- Poruka
- 85.095
Будизам је не-теистичка религија, што значи да не укључује обожавање бога или божанства.
Како је онда религија?
Како је онда религија?
Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
У свакој религији мораш имати некога ко је на врху, у њиховом случају је пробуђени Буда. Воде се његовим учењима да би достигли нирвану што је тежња да буду добри људи, да прекину ланац реинкарнације. Просветљење је циљ. Исто тако постоји свештеничка хијерархија као и у другим религијама.Како је онда религија?
Da, o tome se vode diskusije već 100 godina. Da li je ili nije religija, filozofija, psihologija...Nije religija u klasičnom smislu, već sistem učenja...![]()
Ne samo da se ne bavi nešto preterano bogovima već ne sadrži ni veru kao osnovni koncept religija. Naprotiv. Budin moto je "Ne veruj. Sumnjaj. Proveri.".Будизам је не-теистичка религија, што значи да не укључује обожавање бога или божанства.
Како је онда религија?
Dobro je samo malo treba precizirati. Budisti ne bi trebalo da "veruju" već da provere učenje. Može se imati poverenje (šadra) u učitelja, učenje, ali to nije slepa vera. Sidarta nije bio ni prvi ni poslednji Buda. Bilo ih je i pre i posle njega. Prva Plemenita istina ne glasi "život je patnja" već "u životu postoji patnja, nemir, nezadovoljstvo, dukkha". Kao i radost. Često se ta prva istina pogrešno prevodi, a često i zlonamerno da bi se budizam prikazao kao neko pesimisticno učenje. Karma i sudbina nemaju isto značenje.Budizam, kao filozofija religije razvio se na osnovu učenja čoveka po imenu Sidarta Gautama, čije se učenje tokom milenijuma proširilo po ostatku Azije, a potom i po svetu.
Prema National Geographic Societi-u, budisti veruju da se ljudski život svodi na 'zatvoreni' ciklus patnje i ponovnog rađanja, iz kojeg je moguće pobeći samo ako osoba postigne stanje prosvetljenja, ili nirvane.
Čovek koji je prvi uspeo da postigne ovo prosvetljenje bio je Sidarta Gautama, ili Buda. Gautama je bio princ koji je, suočen sa scenama ljudskog siromaštva i smrti, shvatio da je ljudski život patnja, pa se odrekao bogatstva i vreme provodio kao prosjak, meditirajući i putujući. Ali ni to nije bio zadovoljavajući odgovor. Na kraju je prihvatio 'srednji put', praksu izbegavanja ekstrema, i na kraju, u stanju duboke meditacije, postigao prosvetljenje ili nirvanu ispod drveta prosvetljenja. Mesto njegovog prosvetljenja, hram Mahabodi u Biharu, značajno je mesto hodočašća. Buda je sedeo ispod pomenutog drveta 49 dana.
Prema definiciji iz enciklopedije, glavni sadržaj Budinog učenja čine četiri plemenite istine – o patnji, nastanku patnje, prestanku patnje i oslobađanju od patnje, ili drugim rečima: „život je patnja izazvana želja i neznanje, koji stalnim nemirom, kao Kroz princip kauzalnosti (karme), određuju sudbinu svakog čoveka i stvaraju beskonačan ciklus rađanja i umiranja, tj. reinkarnacije, koje opet stradaju“.
Budisti ne bi trebalo da "veruju" već da provere učenje.
Apsolutne spoznaje čega?На који начин могу да провере учење? Као људи немају могућност апсолутне спознаје.
Apsolutne spoznaje čega?
U čemu je problem spoznati ili ne spoznati učenje?Апсолутне спознаје истинитости учења, или било чега другог.
Sta je poenta posta?
U čemu je problem spoznati ili ne spoznati učenje?1+1 jeste 2. Šta je to problem spoznati? Prva Plemenita Istina kaže da u životu postoji dukkha. Patnja, nemir, neprijatnost, nezadovoljstvo. Šta je to tako teško spoznati? Buda nije rekao to i to je istina, nego je dao tehnike da otkrijemo realnost šta god ona bila.
