Josip Broz Tito -O liku komuniste

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Sicilijanac

Domaćin
Poruka
4.825
Biti komunist — nije lako. Biti komunist — još uvijek znači biti spreman da se mnogo čega odričeš. Biti komunist — znači biti u prednjoj liniji borbe za progres, za sretniju i ljepšu budućnost. To su dokazali naši ljudi koji su ušli u ovaj rat. Iako su znali da komunizam neće odmah pobijediti, da ga, možda, neće ni doživjeti, oni su podnosili žrtve i davali svoje živote. To su bili komunisti, komunistički omladinci, svjesni ljudi, koji su išli do najvećeg samoodricanja. Biti komunist — podrazumijeva unutrašnju samodisciplinu, a to znači, prije svega — pobijediti sebe.

Za to je potreban moral koji jako mnogo iziskuje od čovjeka, i komunist ga mora imati u sebi. Mi komunisti moramo imati viziju budućeg. A moramo gledati i danas, kako izvjesni naši postupci djeluju na mlade ljude. I ne samo postupci, nego i mjere koje se preduzimaju. Jako mnogo se traži od komunista. Ja mislim da će to naša omladina shvatiti. Jer, ona je dobra, samo mi moramo više raditi sa njom i prenositi ono najbolje iz naše revolucionarne prošlosti.

Poznato je da su kritika i samokritika uvijek bile u našoj partiji odlučujući faktor, naročito kada je dolazilo do izvjesnih kriza i potrebe da se uspostavi jedinstvo. Mislim, u prvom redu, na jedinstvo misli i akcije, što je danas naročito važno. Kritika pomaže da dublje sagledamo razne slabosti, razne promašaje, propuste itd. Samokritika nam pomaže da se sve to lakše i čim prije ukloni. Samokritika djeluje vaspitno i učvršćuje lik komuniste, lik revolucionara. Bojati se samokritike, kao i kritike, to je malograđanska osobina i komunisti moraju savladati u sebi tu manu.

I svaki onaj između nas koji bi preteridovao da sam daje najzrelije misli iz svoje glave, kao feniks ptica, taj se vara, toga nema. Mi smo dosad radili kolektivno i ne može biti drukčijeg nego kolektivnog rada, međusobne izmjene mišljenja, međusobne oštre diskusije — i ono što većina smatra da je najpravilnije treba da se prihvati. Taj princip treba da ostane i ubuduće u našoj sredini, u Savezu komunista. Time se on i razlikuje od svih drugih udruženja i partija, baš time što je u njemu takva disciplina da je ono zrelo i najbolje što većina drugova smatra da je potrebno. Jednog sveznajućeg kod nas nema i niko od nas nema prava pretendovati na to. Niko nije ni imao mogućnosti da iziđe i da se uzdigne iznad svega, a mislim da Đido ima vrlo malo prava da na to pretenduje. Jer, on je bio van naše stvarnosti, on ne zna u čemu je suština razvitka socijalizma, on ne poznaje naše uredbe, ne zna svu muku i težinu stvaranja naših zakona, ne zna svu težinu, svu mukotrpnu hi storiju o tome na osnovu kakvih elemenata dolazi do naših zakona, sa čim se sve u tome mi sukobljavamo i na kakav smo težak način došli do toga što danas imamo. (...)

Kaže se da revolucija ima svoju logiku i da se mnoge stvari ponavljaju. Iz ovog slučaja čovjek vidi da je to tačno. Dok u prvom periodu revolucije, u oružanom sukobu, kad se ogromne mase pokrenu, revolucija nekako lakše ide naprijed; dok mase idu da ruše ono što je preživjelo sebe, što je zastarjelo i što im je stvorilo nesnosne uslove života, manje ima takvih potresa ili su vrlo rijetki, a prosto su pojedinačni takvi slučajevi da ljudi ispadaju iz kola revolucije. Ali u mirnodopskom revolucionarnom razvitku, to jest poslije oružanog sukoba i pobjede revolucije, kad se ljudi koji su nosioci te revolucije susreću i sukobljavaju sa svim mogućim podvodnim stijenama Scile i Haribde, kad postane vrlo teško, tada, a naročito kad ne ide tako lako i brzo kako su neki utvarali i uobražavali da može ići, tada slabići polagano dižu ruke, bacaju koplje u trnje ili traže da se ide brže, ne pitajući uopšte da li se može ići brže, — i nalaze sve moguće izgovore, teorijice i filozofije kako bi osudili takav spor razvitak društvenog preobražaja.
DRUG TITO
http://radnickacitaonica.blogger.ba/arhiva/2008/09/09/1780087
 
