Kada su ljudi počeli da piju alkoholna pića

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
372.630
Pivo, Izrael - 11.000 godina pre nove ere
Najraniji dokazi o alkoholu koji je napravio čovek otkriveni su na nalazištu u pećini Rakefet, blizu današnje Haife, Izrael. Tamo su pokopani Natufijci — grupa lovaca-sakupljača sa istočnog Mediterana. Istraživači sa Stanford univerziteta analizirali su ostatke sa kamenih ploča pronađenih u pećini, i prepoznali dokaze o proizvodnji piva.

Pivo od pirinča (Sake?), Kina - 7.000 godina pre nove ere
Nakon sprovođenja hemijskih analiza ostataka pronađenih na ranoj keramici iz Jiahu, neolitskog naselja u dolini reke Huanghe u Kini, tim istraživača pod vođstvom molekularnog arheologa Patrika Mekgaverna sa Univerziteta Pensilvanija otkrio je da se mešani fermentisani napitak od pirinča, meda i voća (plodovi gloga i/ili grožđa) proizvodio već 7.000 godina pre nove ere. Kao što tim navodi u članku iz 2004. godine objavljenom u "Proceedings of the National Academy of Sciences", njihova otkrića "pružaju direktne dokaze o fermentisanim napicima u drevnoj kineskoj kulturi, koji su imali značajnu društvenu, religijsku i medicinsku vrednost".

Vino, Gruzija - 5.980 godina pre nove ere
Ostaci na velikim zemljanim posudama datiranim iz 5.980. godine pre nove ere, otkopanim na dva arheološka lokaliteta blizu Tbilisija, u Gruziji, predstavljaju najraniji dokaz tradicionalnog vina pravljenog od grožđa, kaže Batijuk. Istraživački tim, predvođen Mekgavernom, objavio je svoja otkrića u "Proceedings of the National Academy of Sciences" 2017. godine. Dokazi o vinu pronađeni su u domaćinskim kontekstima na više lokaliteta povezanim sa različitim društvenim klasama, "što sugeriše da je vino bilo prilično rasprostranjeno u društvu—zajednički napitak“, objašnjava Batijuk, dodajući da su ga pravili "obični farmeri".

Čiča, Južna Amerika - 5.000 godina pre nove ere
Neki od najranijih poznatih keramičkih predmeta iz oblasti Anda u Južnoj Americi potiču iz perioda oko 5.000. godine pre nove ere i verovatno su korišćeni za prenošenje i čuvanje čiče: napitka koji se uglavnom pravi od fermentisanog kukuruza, zajedno sa maniokom, divljim voćem, kaktusima i krompirom, prema rečima Mekgaverna. Kukuruz je smatran svetom biljkom za Inke i druge civilizacije tog perioda, a čiča se koristila kao vrsta valute.
 
307733_profimedia-0936377088_iff.jpg
 
Destilovani liker, Evropa - 1.400-1.600 godine
Dok su prirodno fermentisani alkoholi poput piva i vina postojali još u antičko doba, destilisani alkohol postoji tek nekoliko stotina godina.
Iako su u kineskim, indijskim, grčkim i egipatskim društvima postojali pokušaji destilacije alkohola u malim razmerama, tek zahvaljujući arapskim tehnološkim unapređenjima u kasnom srednjem veku, alkoholna pića su postala šire konzumirana. Izum štampe i pokretnih slova takođe je odigrao veliku ulogu u širenju destilacije. Pre toga, recepti i uputstva su bila uglavnom ograničena na manastire, medicinske škole i apoteke.
Objavljena u Nemačkoj 1500. godine, knjiga "The Virtuous Art of Distillation" Hijeronimusa Brunšviga smatra se prvom velikom knjigom o procesu destilacije i fokusira se na medicinsku destilaciju. Do 1600-ih, prosečna osoba u Evropi imala je pristup destilisanim alkoholima poput džina i ruma - što je zapravo bio veliki preokret.

Alkoholna pića stvorena prirodnom fermentacijom, poput piva i vina, mogu dostići samo određeni ABV (alkohol po zapremini), objašnjava on. Destilacija, s druge strane, nema tu sigurnosnu karakteristiku, i moguće je napraviti alkoholna pića koja su mnogo opojnija, sa, recimo, 90 odsto ABV.
Destilacija je takođe učinila alkoholna pića robom. "Destilisani alkoholi traju veoma dugo i mogu se transportovati, pa tako ljudi pretvaraju višak žitarica u destilisane alkohole - i sada ih mogu trgovati na velikim udaljenostima.(izvor-mediji)
 
