Manastir Đipša ili Divša
Manastirska crkva posvećena je Svetom Nikoli. Predanje kaže da je Manastir Đipšu sazidao despot Jovan Branković
krajem 15. veka.
Manastir Kuveždin
Manastirska crkva posvećena je Svetom Savi i Svetom Simeonu, dok je manastirska slava Preobraženje. Prema predanju, manastir je osnovao poslednji srpski despot, despot Stefan Štiljanović
1520. godine.
Manastir Šišatovac
U početku se manastir zvao Remetica ili Remetski manastir i posvećen je bio Sv. Nikoli. Prema„ Svitku zaveštalnom “ monasi manastira Žiča predvođeni svojim igumanom Teofanom
početkom 16. veka pobegli su od turskog zuluma u Srem i tu su našli malu staru crkvicu posvećenu Svetom Nikoli.
Manastir Jazak
Pre sadašnjeg postojao je Stari Jazak koji je bio posvećen Vavedenju. Ktitor Starog Jazka bio je Despot Jovan Branković
u 15 veku.
Manastir Vrdnik
Poznat i kao Mala Ravanica, jedan je od najznačajnijih manastira na Fruškoj gori. Manastirska crkva posvećena je prazniku Vaznesenja Hristovog.
Manastir Staro Hopovo
Manastirska crkva je posvećena Svetom Pantelejmonu. Prema predanju manastir je osnovao despot Đorđe Branković krajem 15. veka, a prvi zapis o manastiru je iz
1545-46.
Manastir Krušedol
Manastirska crkva je posvećena prazniku Blagoveštenja. Manastir je osnovao Sveti Maksim sa svojom majkom Angelinom, uz pomoć vlaškog vojvode Jovana Njagoja,
između 1509. i 1516.
Mala Remeta
Na središnjem delu Fruške Gore kod mesta Mala Rremeta u tišini i zelenilu nalazi se ovaj zasigurno najmanji a možda i najlepši fruškogorski manastir. Do njega se dolazi iz Vrdnika do centra Jazka gde je oznaka na desno, prođe se celo selo i na izlasku se skrene desno pre uzbrdice i pravo do manastira.
Prema predanju manastir je osnovao“ sremski kralj ” Dragutin. Najstariji podaci o Maloj Remeti ili Remetici sačuvani su u turskim zemljišnim knjigama iz 1545 god.Turci su manastir spalili i opustošili. Godine 1679, Arsenije Čarnojević dozvolio je monasima manastira Rače da se nasele u Malu Remetu i da je obnove.
Manastir Velika Remeta
Na krajnjem istočnom delu Fruške gore, svega nekoliko stotina metara od izvorišta potoka Šelovrenca, nalazi se manastir Velika Remeta. Prema predanju, osnovao ga je kralj Dragutin
krajem XIII veka, a u zvaničnim istorijskim spisima se prvi put pominje u XVI veku. Manastir je muški i posvećen je Svetom Dimitriju. Sa sve četiri strane okružen je konacima, a u središtu se izdiže najviši zvonik u Sremu visine 38,6 metara. Kad kročite na manastirski posed, očaraće vas rajski vrt igumana Stefana. Odmah sa leve strane se nalazi malo etno-selo sa nekoliko brvnara i letnjikovac koji su tu napravljeni za sve ljude koji žele da roštiljaju i uživaju u prirodi. Sa desne strane manastira je izgrađena i replika Vitlejemske pećine i brda Sion sa kapelom. Tu se još nalazi i izvor Ubavac, koji je čuven po vodi koja bistri vid. Zbog svega toga ovaj skriveni manastir u dolini daleko od puteva danas posećuje sve više ljudi koji žele da uživaju u prirodi. U toku Drugog svetskog rata manastir je spaljen, a manastirska riznica većim delom pokradena. U blizini se nalaze i manastiri Grgeteg i Krušedol.
Manastir Grgeteg
Između Beograda i Novog Sada, sedam km od Iriga na padinama Fruške Gore nalazi se manastir Grgeteg. Do manastira se dolazi iz manastira Krušedol putem uzbrdo do oznake desno i odatle ima oko 4 km lošeg puta do manastira. Prođe se beli krst i stari đeram i dolazi do kapije. Po legendi manastir je podigao despot Vuk Grgurević u narodu poznat kao Zmaj Ognjeni, da bi tu smestio svog slepog oca Grgura Brankovića (hilandarskog monaha Germana). Podignut je negde između
1459-1521 (pre turskog osvajanja Srema).
Manastir Beočin
Na severnim padinama Fruške Gore u Beočinu nalazi se ovaj manastir čiji je osnivač nepoznat. Prvi pisani podaci su iz turskih izvora
1566 god. Manastir je očigledno bio pljačkan i opustošen jer 1697 god. Patrijarh Arsenije III Čarnojević daje dozvolu monasima manastira Rače na Drini da se nasele i obnove manastir Otada potiče čuveno patrijarhovo“ Otvoreno pismo ” koje je on u Tabanu dao račanskim monasima. Posle te obnove ponovo je stradao u Austrisko-Turskim ratovima da bi današnji izgled dobio 1731 god. a izgradio ga je ktitor Milivoje Milaković iz Futoga.
Manastir Bešenovo
Bešenovački manastir se nalazi u Bešenovačkom Prnjavoru. Smešten je na samom kraju sela, uz šumu kraj potoka Čikoš. Tokom Drugog svetskog rata teško je oštećen, ostao je bez krovne konstrukcije i nekih zidova. S vremenom je cigla odnošena, tako da su od manastira ostali samo temelji. Kraj manastira je napravljena skromna drvena kapelica pod trista godina starom lipom. Manastir je osnovao srpski kralj Dragutin
krajem XIII veka i posvećen je Svetim arhanđelima Mihailu i Gavrilu.
Manastir Petkovica
Na jugozapadnom delu Fruške gore u tihoj udolini uz potok Remeta, u blizini sela Šišatovac, nalazi se ženski manastir Petkovica sa Crkvom Svete Petke. Po nekim predanjima, ovaj manastir je podigla Jelena Štiljanović, udovica poslednjeg srpskog despota Stefana Štiljanovića, čija je zadužbina bila manastir Kuveždin. U prošlosti je manastir više puta razaran, a tokom Drugog svetskog rata je stradao ikonostas, da bi 50-ih godina otpočela obnova. Crkva je u većoj meri zadržala prvobitni izgled, a izgrađena je u maloj disproporciji, što daje poseban šarm ovoj građevini. Sve što se može sagledati sa ovog mesta nekada je pripadalo manastiru. Njegovoj lepoti još doprinose i rustični kameni bunar, ozidani izvor čiste pijaće vode i ribnjak u dolini. Sve je to ispreplitano zelenim travnjacima, cvećem i drvećem i predstavlja jedan skladan prizor.
Manastir Privina glava
Manastir Privina (Pribina) glava sa crkvom posvećenoj arhistratizima Mihailu i Gavrilu osnovao je, prema predanju, vlastelin Priba (Priva)
u 12. veku. Po drugom, prihvatljivijem predanju, osnovali su ga sremski despoti Brankovići krajem 15. veka. Prvi sigurni podaci datiraju iz 1566/7 godine. Na mestu stare, između 1741. i 1760. godine podignuta je današnja crkva, po uzoru na hram Novog Hopova. Konaci su građeni između 1753. i 1771. godine, a današnji oblik dobili su u drugoj polovini 19. veka. Ikone na ikonostasu, prestolima i zidne slike u centralnom delu crkve izradio je 1786/91. Kuzman Kolarić.
https://nasimsorom.wordpress.com/2019/02/08/nasi-manastiri/