http://forum.krstarica.com/showthre...oz-Tito-na-listi-10-najvecih-ubica-20tog-veka

Znate li kojih je deset zloglasnih prošloga stoljeća odgovorno za smrt čak 133 milijuna ljudi? Znate li da je među njima i jedan Hrvat? Njemački 'Bild' sastavio je popis najvećih ubojica 20. stoljeća, temeljen na podacima Organizacije za pomoć žrtvama političke moći u Europi.

Najveći zločinac 20. stoljeća, odgovoran za smrt čak 50 milijuna ljudi, Kinez je Mao Tse-tung (Mao Zedong). Taj političar, vojskovođa i državnik smatra se najvažnijom ličnošću u modernoj kineskoj povijesti, a kriv je za smrt 50 milijuna stanovnika Kine za vrijeme umjetno izazvane velike gladi pedesetih godina, te torture i progona od 1966. do 1969. godine za vrijeme 'kulturne revolucije'. Dok ga se u Kini smatra najvećim nacionalnim junakom, u ostatku svijeta, osobito među antikomunističkom javnošću, smatraju ga jednim od najvećih zlotvora 20. stoljeća.

No, ni njegov susjed nije mnogo zaostao. Sovjetskom diktatoru Josifu Visarionoviču Džugašviliju ili Staljinu na dušu se stavlja odgovornost za smaknuće 40 milijuna ljudi. Obzirom da je smatrao da je ''ubojstvo jednoga tragedija, a ubojstvo mnogih statistika'', vjerojatno je umro čiste savjesti. Upola ''bolji'' bio je Adolf Hitler, jer kriv je za smrt ''samo'' 20 milijuna ljudi, dok njegove ideje i danas nose žrtve.

Četvrti na listi dugogodišnji je kineski diktator Čang Kaj Šek, odgovoran za smrt 10 milijuna ljudi. Ironije je da su ga na Zapadu slavili kao jednog od vođa demokratske koalicije. Sa 4 milijuna žrtava slijedi ga Vladimir Iljič Uljanov, ili poznatiji Lenjin, revolucionar koji je nasilnim rušenjem stoljećima uspostavljanog carstva ruskih dinastija stvorio komunističko-boljševički režim.

Na šestu poziciju zloglasnih 'Top 10' zasjeo je Japanac Tojo Hideki (3 milijuna žrtava), a iza njega je utemeljitelj Crvenih Khmera Pol Pot (2 milijuna žrtava). Osmi je etiopski marksist Mengitsu, ubojica cara Haile Selassija i odgovoran za smrt 2 milijuna žrtava, a predzadnji Yahya Khan iz Pakistana sa milijun žrtava.

Na posljednje, deseto mjesto liste najvećih masovnih ubojica 20. stoljeća, Bild je uvrstio bivšeg doživotnog predsjednika Jugoslavije, maršala Josipa Broza Tita. Organizator i vođa Narodnooslobodilačkog rata (1941.-1945.), neprikosnoveni vođa SFRJ tijekom 35 godina, priznati vojskovođa i političar, vođa u antifašističkom ratu, zaslužan za vraćanje Hrvatskoj Istre, Rijeke i otoka, odgovoran je za odmazdu i represiju pri kraju rata i u poratnom razdoblju, kada je stradalo oko milijun ljudi.

Jednima su spomenuta desetorica (bili) bogovi, drugima trn u oku, a trećima 'tek' sinonim zauvijek izbrisana 133 milijuna života.

(TotalPortal)
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top