Kako zaustaviti popove.....

није тачно. то што је Исток потонуо у мрак, заслуга је Арапа и Турака, а не Цркве.

Црква је затворила велике атинске школе. Pогледај само уметност, Италија је у 14. веку већ била супериорна у односу на Византију по богатсву уметничког изражаја. Нису Турци криви што је уметник у Константинопољу хиљаду година сликао исту икону.
 
"«Je li Karl Marx imao pravo?» - Mardešićeva kritika hrvatskoga postkumunističkog društva i Crkve u njemu -

Mnogima će zasmetati dovođenje Željka Mardešića u bilo kakvu svezu s Karlom Marxom, ili pak s marksizam. Međutim, čitajući pozornije Mardešićeve tekstove sasvim zorno se pokazuje njegovo temeljito poznavanje Marxa i njegova djela, ali isto tako i marksizma i njegovih «zloćudnih ostvarenja u brojnim komunističkim poretcima jučerašnjice» (Mardešić, 2005:18), pa tako i u poretku zemlje u kojoj je živio. U svojim kritičkim (na)govorima o negativnim pojavama u hrvatskome društvu početkom devedesetih godina i o nesnalaženju Katoličke crkve u tome razdoblju «natjerali» su Mardešića zaključiti da katolički vjernici, koji su u tome vremenu imali, između ostaloga, većinu u Saboru, vlast u medijima i potporu Crkve, nisu uspjeli demantirati postavku K. Marxa «o zlu društvu», dakle, katolički vjernici zbog «opijenosti vlašću» nisu uspjeli u tome, ali ni u ovome vremenu izvršiti kritiku postojećih društvenih odnosa u hrvatskome društvu, koje se tada, kako sam Mardešić navodi, a što je danas posebno vidljivo, «spustilo ispod razine društva koje mu je prethodilo». Svojim upozorenjem hrvatskim katolicima da se najvažnija pogreška marksizma nije sastojala u tome što je «otkrio nepravedni ustroj društva» i da ga zbog toga ne treba kritizirati već slijediti, nego u tome što je marksizam vjerovao «da se zlim sredstvima može postići dobra budućnost (Mardešić, 2005:19). Autor se u ovome radu bavi Mardešićevom analizom suvremenoga hrvatskog društva, s posebnim osvrtom na njegovu analizu uloge Katoličke crkve, odnosno vjernika katolika u uvođenju u hrvatsko društvo novoga duha «pravednosti, slobode, pomirenja, solidarnosti i obrane siromašnih». U toj analizi autor polazi sa stajališta da je Mardešić svojom analizom postojećega hrvatskog društva i analizom uloge (funkcije) religijskih organizacija (Katoličke crkve, ponajprije) u tome društvu, želio poručiti da ni vjernici, posebice kršćani katolici, neće moći «postići dobru budućnost» ne budu li osuđivali nepravdu, zloporabu vlasti, ne budu li ustajali u obranu zlostavljanih (starih i djece), ne budu li ustajali u korist zapostavljenih i onih koji su na rubu društva. Moglo bi se slijedom toga zaključiti, smatra autor, da kršćanstvo, (p)ostane li ideologija bogatih, čeka ista sudbina kao i marksizam."
https://www.bib.irb.hr/559457
 
Колега Статлер није фашиста, он је фан Черчила и Меги Тачер, а они су и фашистима и вама Комуњара стали ногом под гр`оце што би рекао наш народни песник.

Зато те жуља.
Nisam ni ja marksista, ali se vama fastitima stalno prividja da jesam. :lol:
 
Vremenski gotska arhitektura dolazi posle prve intelektualne razmene sa islamskom Spanijom, tako da je teko govoriti o samostalno otkricu.
Drugi bitan faktor su arapske cifre, koju su drasticno olaksale propacunavanje.

Znam da to pitanje nije reseno, ali lakse bi bilo reci da su sami smislili, da je tajming drugaciji.

Да, али то је као да ја сам себи продам свој ауто.

Наиме, Исламска Шпанија, и Исламска Цивилизација у њеном златном добу, су ништа друго до микс хеленистичке и персијске цивилизације. Неки рани Арапски Мислиоци су били Хеленисти Агностици и номинални муслимани који су били последњи трзај класичног доба.
 
Ne znam, mislim da ne iznosim kontraverzan stav, ako kazem da helenisticka filozofija nije isto sto i hriscanstvo i do je asimilacija tih ideja nakon 11. veka dovela do promena u evropskoj kulturi.
I da je u katolickoj crkvi postojao stalni otpor tim promenema, osim mozda u kratkom periodu renesanse.

Ниси ти у криву око цркве. Она је често кочила. Мада је у извесним периодима она била једино светло у општем мраку. Није црно али није ни бело. У сваком случају, постојала је свест међу хришћанским теолозима да је потребно измирити догму са филозофијом. То онемогућава квалификацију цркве као искључиво спутавајућег фактора.
 
Да, али то је као да ја сам себи продам свој ауто.

Наиме, Исламска Шпанија, и Исламска Цивилизација у њеном златном добу, су ништа друго до микс хеленистичке и персијске цивилизације. Неки рани Арапски Мислиоци су били Хеленисти Агностици и номинални муслимани који су били последњи трзај класичног доба.
Slazem se.
 
Nisam ni ja marksista, ali se vama fastitima stalno prividja da jesam. :lol:

Па не знам, ти си подржао Марксистичке Принципе Револуције, па је зато цео свет дошао до тог закључка.

Ја нисам фашист, ја сам ЕУ зелени центриста социјалдемократа у бојама дуге да нам живи Шведска хладно ал стандард Мути поправи нам аутобан.

И пази, зато сам меродаван да ти кажем да си Кардељаш.
 
Црква је затворила велике атинске школе. Pогледај само уметност, Италија је у 14. веку већ била супериорна у односу на Византију по богатсву уметничког изражаја. Нису Турци криви што је уметник у Константинопољу хиљаду година сликао исту икону.
Nije crkva kriva nego vojska.
 
Не знам, ја сам грешни народски човек који има ниске страсти, рецимо ускоро ћу да идем у биоскоп.

Тако да на ову тему немам много да кажем, што већ није речено, и у њој сам Интелектално Инфериоран у односу на стравично, страхобално уважене колеге Амулетум и С унд Ве.

АЛИ познајем двојицу колега који би овде имали шта да рекну.

@De_Sisti @Победоносцев Your turn, boys.
 
Ниси ти у криву око цркве. Она је често кочила. Мада је у извесним периодима она била једино светло у општем мраку. Није црно али није ни бело. У сваком случају, постојала је свест међу хришћанским теолозима да је потребно измирити догму са филозофијом. То онемогућава квалификацију цркве као искључиво спутавајућег фактора.
Glavni doprinos katolicke crkve je formiranje velike kulturne zajednice, koja je koristila latinski kao zajednicki jezik. Na taj nacin, bilo sta prevedeno na latinksi je postalo dostupno sirem broju ljudi i mogli su da iznose svoje misljenja o tome.
Retorika je prva usvojena, niko nije mogao da ospori njenu praticnu vrednost i ljudi koji su imali tu vrstu obrazovanja bili su na ceni. U potpunosti je ignorisano sto su iznosili paganske stavove, nakon sto je to otvorilo vrata, pocele su diskusije o idejama.
Ne znam, mislim da potcenjujes rigidnost crkve, posebno katolicke.
 
Па не знам, ти си подржао Марксистичке Принципе Револуције, па је зато цео свет дошао до тог закључка.

Ја нисам фашист, ја сам ЕУ зелени центриста социјалдемократа у бојама дуге да нам живи Шведска хладно ал стандард Мути поправи нам аутобан.

