Kako da sačuvamo kartice od zloupotreba na internetu

doppler

Veoma poznat
Moderator
Poruka
12.527

Kako da sačuvamo kartice od zloupotreba na internetu​

Banka štiti klijenta tako što mu posle obavljene transakcije traži da još jednom ukuca jednokratnu šifru koju mu šalje porukom

1738658100874.png

„Naručio sam patike preko jednog stranog sajta i već sutradan su kontaktirali sa mnom iz banke sa pitanjem da li sam inicirao plaćanje ka Andori. Nisam znao gde je prodavac lociran, pa sam od banke tražio broj transakcije i ispostavilo se da je reč o mojim patikama. Banka je, dakle, reagovala jer to nije bilo uobičajeno ponašanje sa mojim onlajn plaćanjima, koje inače često koristim”, priča jedan naš čitalac. Ovih dana opet u medijima imamo primere građana koji nisu imali prijatna iskustva prilikom plaćanja na internetu jer su im kartice zloupotrebljene. To je inače i najčešći problem sa kojim se vlasnici kartica suočavaju, posebno ukoliko kupuju preko neproverenih sajtova, što je vrlo rizično.

Dušan Uzelac sa portala „Kamatica” kaže da bi prilikom korišćenja kartica za plaćanje na internetu samo trebalo slušati preporuke banaka koje imaju dobre sisteme zaštite. U suprotnom, pa još i ako se posegne za kupovinom preko neregistrovanih sajtova, zloupotrebe su neminovne.
– Pre korišćenja kartice onlajn trebalo bi se upoznati sa osnovnim pravilima. Postoje mehanizmi za onlajn kupovinu koji imaju duplu autorizaciju. To je slučaj kada nešto naručimo, pa taj sajt tj. prodavac pošalje banci zahtev za isplatu, a banka traži da ja kao korisnik unesem ponovo šifru. To je jednokratna lozinka koja stiže porukom na telefon i tehnički onemogućava svakoga da je zloupotrebi – kaže Uzelac.

Prema njegovim rečima, u ovom slučaju je korisnik prilično zaštićen od prevare, što nije slučaj kada podatke ostavi u onlajn prodavnici ili nekom drugom mestu, pa se to kasnije zloupotrebi.

– Banke imaju mnogo mehanizama i mogu da zaštite korisnike. Najvažnija stvar koja treba da nas zanima jeste da li je validna prodavnica u kojoj kupujemo. Ako posmatramo prodavce koji recimo imaju POS terminal za plaćanje jasno je da je u tom slučaju lako doći do evidencije o transakcijama. Ta procedura dobijanja POS terminala je vrlo rigidna i takav prodavac je evidentiran. Takođe, neko ko proda onlajn proizvod ima kašnjenje u naplati od dva dana, što je dovoljno da banka eventualno reaguje – objašnjava naš sagovornik. On podseća da je u poslednje vreme više prevara preko SMS poruka u kojima se od građana traži da uplate novac kako „paket koji su naručili ne bi bio vraćen”. Reč je o lažnim poštanskim pošiljkama i mnogi su uplatili te iznose misleći da stvarno nešto treba da im stigne.

Napredniji korisnici znaju da postoje različiti mehanizmi zaštite, ali slaba karika su oni kojima je kupovina preko interneta nešto novo sa čime se ne susreću često. Jedan od dobrih saveta je i to da izvade karticu koja služi samo za internet plaćanje i koja je odvojena od tekućeg računa klijenta. U tom slučaju vlasnik kartice sa tekućeg računa prebacuje samo neophodan iznos na internet karticu i koristi je za plaćanje, bez bojazni da će mu sa nje biti skinut neovlašćeno i neki dodatni iznos novca ili da će podaci o kartici biti ukradeni i zloupotrebljeni.

I iz Narodne banke Srbije savetuju građane da u slučaju plaćanja karticama na internetu koriste samo proverene sajtove i da transakcije obavljaju sa proverenih uređaja (računara i mobilnih telefona za koje su uvereni da nisu ni na koji način kompromitovani).