Ovo su vec demagoska naklapanja na koje je Buda odgovarao Svetom Ćutnjom. Nemaju nikakvu praktičnu svrhu, a i da ti Buda da odgovorb vecina ne bi to razumela na ispravan način. Praktična stvar je da osećamo dukkhu, da je neprijatna i Buda je dao put kojim je se možemo rešiti. Cilj klasičnog budizma je prestanak dukkhe. Buda nikoga nije vukao za rukav i terao da ide njegovim putem. Ko želi, želi. Od volje mu.Проблем је наша способност перцепције. Колико дубоко и широко можемо да спознамо природу ствари и саму реалност, и шта је то уопште.
Буда тврди да је достигао просветљење. На основу чега зна шта је просветљење. На основу чега зна да треба да достигне просветљење. На основу чега зна да га је достигао. На основу чега било који Будиста зна да је достигао просветљење. Шта је патња и због чега треба да се ослободимо патње? Зашто је прави пут у ослобођењу од патње а не у достизању врхунца патње.
Не знамо чак ни шта је математика ни шта су бројеви. Шта је број 2? Можемо га приказати или замислити помоћу написаног броја, или написаних слова, или као две тачке на пример, и сл, али број 2 има искључиво духовну природу, и ми га не можемо спознати, можемо га само представити на одређени начин.
da ne ispadne da nešto navijam za budizam ali čisto se onda postavlja pitanja na osnovu čega je neko skontao da kroz njega priča bog ili što bi mi rekli bogonadahnut.Буда тврди да је достигао просветљење. На основу чега зна шта је просветљење
Ovo su vec demagoska naklapanja na koje je Buda odgovarao Svetom Ćutnjom. Nemaju nikakvu praktičnu svrhu, a i da ti Buda da odgovorb vecina ne bi to razumela na ispravan način. Praktična stvar je da osećamo dukkhu, da je neprijatna i Buda je dao put kojim je se možemo rešiti. Cilj klasičnog budizma je prestanak dukkhe. Buda nikoga nije vukao za rukav i terao da ide njegovim putem. Ko želi, želi. Od volje mu.
da ne ispadne da nešto navijam za budizam ali čisto se onda postavlja pitanja na osnovu čega je neko skontao da kroz njega priča bog ili što bi mi rekli bogonadahnut.
opet isto, dalaj lama u duhu budizma i on je prosvetljen.Ја бих рекао ако је његов говор у духу Православне вере
opet isto, dalaj lama u duhu budizma i on je prosvetljen.
meni ne smeta navijanje i treba poštovati i voleti svoju veru ali to ne znači da trebam ocrnjavatu drugu veru da bi dokazao svoju.
ne možeš ni znati možeš samo verovati a veru obično nasleđuješ ili primaš u okviru društva.Хоћеш да кажеш на основу чега контамо да је кроз Исуса Христа причао Бог и да је он био Богонадахнут? Па верујемо, ваљда, да је тако. Док нама Будисти замерају што верујемо кад они наводно знају нешто. Или сам бар стекао такав утисак. Па онда лепо питам шта знају, када човек ништа не може стварно знати. Онда ми кажу да сам демагог, дигну нос, и игноришу ме, ваљда су им моја питања непријатна, а њима је главни циљ да се ослободе непријатности. Уопште, верско учење засновано на уображености, да човек увек све чини сам себи, да сам само ја жив а сви остали су последица моје воље, мојих мисли, мојих дела. Па зато затражим детаљнија објашњења, и не добијем их, него добијем одговор да моја питања немају практичну сврху. Ок, али ја и даље имам своја запажања и питања, ма колику патњу им она наносила.
ne možeš ni znati možeš samo verovati a veru obično nasleđuješ ili primaš u okviru društva.
ja ne mogu reći znam već verujem u ono što želim da verujem. u samom budizmu ima nekoliko sasvim različitih pravaca ali čini mi se da toliko animoziteta nema između njih kao u hrišćanstvu koji svi odreda tvrde da je ta neka istina baš kod njih da su oni bogonadahnuti da su oni izabrani.