Destilovani liker, Evropa - 1.400-1.600 godine
Dok su prirodno fermentisani alkoholi poput piva i vina postojali još u antičko doba, destilisani alkohol postoji tek nekoliko stotina godina.
Iako su u kineskim, indijskim, grčkim i egipatskim društvima postojali pokušaji destilacije alkohola u malim razmerama, tek zahvaljujući arapskim tehnološkim unapređenjima u kasnom srednjem veku, alkoholna pića su postala šire konzumirana. Izum štampe i pokretnih slova takođe je odigrao veliku ulogu u širenju destilacije. Pre toga, recepti i uputstva su bila uglavnom ograničena na manastire, medicinske škole i apoteke.
Objavljena u Nemačkoj 1500. godine, knjiga "The Virtuous Art of Distillation" Hijeronimusa Brunšviga smatra se prvom velikom knjigom o procesu destilacije i fokusira se na medicinsku destilaciju. Do 1600-ih, prosečna osoba u Evropi imala je pristup destilisanim alkoholima poput džina i ruma - što je zapravo bio veliki preokret.

Alkoholna pića stvorena prirodnom fermentacijom, poput piva i vina, mogu dostići samo određeni ABV (alkohol po zapremini), objašnjava on. Destilacija, s druge strane, nema tu sigurnosnu karakteristiku, i moguće je napraviti alkoholna pića koja su mnogo opojnija, sa, recimo, 90 odsto ABV.
Destilacija je takođe učinila alkoholna pića robom. "Destilisani alkoholi traju veoma dugo i mogu se transportovati, pa tako ljudi pretvaraju višak žitarica u destilisane alkohole - i sada ih mogu trgovati na velikim udaljenostima.(izvor-mediji)
Вино постоји читавим медитераном од вајкада. Пиво креће полако са Келтима ,Германима и Словенима.
Римљани остављају податак да Суеби повраћају од вина.
Што се тиче жестоких пића још у библији у псалмима постоје записи о силовитим пићима у древном Израиљу као нечем негативном.
Шта год то било и како год било и Хуни су још имали врсту жестине највероватније и Авари ,Монголи тако да не верујем да је жестоко пиће тек почело тако касно у Европи.
 
Арапи су донели дестилацију алкохола и технологију тако да то почиње негде отприлике у 12. веку у Европи а индустријализација алкохолних пића почиње кад и све.
Polako. Kod vina i piva nema destilacije. Samo fermentacije.
:D

Medovina, pivo. To su slovenska pića starija od "seobe".
 
Polako. Kod vina i piva nema destilacije. Samo fermentacije.
:D

Medovina, pivo. To su slovenska pića starija od "seobe".
То сам већ написао да је вино на медитерану познато још од древних времена пиво већ од Келта ,Германа , Словена тема је била жестока пића и дестилација или ја нисам добро схватио?!
Дакле пише дестилована пића од 16. века а то је већ мануфактурна производња.
 
Пиво креће полако са Келтима ,Германима и Словенима.
Пиво се пило још у Старом Египту, што с обзиром на интезивно гајење житарице тамо није ништа чудно.
 
Poslednja izmena:
тема је била жестока пића и дестилација или ја нисам добро схватио?!
Дакле пише дестилована пића од 16. века а то је већ мануфактурна производња.
Ma, vidim ja da za prave muškarce pivo i vino spadaju u sokiće. ;)
 
„Византинци, који су познавали многе врсте вина, волели су да уживају у његовом укусу, да се наслађују његовом аромом и да расправљају о његовим својствима. Они су тврдили да вино „увесељава душу”, али су истовремено били спремни да признају како неумерено конзумирање вина „смућује памет”. Штавише, претерано уживање у вину сматрали су пороком. Као и код хлеба, и кроз потрошњу вина јасно су се испољавале социјалне разлике у византијском друштву: у аристократским породицама пили су танко, ароматично вино, у кућама сиромашних – јефтино старо, временом прокисло вино. Богатим, царским поклоном сматрала се боца ароматичног вина.”
Радивој Радић, Ромејски свет, Београд 2012.
 
Процес дестилације су открили арапски алхемичари од 9-10 века.
И сам назив алкохол је арапског порекла, вуче корен од речи ал кохл - есенција.

Међутим, прављење жестоких пића је узело корена у Европи који век касније, кад су крсташи донели технологију назад.

Осим тога, постоји и процес ледене дестилације, где на малим температурама долази до леђења воде, а у пићу остаје већа концентрација алкохола. Тако је настала водка (вуче корен од појма "мало воде", због вађења залеђене воде). Иако је процес откривен у Европи (Русији) и пре дестилације, није се пуно проширио јер је у добијеном пићу остало доста нечистоћа и метанола, који су се већином одвајали у процесу дестилације, те је изазивало главобољу.
 

Back
Top