– Srbija je među prvim državama u svetu u kojima je uveden sistem za instant plaćanja. NBS je još 2018. godine uvela ovaj sistem, najsavremeniju platnu infrastrukturu u našoj državi, koji se, između ostalog, koristi i za plaćanja na internet prodajnim mestima. Instant plaćanje nudi pogodnosti i za korisnike (kupce) i za trgovce, ali je najvažnije da je ova vrsta plaćanja prilikom kupovine na internetu veoma bezbedna, jer se ne koriste osetljivi podaci o platnom instrumentu ili korisniku. Kupac ne unosi podatke niti ih trgovac čuva, pa je isključena mogućnost njihove kasnije zloupotrebe. Omogućavanjem instant plaćanja na prodajnim mestima našim građanima i privrednim subjektima obezbedili smo alternativu kartičnim plaćanjima, i to mnogo pre nego što je Evropska unija započela svoje aktivnosti u cilju obezbeđenja adekvatne alternative kartičnim plaćanjima, kažu u NBS. Zloupotrebe kartica su tema ne samo kod nas, nego svuda u svetu. One se ne dešavaju samo prilikom onlajn plaćanja nego i u ugostiteljskim objektima i prodavnicama, na primer kada građani u prisustvu više lica otkrivaju PIN koji koriste za obavljanje plaćanja platnom karticom, ili kada se plaćanje obavlja bez prisustva vlasnika kartice. IZ NBS kažu da je prednost platne kartice u odnosu na gotovinu u tome da za razliku od situacije kada je ukraden ili izgubljen gotov novac – gubitak kartice ne mora istovremeno da znači i gubitak novca, pod uslovom da korisnik kartice reaguje na vreme.

– Ukoliko bi se neželjeni slučaj dogodio i kartica bila ukradena, potrebno je bez odlaganja informisati izdavaoca kartice kako bi je blokirao i na taj način pomogao da se spreči veća šteta. Zato je savet građanima da uvek imaju kod sebe broj kol-centra banke čiju karticu koriste kako bi bez odlaganja reagovali u slučaju krađe ili gubitka kartice.

Ne slikati, ne pozajmljivati​

Iz banaka savetuju da kartica uvek mora biti samo u posedu vlasnika, ne ustupa se, ne pozajmljuje i ne daje drugim licima na korišćenje.
– Nikada kartice ne treba slikati i slati podatke putem društvenih mreža. Svoj PIN, jednokratnu lozinku za plaćanje na internetu (OTP) i CVV broj (broj sa poleđine kartice) nikada ne treba saopštavati drugim licima – kažu u bankama.

Najlakše je Potvrda naloga plaćanja Mobilnim potpisom ili tokenom.
Tako ne mogu lako da vas pokradu.
 
M.K. je, kako se sumnja, od 2010. do 2017. gogodine, kao član kriminalnog foruma na internetu "Infraud", pod korisničkim imenom "Golđungle" reklamirao prodaju, prodavao i davao na upotrebu sredstva za pravljenje lažnih platnih kartica na koje se unose elektronski podaci sa pravih platnih kartica oštećenih korisnika radi dalje zloupotrebe, kao i obrazaca za izradu lažnih platnih kartica i skeniranih platnih kartica, koje mogu poslužiti kao obrazac za izradu lažnih platnih kartica.

Na ovaj način osumnjičeni M.K. je preko svog računa na servisu "Liberty Reserve" pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu od oko 50.000 američkih dolara, saopštio je danas MUP.

Osumnjičenom M.K. je određeno zadržavanje do 48 časova i on je, uz krivičnu prijavu, priveden Višem javnom tužilaštvu u Beogradu.

U međunarodnoj policijskoj akciji "Shadow Web" aktivno su učestvovala odeljenja za borbu protiv visoko tehnološkog kriminala srpske policije i tužilaštva u koordinaciji sa policijama i tužilaštvima iz SAD, Velike Britanije, Kanade, Australije i drugih država, naveo je MUP.

Akcija je bila je usmerena na obaranje jedne od najvećih kriminalnih organizacija na Internetu pod nazivom "Infraud".

U ovoj međunarodnoj operaciji uhapšeno je 36 osoba, od kojih je većina u koordinisanoj akciji širom sveta. Radi se o osobama koje su rukovodile organizacijom "Infraud", jednim od najvećih kriminalnih foruma sa gotovo 11.000 članova.

Ovaj kriminalni forum se bavio pribavljanjem i prodajom ukradenih podataka, uključujući podatke o kompromitovanim platnim karticama, ličnim podacima građana, bankarskim i finansijskim podacima građana, banaka i kompanija, malicioznih softvera, kao i ukradenih identiteta.

Ukradeni podaci su uglavnom prodavani na "dark web"-u. Procenjuje se da je "Infraud" bio jedan od najvećih kriminalnih foruma za prodaju ukradenih podataka zabeleženih do sada, na kome je, kao se sumnja, prodato oko četiri miliona podataka o ukradenim platnim karticama, pre nego što je on oboren u ovoj velikoj međunarodnoj akciji.

Ministarstvo pravde SAD pretpostavlja da je ovaj kriminalni forum odgovoran za gubitke više od 530 miliona dolara. Osumnjičeni koji su bili uključeni u ovaj kriminalni forum su iz Ukrajine, Pakistana, Francuske, Velike Britanije, Srbije i Rusije. Forum "Infraud" je imao slogan "In Fraud We Trust" (S verom u prevaru), asocirajući na slogan "In God We Trust" (S verom u Boga) koji se nalazi na novčanicama američkog dolara.

Ministarstvo pravde SAD je u svom zvaničnom saopštenju o ovoj velikoj međunarodnoj akciji pomenulo i aktivno učešće Republike Srbije, a naša državna zastava je postavljena na zvaničnom saopštenju, zajedno sa ostalim državama koje su učestvovale u ovoj akciji, navadeno je u saopštenju.
 
Samo bitkonj....
242417350_1235592820246314_2733564816741304127_n.jpg
 
Srpski IPS sistem ima kod banaka koje su napravile dobru aplikaciju , jednu dobru osobinu , a to je da mozes da vidis odmah po kupovini sta je i koliko zaracunato...
Tu profitiraju banke koje su inace malo neprofesionalne ovako , ali su dale dobre pare za nekog dobrog programera pa im je napravio pregledan i vidljiv sajt i onda cak i ja a verujte ja sam jos i sitan, nego mnogi drugi radije placaju vece provizije samo da koriste sisteme koji su pregledni nego da se gube zasto se racun ne pojavljuje u pregledu...

Ja sam iskreno ljubitelj tih kategorizacija koje aplikacije nude i svidja mi se lidl pamcenje svih kupovina i racuna u lidlu kad se identifikujes sa karticom, i to uvek radim, dok me maxi nervira sa njihovim nozevima i muljavinama oko tih lojaliti programa, tu sam toliko popizdio da vise ne pokazujem lojaliti karticu u maxi , jer su organizacijom tih kao lojalitija ustvari vredjali one verne potrosace....i forsirali poznanstvo i muljacinu kasirki sa njihovim jatacima, a to me nervira i sad vec godinu dana ili malo manje imaju nula evidenciju , a kupujem ja i dalje, ali nek bude na moju stetu , ali nece znati sta kupujem...i vidim da su ukapirali da ih ne ebu vise lojalisti ....tj kao i u ideji sto skoro niko ne pokazuje karticu pa im je pukao program, tako i u maxi ne pali vise i samo se novajlije loze na to...

Dok lidl drma pa rastura na lojalistima, razbija ....

Tako je i kod banaka, na lojalistima se bas zaradjuje dobro...ja gledam , kod bolje pregledne banke sam potrosio 60 000 dinara za mesec, a kod losije 9000 dinara za mesec...
Ali ova bolja mi podeli racune na troskove za zdravlje, za hranu , za opstu kupovinu , za infrastrukturu ono voda struja telekom ...za vlast i poreze...to je mup , vozacke, porezi i slicno...
Razlicite kategorije, ikonice, gledam listing mi je 5 strana...ali pregledno...jeste da me nervira sto se ceka rezervacija po 7 dana ali mislim da je to do banke prodavca, ili knjigovodje prodavca...
 
Najsigurniji način da te niko ne prevari na interentu je da na kartici nemaš ništa ili da imaš samo neku siću.

To naša vlast zna, i zato joj možemo zahvaliti što štiti barem polovinu Srbije od raznih prevara na internetu DOKAZANO najsigurnijom metodom.
🥰

Imam ja jednu karticu koju koristim kada naručujem van EU (multidevizna), na nju uvijek prebacim točno onoliko koliko treba.
 
Staviš dnevni limit potrošnje, čime se kontroliše potencijalna šteta.
I uvek obavezna notifikacija porukom na telefon pri svakoj transakciji.

I internet kupovina sano karticom koja je osigurana od strane banke.
Visa i American idu toliko daleko u borbi za klijenta, da na primer kada pustite nešto, niste zadovoljni i prodavac neće da primi proizvod nazad, u roku od 90 dana hoće da isplate nazad sumu korisniku kartice (nisam probao, ali vidim u ugovoru postoji opcija)
Ono sto jesam probao, kada si nezadovoljan prodavcem, a ne možeš da vratiš novac, kontaktiraš Visa ili American i onda oni u tvoje ime pregovaraju sa prodavcem, i ako odluče da je kupac u pravu, vrate novac na račun bez vracanja proizvoda nazad prodavcu.
 
Poslednja izmena:

Back
Top