И пази, зато сам меродаван да ти кажем да си Кардељаш.
Ne znam kad sam ih podrzao, ali za fasistu svi su Kardeljasi. :mrgreen:
 
Постоји теорија да је готски лук дошао из исламске архитектуре али то не мора бити тачно. Преломљен лук има већу носивост. До тог закључка су архитекте на западу могле доћи и самостално.
маварски лук није преломљен.
 
Aktivne skole helenske filozofske su postojale do 6. veka (mozda 7. veka), a onda su zabranjene zakonom. Dok su postojale bilo je intelektualne razmene, makar u tome sto su hriscani branili svoje ideje od kritike filozofa, nakon zabrane ne postoji dijalog.

Nije se samo nastavilo, katolicka crkva je imala ogroman otpor prema helenskim filozofima i zabranjivala je njihovo proucavanje, ali nakon sto je odumrla prva generacija protivnika, pocela je asimilacija.
две највеће школе философије (пре арапских освајања) биле су у Александрији (Египат) и Антиохији (Сирија). и цео систем хришћанске теологије настао је управо на сучељавању (сукобљавању) философских конструкција те две школе.
 
"Univerzalna Mudrost

Renesansni čovjek usvojio je ideju komparativne metode istraživanja, bez ograničavanja na samo jednu tradiciju ili područje znanja da bi mogao istražiti i razlikovati ono što je bitno od onoga što je nebitno. Leonardo da Vinci primjer je takvog istraživanja. Kao slikar, kipar, znanstvenik, izumitelj i filozof bio je tipičan renesansni čovjek čiji se mnogi briljantni talenti ne mogu definirati samo jednom sposobnošću, već filozofskim pristupom životu: težnjom da se posveti procvatu ljudskoga duha.

Štoviše, renesansni je čovjek smatrao da nije moguće otvoriti se prema bilo čemu drugome ako se vlastitu tradiciju smatra jedinom pravom ili krajnjom istinom. Stoga se poticalo na filozofiju, umjetnost, znanost i religiju. Veličali su egipatskog Hermesa Trismegistosa, perzijskog Zaratustru, grčkog Platona, židovske kabaliste i mnoge druge; mudrost nije bila ograničena na vrijeme i prostor, već su prigrlili mogućnost da uče iz svih izvora. To je dalo povoda oživljavanju pojma Univerzalnog Čovjeka (duhovno besmrtnog) koji živi u skladu s načelima Univerzalne Mudrosti, što je bilo u oštroj suprotnosti sa srednjovjekovnim sustavom mišljenja koji su karakterizirali materijalizam, separacija i pluralitet."
https://nova-akropola.com/covjek-i-svijet/aktualno/ozivljavanje-renesanse/#prettyPhoto
 
Koliko mi je poznato, u 10. vijeku Bagdad je po broju stanovnika 2. u svijetu (iza Carigrada) i u Bagdadu je najveća i najpoznatija biblioteka.
то је тачно. али требало је да прође неколико векова да би дивљи Арапи досегли тај ниво културе. пре тога они су као некаква природна катастрофа буквално разорили једну невероватно напредну и богату културу источног Средоземља (о Персији да не говорим). оно што су Хуни били за Европу, то су Арапи били за Исток.
 
Црква је затворила велике атинске школе. Pогледај само уметност, Италија је у 14. веку већ била супериорна у односу на Византију по богатсву уметничког изражаја. Нису Турци криви што је уметник у Константинопољу хиљаду година сликао исту икону.
То је сасвим нетачно. Изузета су озбиљна и велика филозофска дела и силни ученици првог универзитета у Европи, то јест Велике Мангавре, при Аја Софији, на којој је, између осталих предаво и Фотије Велики. Једноставно, у времену пре најезде Турака у целој западној Европи, није било ни једног мислиоца и филозофа који би могао да парира или чак и да буде колега, Георгију Гемистосу Притону.
 
