iz Srbije u Rusiju. Pitam se jel isto tako tera i merkelovu da izvozimo italijanski fijat u nemacku, ili je isto to molio i americkog gosta pre neki dan, ili je on misljenja da je Rusija tamo neka nedodjija kojoj su bas zaostali italijanski fijati koji se srafe u srbiji potrebni?
– Znate da mi proizvodimo Fijat, ali to je „zdelano v Srbiji”, pa vas molim da povećate izvoz tih automobila u Rusiji – rekao je Vučić Putinu, iako je predsednik Rusije neposredno pre toga izjavio da „Rusija ne trguje svojim prijateljstvom”.
Tomislav Nikolić od blamiranja nije odustao ni pred sam početak vojne parade. Sve bi prošlo relativno kako treba da predsednik Srbije nije, nadamo se zbog uzbuđenja a ne zbog neznanja, promašio padež pa je ruskog predsednika oslovio sa „gospodine PUTINU”…
Građanima Srbije možda ovakvi gafovi premijera i predsednika nisu strani, pošto smo na njih već navikli, ali možemo samo da pretpostavimo šta je o njima pomislio Vladimir Putin.
Uostalom, njegov izraz lica ovoiri više od hiljadu reči…
Naravno o ovome necete nista naci u medijima jer su mediji pod debelom cenzurom pa moraju da pisu sve u superlativu.
Već na samom početku, Tomislav Nikolić je prilikom uručivanja ordena Vladimiru Putinu pokušao da se obrati na ruskom jeziku. Međutim, bilo da se zbunio ili zaboravio šta je hteo da kaže, predsednik Srbije je zamuckivao i znojio se, dok je ostatak sedeo i čekao da Tomislav Nikolić prozbori barem nešto.
Zatim je Nikolić u sličnom stilu nastavio sledećim nizom rečenica:
– Nemamo neprijatelje, samo imamo manje i veće prijatelje. Srbija u Rusiji vidi velikog saradnika i partnera i nećemo ugroziti moral lošim ponašanjem prema Rusiji. Ali, nemamo izbora, mi ne možemo drugačije. Naša privredna saradnja prati prijateljstvo, povećali smo obim saradnje. Izvoz Srbije je manji od ruskog, ali to je zbog energenata – mudro je zaključio predsednik Srbije, sve začinivši izjavom da bi „Rusija srpskom poljoprivredom dobila sigurnost”.
Jedno od zaista većih poniženja priredio nam je Aleksandar Vučić. I on je takođe pokušao da sa Putinom komunicira na ruskom jeziku. Na svu sreću, Vučić, za razliku od Nikolića zna svoje granice pa je posle par rečenica prešao na srpski jezik. To bi bilo u redu da ga premijer Srbije nije ZAMOLIO da mu DOZVOLI da govori na srpskom jeziku, na šta se predsednik Rusije snishodljivo nasmešio i dozvolio premijeru Srbije da u sopstvenoj zemlji priča na sopstvenom jeziku.
To, izgleda, nije bilo dovoljno, te je Vučić prvo pokušao da smekša Putina primedbama da je poznato da je „on težak čovek”, te da bi radije prešao na manje važne stvari”.Pod „manje važnim stvarima” je podrazumevao moljakanje (kao ciganin prosjak - "daj neki dinar") pred kamerama za povećanje uvoza italijanskog Fijata iz Srbije u Rusiju. Pitam se jel isto tako tera i merkelovu da izvozimo italijanski fijat u nemacku, ili je isto to molio i americkog gosta pre neki dan, ili je on misljenja da je Rusija tamo neka nedodjija kojoj su bas zaostali italijanski fijati koji se srafe u srbiji potrebni?
– Znate da mi proizvodimo Fijat, ali to je „zdelano v Srbiji”, pa vas molim da povećate izvoz tih automobila u Rusiji – rekao je Vučić Putinu, iako je predsednik Rusije neposredno pre toga izjavio da „Rusija ne trguje svojim prijateljstvom”.
Tomislav Nikolić od blamiranja nije odustao ni pred sam početak vojne parade. Sve bi prošlo relativno kako treba da predsednik Srbije nije, nadamo se zbog uzbuđenja a ne zbog neznanja, promašio padež pa je ruskog predsednika oslovio sa „gospodine PUTINU”…
Građanima Srbije možda ovakvi gafovi premijera i predsednika nisu strani, pošto smo na njih već navikli, ali možemo samo da pretpostavimo šta je o njima pomislio Vladimir Putin.
Uostalom, njegov izraz lica ovoiri više od hiljadu reči…
Naravno o ovome necete nista naci u medijima jer su mediji pod debelom cenzurom pa moraju da pisu sve u superlativu.
Poslednja izmena: