Kako upropastiti decu?

Lagerta

**** ** ******
Supermoderator
Poruka
30.615

Pravila stara 60 godina – kako upropastiti decu (uspeva u 100% slučajeva)​

Kako upropastiti decu – uspeva u 100% slučajeva! Ovih sarkastičnih “12 pravila za odgajanje budućih delinkvenata” pojavila su se još pre 60 godina, a nedavno su postala viralna. Iako je prošlo mnogo vremena otkako ih je neko sročio, ova pravila, skoro sva, važe i danas.

razmazeno-dete.png



1. U ranom detinjstvu dajte detetu sve što poželi. Na taj način odrašće uveren da mu svet duguje dobar život.

2. Kada sa 3 godine opsuje, samo mu se nasmejte. Tako će misliti da ga psovanje čini neodoljivim i slatkim, pa će koristiti sve slađe i slađe reči ne bi li i sam bio još slađi. Pa, zar se niste tome smejali?!

3. Nikada mu nemojte govoriti o dobroti, ljubavi, poštenju. Sačekajte da postane punoletan i neka sam odluči kakav bi hteo da bude.

4. Izbegavajte upotrebu reči „pogrešno“ ili da svom detetu ukažete na neku grešku. To bi moglo da dovede do toga da pomisli da nije u svemu savršen.

5. Pokupite sve što on ostavi iza sebe – knjige, cipele, odeću i drugo. Radite sve, da on ne mora ništa (radiće već kad poraste, a vama i tako nije teško), tako da ga od malena učite da svu odgovornost prebaci na druge.

6. Dopustite mu da gleda i upija sve sadržaje do kojih može doći. Pazite vi da su flašice, posuđe i podovi sterilno čist, ali njegovom umu dozvolite da se pogosti raznim smećem.



7. Često se svađajte u njegovom prisustvu. Tako neće biti previše šokiran kada sutra bude imao problem u komunikaciji i bude bio agresivan.

8. Dajte detetu novca koliko god želi. Nikad mu nemojte dozvoliti da sam bilo što zaradi. Zašto bi se on teško mučio u životu, kad ste se vi već mučili?

9. Zadovoljite svu njegovu želju za hranom, pićem i komforom. Pobrinite se da je svaka želja zadovoljena. U suprotnom može doći do frustracije i nezadovoljstva, a to ne želite.

10. Bez provere šta se desilo uvek stanite u njegovu obranu protiv komšije, učitelja, profesora i policajaca. Svi su oni puni predrasuda prema vašem detetu.

11. Kada zaglavi u ozbiljne probleme, nađite za sebe izgovor poput „sve sam mu pružio“.

12. Ako ste sve prethodno ispunili, pripremite se za život pun problema. Čeka vas tu, iza ugla.
 
deca su upropastena, nema tu spasa, sta god da radite,
trecina vaspitanja deca prime od roditelja, tu mozete puno toga, ali to je svega trecina
druga trecina deca treba primit od vaspitno-obrazovnog sistema, jer primarno taj proces trebao bi bit vospitni, zatim obrazovni, ali to samo deklarativno,
i zadna trecina vaspitanja deca pokupe na ''ulici'' to se zove sociolosko vaspitanje, kvalitet toga izlisno je komentirat, ali utice sa tretinu i dalje,
tako da ishod je jasan
 
deca su upropastena, nema tu spasa, sta god da radite,
trecina vaspitanja deca prime od roditelja, tu mozete puno toga, ali to je svega trecina
druga trecina deca treba primit od vaspitno-obrazovnog sistema, jer primarno taj proces trebao bi bit vospitni, zatim obrazovni, ali to samo deklarativno,
i zadna trecina vaspitanja deca pokupe na ''ulici'' to se zove sociolosko vaspitanje, kvalitet toga izlisno je komentirat, ali utice sa tretinu i dalje,
tako da ishod je jasan
Da li shvataš da se do 7. god. dečji mozak u velikoj meri formirao ? Sve ostalo je nadogradnja.
 
Recimo da sam na fakultetu imala razvojnu psihologiju..
to su teorije, nikad dokazane, jer je nemoguce to dokazat, recimo po frojdu je 5 godina, ali nisu sve psiholoske grane prihvatile to, tako da zvanicno citaj naucno postoje vise teorija po tom pitanju, sta se tice teorija to je to,
sta se tice prakse, onda citaj sta sam napisao i probaj shvatit to, mozda ce ti koristit jednog dana.
 
Psihički razvoj počinje odmah pri rođenju, a možda bi se moglo reći i samim začećem. Na ličnost deteta najviše može da se utiče u detinjstvu. Glavni faktori ličnog menjanja deteta su: nasleđe, porodična sredina i vaspitanje, a posebno sopstvena aktivnost deteta i njegovo emocionalno i socijalno iskustvo. Takođe veliki značaj imaju i normalan telesni razvoj, normalno delovanje žlezda sa unutrašnjim lučenjem, inteligencija, širina interesovanja, a naročito svest o prihvaćenosti od strane drugih kao i nepostojanje neprijatnih uspomena. Samostalnost, samopouzdanost i samosvest su takođe važni za razvoj dečje ličnosti. Dete najviše postaje svesno sebe kroz razne aktivnosti, odnosno pomoću igre. Uspesi u raznim aktivnostima i kontaktima sa drugim ljudima daju detetu samopouzdanost. Odrasli treba da podržavaju dete kako bi se ovi činioci sve više razvili. Takođe veliki značaj za razvoj deteta predstavlja porodica, a naročito majka i veoma je važno da dete u prvim godinama oseća zaštićenost i ljubav koju mu ona pruža.
Ovo su pametniji ljudi od mene utvrdili, sa dugogodišnjim istraživanjima. Pročitaj malo radove Marije Montesori.
 
Psihički razvoj počinje odmah pri rođenju, a možda bi se moglo reći i samim začećem. Na ličnost deteta najviše može da se utiče u detinjstvu. Glavni faktori ličnog menjanja deteta su: nasleđe, porodična sredina i vaspitanje, a posebno sopstvena aktivnost deteta i njegovo emocionalno i socijalno iskustvo. Takođe veliki značaj imaju i normalan telesni razvoj, normalno delovanje žlezda sa unutrašnjim lučenjem, inteligencija, širina interesovanja, a naročito svest o prihvaćenosti od strane drugih kao i nepostojanje neprijatnih uspomena. Samostalnost, samopouzdanost i samosvest su takođe važni za razvoj dečje ličnosti. Dete najviše postaje svesno sebe kroz razne aktivnosti, odnosno pomoću igre. Uspesi u raznim aktivnostima i kontaktima sa drugim ljudima daju detetu samopouzdanost. Odrasli treba da podržavaju dete kako bi se ovi činioci sve više razvili. Takođe veliki značaj za razvoj deteta predstavlja porodica, a naročito majka i veoma je važno da dete u prvim godinama oseća zaštićenost i ljubav koju mu ona pruža.
Ovo su pametniji ljudi od mene utvrdili, sa dugogodišnjim istraživanjima. Pročitaj malo radove Marije Montesori.
 
ljepo si to opisala, i to je ta prva trecina koju sam objasnio, da opet ponovim to je prva trecina vaspitanja,

postoje milon radova ko Marijinih, ali nikada i niko nije ni pokusao da dokazuje da vaspitanje dece stane sa 7 godina usrasta, i da je to to, da je zavrsena prica
to bi bio besmisleni apsurd, smesno za ljude koji su u bransi, naprotiv, pravo profiliranje dece odvija se u obrazovnom sistemu ako je pravilno koncipiran,

nekada kad je obrazovanje funkcioniralo kako treba svake godine bili radjeni su statisticki izvestaji studenata koji su reziltat postigli studenti po grupama iz kojih srednjih skola so dosli na fakultet, u Skoplju je 20godina zaredom na prvm mestu su se izmenjivale dve gimnazije Korcagin i Broz, sta to znaci?
Obrazovni sistem je bio ist, predmeti isti, ucebnici isti, font casova isti, kao i u jos u 20 gimnazije u Skoplju u cemu je bila razlika ?
odgovor je vrlo jasan, u Vaspitanju, puno roditelja cija deca nisu bila bas disciplinovana koji su nesto pogresili u ranom djetinstvu, ili nisu bili svesni sta trebaju raditi, upisivala su svoju decu u te dve gimnazije, sistem vrednosti je tamo bio drugaciji, vrlo dobro je to funkcioniralo i davalo rezultate.

tvrdim da i u Srbiji su postojale takve gimnazije koje su bile na glasu po rezultatima, stariji clanovi se vrlo dobro secaju sigurno.

trecu trecinu, oko socioloskog vaspitanja necu da pocinjem, jer mislim da vecina ljudu zna koliko je to vazno,

i da zavrsim, nemam neki poseban motiv da ubedjujem bilo koga u bilo sta, isznosim svoje misljenje, mozda u nadi da nekom pomognem, eto.
 
ljepo si to opisala, i to je ta prva trecina koju sam objasnio, da opet ponovim to je prva trecina vaspitanja,

postoje milon radova ko Marijinih, ali nikada i niko nije ni pokusao da dokazuje da vaspitanje dece stane sa 7 godina usrasta, i da je to to, da je zavrsena prica
to bi bio besmisleni apsurd, smesno za ljude koji su u bransi, naprotiv, pravo profiliranje dece odvija se u obrazovnom sistemu ako je pravilno koncipiran,

nekada kad je obrazovanje funkcioniralo kako treba svake godine bili radjeni su statisticki izvestaji studenata koji su reziltat postigli studenti po grupama iz kojih srednjih skola so dosli na fakultet, u Skoplju je 20godina zaredom na prvm mestu su se izmenjivale dve gimnazije Korcagin i Broz, sta to znaci?
Obrazovni sistem je bio ist, predmeti isti, ucebnici isti, font casova isti, kao i u jos u 20 gimnazije u Skoplju u cemu je bila razlika ?
odgovor je vrlo jasan, u Vaspitanju, puno roditelja cija deca nisu bila bas disciplinovana koji su nesto pogresili u ranom djetinstvu, ili nisu bili svesni sta trebaju raditi, upisivala su svoju decu u te dve gimnazije, sistem vrednosti je tamo bio drugaciji, vrlo dobro je to funkcioniralo i davalo rezultate.

tvrdim da i u Srbiji su postojale takve gimnazije koje su bile na glasu po rezultatima, stariji clanovi se vrlo dobro secaju sigurno.

trecu trecinu, oko socioloskog vaspitanja necu da pocinjem, jer mislim da vecina ljudu zna koliko je to vazno,

i da zavrsim, nemam neki poseban motiv da ubedjujem bilo koga u bilo sta, isznosim svoje misljenje, mozda u nadi da nekom pomognem, eto.
Nisam ni rekla da stane, ali da se do tog perioda već forimira veliki deo detetove ličnosti.
 
Nisam ni rekla da stane, ali da se do tog perioda već forimira veliki deo detetove ličnosti.
Svidja mi se kako razmisljas, vrlo ljepo znas da branis svoj stav, bravo,
eto da ti pomognem, nesto u tvoj prilog, za oblakodera treba veci temelj nego za kucu na 2 kata, tako i kod dece,
taj rani period je jako vazan za dalju nadgradnju, ali nadgradnja traje citav zivot,
ljep vikend ti zelim
 
Svidja mi se kako razmisljas, vrlo ljepo znas da branis svoj stav, bravo,
eto da ti pomognem, nesto u tvoj prilog, za oblakodera treba veci temelj nego za kucu na 2 kata, tako i kod dece,
taj rani period je jako vazan za dalju nadgradnju, ali nadgradnja traje citav zivot,
ljep vikend ti zelim
neki od nas nikad ne odrastu, a vaspitao nas ko je stigao ne nuzno pozvan (pa cak i pozeljan) da to radi, tako, ostadosmo nevaspitani.

Medjutajm ima jedan pogled na sve to koji je malo logicki komplikovan.

Da li znate pouzdano kakav ce svet biti sutra ili za nedelju dana? Mozda donekle. Ali se, naravno, desavaju iznenadjenja.

Sledeci nivo. Da li znate kakav ce svet biti sledece godine? Tesko da uopste mozemo to da pogodimo, cak i kad se dobrano potrudimo, i imamo silesiju podataka na raspolaganju (ljudsko drustvo je haos drugog stepena).

E sad, realno da li mozete i iz daleka da pogodite kakav ce svet biti za 20 - 25 godina. Verujem da nema teorije da to znamo, cak ni sa minimalnom sigurnoscu.

Da se vratimo na decu. Deca koja su rodjena danas, pocece da budu aktivni ucesnici u drustvu tek otprilike za cetvrt veka.

Vi DANAS treba da odlucite kako da ga pripremite za zivot za 25 godina, ne za danas. Mozda sve sto znamo sad nece imati nikakvu ili malu ulogu u tom svetu, a to je njihov svet.

Dakako da svako od nas uci ceo zivot, snalazi se i pokusava da se menja ili ne menja kako god to situacija nalaze. Na kraju krajeva opstaju oni koji se najbolje prilagodjavaju - ni pametni, ni glupi, ni obrazovani, ni vaspitani. To je zakon evolucije.

