Bilo je puno tema o narcisima, manipulatorima, prevarantima - ko su, kakvi su, zašto su takvi, kako ih prepoznati itd.
Međutim, meni je interesantno zašto se takvo ponašanje ne prepozna na vreme, šta je to u čoveku što mu zatvara oči i dozvoljava da budem zaslepljen.
Motiv je jedan intervju Vilibarda Erića koji sam danas pročitala (čitajući njegovu biografiju jer se pojavljivao kao gost nekih emisija govoreći o aktuelnim političkim dešavanjima)
Temu nisam htela da postavim na Politici zato što je ta relacija Vučić - Erić samo jedan dobar primer, a ni na Psihologiji jer Džudi spominjanje političkih aktera smatra politikom. Tako mi je preostala Svaštara.
Nije u pitanju da čovek ispadne naivan jer su drugi zli, nego zašto ispadne naivan. A nije klinac.
Da li biste ste sebi priznali da ste nekad ispali naivni jer ste pali na nečije podilaženje.
Ili na nečije velike, zanimljive reči. A niste obraćali pažnju na dela. Ili ste zažmurili na njih.
Ja jesam. Ništa ozbiljno se nije desilo tj. nije me prevario u nekakvom poslovnim dilu ali jesam prenebregnula u glavi (za kratko vreme) neke sitnice jer deluje da ima iskrenu, korektnu priču.
Međutim, meni je interesantno zašto se takvo ponašanje ne prepozna na vreme, šta je to u čoveku što mu zatvara oči i dozvoljava da budem zaslepljen.
Motiv je jedan intervju Vilibarda Erića koji sam danas pročitala (čitajući njegovu biografiju jer se pojavljivao kao gost nekih emisija govoreći o aktuelnim političkim dešavanjima)
Temu nisam htela da postavim na Politici zato što je ta relacija Vučić - Erić samo jedan dobar primer, a ni na Psihologiji jer Džudi spominjanje političkih aktera smatra politikom. Tako mi je preostala Svaštara.
...
- Emitovao sam i montirao na hiljade dnevnika, reportaža, priloga, emisija, serija, tv filmova... pokušavajući što vernije da prezentujem gledaocu istinu. Tad sam mu predložio da napravimo stranku SRP (Socijalističku Radničku Partiju) koju bi on vodio, a ja finansirao sa početnih 200.000 evra. Istinski se iznenadio ali nije mogao da mi da odgovor na moje argumente zašto bi to trebalo uraditi. Prilika se ukazala 2008. godine raspadom SRS. Tako smo započeli naš pohod ka boljem sutra, zaustavljanju kriminala i korupcije, istinske pravde, opstanku Kosova i Metohije u Srbiji, ujedinjenju svih Srba bez obzira na veru, poboljšanju standarda itd.
Na žalost, shvatio sam da njegove vrline postaju njegove mane, posebno upornost. Kad počne nešto da radi, želi da to uradi sam. Na mestu premijera takve osobine i način rada nije dozvoljen, jer sve tada postaje lično i sve se rešava lično. Dolazi do domino efekta, da se na premijera svi pozivaju i sve se završava bez prigovora jer - ON je lično naredio. Carska se ne poriče?
...
Kako ste se snašli u tom okruženju, među kumovima i slugama?
Sa ove vremenske distance, vrlo loše. Ispao sam naivan i glup, što meni kao poslovnom čoveku sa sedom kosom i bradom ne dolikuje. Sve sam shvatio pred izbore 2012. godine, ali je tad već sve bilo kasno. Moja istinska vera u ideju i ideologiju za bolju budućnost naše dece me je odvela na stranputicu i slepilo, da ne prepoznajem znake i događaje koji su mi govorili o prevari. Prijateljska ljubav, lojalnost i moja etika držali su me vezanog za njih, to je trajalo sve do sredine 2013. kada je Zorana Mihajlović progovorila u ime svih njih, pakošću i zlom prema meni. Oterao sam je od sebe kao prijatelja, shvativši da je napravila nekoliko afera i krupnih grešaka svojim poltronstvom, potpisujući svesno štetne ugovore i donoseći loše odluke. To nisam mogao da im oprostim
...
- Emitovao sam i montirao na hiljade dnevnika, reportaža, priloga, emisija, serija, tv filmova... pokušavajući što vernije da prezentujem gledaocu istinu. Tad sam mu predložio da napravimo stranku SRP (Socijalističku Radničku Partiju) koju bi on vodio, a ja finansirao sa početnih 200.000 evra. Istinski se iznenadio ali nije mogao da mi da odgovor na moje argumente zašto bi to trebalo uraditi. Prilika se ukazala 2008. godine raspadom SRS. Tako smo započeli naš pohod ka boljem sutra, zaustavljanju kriminala i korupcije, istinske pravde, opstanku Kosova i Metohije u Srbiji, ujedinjenju svih Srba bez obzira na veru, poboljšanju standarda itd.
Na žalost, shvatio sam da njegove vrline postaju njegove mane, posebno upornost. Kad počne nešto da radi, želi da to uradi sam. Na mestu premijera takve osobine i način rada nije dozvoljen, jer sve tada postaje lično i sve se rešava lično. Dolazi do domino efekta, da se na premijera svi pozivaju i sve se završava bez prigovora jer - ON je lično naredio. Carska se ne poriče?
...
Kako ste se snašli u tom okruženju, među kumovima i slugama?
Sa ove vremenske distance, vrlo loše. Ispao sam naivan i glup, što meni kao poslovnom čoveku sa sedom kosom i bradom ne dolikuje. Sve sam shvatio pred izbore 2012. godine, ali je tad već sve bilo kasno. Moja istinska vera u ideju i ideologiju za bolju budućnost naše dece me je odvela na stranputicu i slepilo, da ne prepoznajem znake i događaje koji su mi govorili o prevari. Prijateljska ljubav, lojalnost i moja etika držali su me vezanog za njih, to je trajalo sve do sredine 2013. kada je Zorana Mihajlović progovorila u ime svih njih, pakošću i zlom prema meni. Oterao sam je od sebe kao prijatelja, shvativši da je napravila nekoliko afera i krupnih grešaka svojim poltronstvom, potpisujući svesno štetne ugovore i donoseći loše odluke. To nisam mogao da im oprostim
...
Nije u pitanju da čovek ispadne naivan jer su drugi zli, nego zašto ispadne naivan. A nije klinac.
Da li biste ste sebi priznali da ste nekad ispali naivni jer ste pali na nečije podilaženje.
Ili na nečije velike, zanimljive reči. A niste obraćali pažnju na dela. Ili ste zažmurili na njih.
Ja jesam. Ništa ozbiljno se nije desilo tj. nije me prevario u nekakvom poslovnim dilu ali jesam prenebregnula u glavi (za kratko vreme) neke sitnice jer deluje da ima iskrenu, korektnu priču.