Црква је затворила велике атинске школе. Pогледај само уметност, Италија је у 14. веку већ била супериорна у односу на Византију по богатсву уметничког изражаја. Нису Турци криви што је уметник у Константинопољу хиљаду година сликао исту икону.

Црква - мада, наравно, то није никакав монолит - је имала моменте у својој две хиљаде година дугој историји који нису били наручито славни. Сви знамо понеки пример.

Византијска сакрална уметност је без сумње статична. Ни до сад се није променила, јер су иконе по нашим црквама огранак истог стабла. Међутим вреди и рећи да је ренесанса значила поновно рођење античке културе, овде конкретно уметности, и да је највећа ризница античке културе била неспорно Византија. Византија је наравно и држала део Италије скоро до свог пада, али њен спори пад је послао буљуке уметника - и украдених уметничких дела - на Запад, и дао кључни допринос ренесанси. Без Византије ни ренесансе не би било.
 
Ne zaboravljam, to je na kraju hriscanskog "gradjanskog" rata.

Posle islamskih osvajanja, Vizantija je senka ranije moci i znacaja, nazalost slepa ulica svetske istorije.
у војном смислу да, али у културном далеко од тога. уосталом, сама римска и византијска идеја грађанског концепта нације толико је напредна и актуелна, да је чак и данашња либерална Европа тешко усваја.
 
Ne znam, mislim da ne iznosim kontraverzan stav, ako kazem da helenisticka filozofija nije isto sto i hriscanstvo i do je asimilacija tih ideja nakon 11. veka dovela do promena u evropskoj kulturi.
I da je u katolickoj crkvi postojao stalni otpor tim promenema, osim mozda u kratkom periodu renesanse.

Sa renesansom se na slikama vide i sekularne teme, grčko-rimska mitilogija , npr. "Rađanje Venere" od Botičelija.

Postojao je otpor Crkve i u periodu renesanse, 1600. su spalili Đordana Bruna.
Životopis
Talijanski renesansni filozof, materijalist i dominikanac rođen u mjestu Nola. U dobi od šesnaest godina, 1565 ulazi u dominikanski red, gdje se posvetio studiranju teologije Svetog Tome Akvinskog i aristotelove filozofije. Iste godine mjenja ime Filippo u Giordano.

Zbog "glasnih misli" od kojih neke bijahu o heliocentrizmu, beskraju svemira i strukturi atoma, mladi se Giordano 1566. suočava s inkvizicijom Katoličke crkve. Osumnjičen zbog hereze, napušta samostan Minerva u Rimu i petnaestak godina luta po Europi. Predaje u Veneciji, Ženevi, Toulouseu, Parizu, Londonu, Oxfordu, Wiesbadenu, Wittenbergu, Frankfurtu, Pragu. Ponovo dolazi u Veneciju (1591.) na poziv patricija Monceniga, koja ga denuncira Papinskoj inkviziciji, koja ga hapsi i 1593. dovodi u Rim, gdje ostaje pod istragom sedam godina, biva osuđen na smrt i kao heretik spaljen na trgu Campo de' Fiori 17. veljače 1600. godine.

"Brunova je filozofija pod utjecajem Pitagore, Platona, stoika, Cusanusa, Eckarta, Lulla, Kabale i arapske filozofije. Brunov panteizam, u formulama Spinoze i Leibniza, odražava se i u Hegelovim tezama, a Brunova inspiracija izvršila je jak utjecaj na razvoj suvremenog simbolizma i lirske poezije. On predstavlja jednu od svijetlih ličnosti na čelu povorke smionih duhova koji su zavladali europskom scenom u danima kada se gasila socijalna i moralna statika dugotrajnog feudalnog perioda. "
https://hr.wikipedia.org/wiki/Giordano_Bruno

Možda su i europski sukobi uticali da gradovi manje budu pod centralizovanom vlašću, pa je u njima bilo i više slobode i umjetnosti.
 

Back
Top