Ali jedno je skoro sasvim sigurno: sve sto mozete da naucite svoje dete sad, a za to vreme, jeste - kako da se snadje, kad se nadje u nekoj situaciji, koliko znamo i umemo. Pa sta god da ste sad uradili, mozda vi i necete postojati tada, tako da je takoreci svejedno od onog sto mozemo da ucinimo sad. Ono sto mozemo da ucinimo sad, je ono sto znamo danas i po danasnjim arsinima.

Jedna od najlepsih opaski/misljenja koje sam cuo vezano za decu: roditelji pre svega treba da vole svoju decu. I to je to. Voljenje nije jednostavna prednapisana i predodredjena definicija ili recept.
 
neki od nas nikad ne odrastu, a vaspitao nas ko je stigao ne nuzno pozvan (pa cak i pozeljan) da to radi, tako, ostadosmo nevaspitani.

Medjutajm ima jedan pogled na sve to koji je malo logicki komplikovan.

Da li znate pouzdano kakav ce svet biti sutra ili za nedelju dana? Mozda donekle. Ali se, naravno, desavaju iznenadjenja.

Sledeci nivo. Da li znate kakav ce svet biti sledece godine? Tesko da uopste mozemo to da pogodimo, cak i kad se dobrano potrudimo, i imamo silesiju podataka na raspolaganju (ljudsko drustvo je haos drugog stepena).

E sad, realno da li mozete i iz daleka da pogodite kakav ce svet biti za 20 - 25 godina. Verujem da nema teorije da to znamo, cak ni sa minimalnom sigurnoscu.

Da se vratimo na decu. Deca koja su rodjena danas, pocece da budu aktivni ucesnici u drustvu tek otprilike za cetvrt veka.

Vi DANAS treba da odlucite kako da ga pripremite za zivot za 25 godina, ne za danas. Mozda sve sto znamo sad nece imati nikakvu ili malu ulogu u tom svetu, a to je njihov svet.

Dakako da svako od nas uci ceo zivot, snalazi se i pokusava da se menja ili ne menja kako god to situacija nalaze. Na kraju krajeva opstaju oni koji se najbolje prilagodjavaju - ni pametni, ni glupi, ni obrazovani, ni vaspitani. To je zakon evolucije.

Ali jedno je skoro sasvim sigurno: sve sto mozete da naucite svoje dete sad, a za to vreme, jeste - kako da se snadje, kad se nadje u nekoj situaciji, koliko znamo i umemo. Pa sta god da ste sad uradili, mozda vi i necete postojati tada, tako da je takoreci svejedno od onog sto mozemo da ucinimo sad. Ono sto mozemo da ucinimo sad, je ono sto znamo danas i po danasnjim arsinima.

Jedna od najlepsih opaski/misljenja koje sam cuo vezano za decu: roditelji pre svega treba da vole svoju decu. I to je to. Voljenje nije jednostavna prednapisana i predodredjena definicija ili recept.
Deci ne treba nužno sklanjati trnje sa puta, jer kada naiđu na njega , neće ga znati izbeći, samo je pitanje na koji način ga to učimo, ličnim primerom ili ga prepuštamo slučaju.
 
Ma sta radio, pubertet je cudo. Dete postane bezobrazno, pa to ti je :P
ma ne, dete te koristi kao laboratoriju za vezbanje suprotstavljenog stava o zivotu. Do tog momenta je ucilo i delilo roditeljski stav kroz imitaciju, od tog momenta proba sav moguci suprotstavljeni stav sa krajnjim ishodom da formira svoj licni stav. Ali avaj, iver ne pada daleko od klade. E sad ako bas zelis da to vidis kao 'bezobrazno'... sta da ti kazem.
 
ma ne, dete te koristi kao laboratoriju za vezbanje suprotstavljenog stava o zivotu. Do tog momenta je ucilo i delilo roditeljski stav kroz imitaciju, od tog momenta proba sav moguci suprotstavljeni stav sa krajnjim ishodom da formira svoj licni stav. Ali avaj, iver ne pada daleko od klade. E sad ako bas zelis da to vidis kao 'bezobrazno'... sta da ti kazem.
Znas kako, pojma nemas. Licni stav se moze izneti bez bezobrazluka. Kad je nesto patka, kvace ko patka i hoda ko patka, onda je patka, ne licni stav...
 

Back
Top