Зато сам и написао две ствари. Паре су једно, мада није пресудно. Таблоиде сам ставио као друго по реду, али то се може испоставити много важнијим.
Не можеш ништа да очекујеш од младих који присуствују (и учествују) оваквим садржајима где се девојкама рекламира споља гладац (а изнутра ко зна шта), да буду спонзоруше, старлете или који је већ сада назив најстаријег заната, а момцима се рекламира опет само материјално, важније је имати "пола метра телефона" и џип, него мозак.
Похлепа је појела здрав разум запада. Нама се рекламира то исто.
Да не објашњавам овде нашироко да породице без деце у каснијим годинама почињу да имају велике проблеме. Да се примети да увек пишем "деца", никад у једнини.
То не функционише. Они нису наша култура.
Или ће они да буду утопљени у нас или ћемо ми на крају да постанемо мањина у сопственој "кући".
Ни једно ни друго решење ми се не свиђа.
Mislim da je glavni razlog niskog nataliteta na Zapadu agresivno potrošačko društvo, koje potencira ekstremni individualizam kao vrednost kojoj treba težiti. Otuđeni pojedinac je idealni potrošač. Ali, otuđeni pojedinac je i sebičan, nespreman da žrtvuje sopstveni komfor zbog drugih i - po potrebi - stavi zajednicu na prvo mesto.
Premda se možda čini da je danas standard ljudi daleko viši nego pre, jer su neke nevažne stvari pojeftinile i postale pristupačne mnogima (tehnika, putovanja) - zapravo velike i za porodični život važne stvari je teže steći nego ranije (npr. izgraditi kuću, odnegovati i odškolovati decu, itd.). Treba se žrtvovati za porodicu, a kako ako je osoba naučena da su ona, njene želje i potrebe uvek na prvom mestu?
Zapad za sada rešava taj problem tako što u svoje zemlje dovodi siromašne građane iz drugih zemalja, svežu krv, tako da njihovi građani ne gube na komoditetu, ali ne samo da ni to nije moguće na duže staze, već može biti i problematično, tj. može stvoriti niz problema sa kakvima se i inače sreću multikulturalna društva. Evropa ipak nije isto što i SAD, Kanada ili Australija.
Mi smo društvo koje je tradicionalno porodično orijentisano. Volimo da budemo okruženi familijom, pa čak i da živimo u zajednicama sa više generacija u kojima se svi oslanjaju jedni na druge. Nas sada uče da je to pogrešno, nezrelo i ružno i da i mi treba da postanemo što veći individualisti i što bolji potrošači, ali možda bi se tome trebalo opirati. Znam nekoliko supružnika koji su se odlučili na treće dete samo zato što su u blizini bile bake i deke da pripomognu!
Treba selektivno prihvatati tuđe vrednosti i dobro razmisliti da li nam one odgovaraju, jesu li u skladu sa našim mentalitetom, donose li nam korist ili štetu. Što manje obezvređivanja sebe na račun drugih - to bolje.