Jezivo priznanje automehaničara iz Srbije: Znamo da ne smemo to da radimo - ali većina nas nema izbora

dlugomir

stari roker
Moderator
Poruka
207.650
Poslednjih godina u Srbiju se u proseku godišnje uveze oko 120.000 polovnih vozila. Imajući u vidu da je tokom 2021. godine u zemlji registrovano više od 2,2 miliona automobila, jasno je da je najveći broj vozila na drumovima polovno. Zbog čega je ovaj podatak važan? Polovna vozila imaju kraći rok trajanja, brže se kvare i tako završe na nekom od brojnih auto otpada, od kojih većina nema dozvolu čak ni za skladištenje, a kamoli tretman otpadnim vozilima.
Automobili su opasan otpad, sadrže delove koji se moraju zbrinuti na poseban način: gorivo, motorno ulje, hidraulično ulje, antifriz, tečnost iz hladnjaka, kiselina iz akumulatora, tečnost iz klime, pa čak i azbest.
U svetu se reciklira oko 95 posto starih automobila. U Srbiji procene pokazuju da je to značajno manje, iako su propisi usklađeni sa EU. Procenjuje se da se u Srbiji godišnje generiše oko 40.000 tona otpadnih vozila. Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, prijavljena količina generisanih otpadnih vozila u 2020. godini bila je 22.000 tona, uključujući otpad od demontaže i održavanja vozila, dok tretirane količine uključuju samo 2.391 tone tretiranih otpadnih vozila.

- Za sada u Srbiji ne postoje potpuno pouzdani podaci o pripremi za ponovnu upotrebu i tretman otpadnih vozila. Dozvolu za upravljanje otpadnim vozilima kao neopasnim otpadom imaju 302 preduzeća, dok dozvolu za upravljanje otpadnim vozilima kao opasnim otpadom imaju 43 preduzeća. Procenjuje se da će do 2030. godine u Srbiji nastati oko 102.000 tona otpadnih vozila - piše u Programu upravljanja otpadom u periodu od 2022.do 2031. godine.
Slična je situacija i kod otpadnih ulja, gde smo po propisima o upravljanju već zakoračili u EU, ali u praksi smo daleko od Evrope. U Srbiji ulja i dalje završavaju u obližnjim potocima, za premazivanje drveća kao „zaštita“ od štetočina ili kao ogrev za automehaničarske radnje. Razlog nije samo neznanje, već i troškovi koje preduzetnici pokušavaju da izbegnu u situaciji kada su sve manje zarade iz kojih mogu da isprate pravilan tretman.
Ovo tim pre što na tim “grobljima automobila” ne dolazi do adekvatnog tretiranja. Naime, propisi nalažu da se prvo izdvaje neoštećeni delovi koji se mogu ponovo upotrebiti: skida se akumulator, električni i elektronski otpad, katalizatori, uljni filteri i olovni delovi. Ulja, antifriz, gorivo i ostale tečnosti trebalo bi da se iz otpadnih vozila istaču i smeštaju u specijalne rezervoare predviđene za otpadne tečnosti. Skidaju se točkovi, odvaja se guma i sabijaju felne. Veliki plastični delovi se odvajaju sa otpadnog vozila, skidaju se staklene površine. Tako je otpadno vozilo pripremljeno za slanje na postrojenje šreder.
Svako kršenje ovakvog procesa, posebno u delu koji se odnosi na motorna ulja, ozbiljno može da naruši životnu sredinu. Samo jedan litar korišćenog motornog ulja može da zagadi čak 1.000.000 litara vode za piće, što ga svrstava među najveće zagađivače životne sredine.
Za nepoštovanje ovih zakonskih odredbi novčane kazne za pravna lica iznose od 1,5 do 3 miliona dinara, ali to očigledno nema mnogo efekta. Jer, to su propisi, ali praksa je nešto drugo. Razlog nepoštovanja propisa nije samo neznanje, već i troškovi, posebno kod malih i srednjih preduzetnika koji proizvode otpadna ulja, kao što su auto-otpadi ili automehaničarske radnje. Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine u Srbiji je u 2020. godini plasirano 36.793 tona ovog ulja, a tretirano je samo 2.178 tona i izvezeno 730 tona.
- Većina nas se snalazi, odnosno korošćena otpadna ulja uglavnom odvozimo na neke lokacije koje nisu propisane za to. Neki ulje koriste za zagrevanje, a razlog za nepoštovanje zakona krije se i u činjenici su veliki troškovi za pravilno tretiranje otpada - rečeno nam je u nekoliko automehaničarskih radnji u Beogradu.
https://www.blic.rs/biznis/jezivo-p...o-da-ne-smemo-to-da-radimo-ali-vecina/qrzm0vy

Znači oni prevaranti u ovlašćenim servisima koji samo upišu da su menjali ulje, a ustvari ostave staro to rade iz ekoloških razloga. :lol:
Šalu na stranu - znači ulja, antifrizi i ostale opasne i otrovne materije završavaju u zemlji i rekama, pa sad vi vidite.
 
Једна од погодности ЕУ јесте што се прави систем, институције, зна се ко ради и са чиме ради... Али они који одлучују имају са нама неке друге планове.

Нашу власт заиста није брига за много тога. Својом глупошћу и можда чак и више незнањем праве велику штету. Шта нама вреди пораст БДП или нешто друго када се ни према себи самима не односимо на добар начин?
 
https://www.blic.rs/biznis/jezivo-p...o-da-ne-smemo-to-da-radimo-ali-vecina/qrzm0vy

Znači oni prevaranti u ovlašćenim servisima koji samo upišu da su menjali ulje, a ustvari ostave staro to rade iz ekoloških razloga. :lol:
Šalu na stranu - znači ulja, antifrizi i ostale opasne i otrovne materije završavaju u zemlji i rekama, pa sad vi vidite.
Naravno, staro ulje je zakonom proglašeno za javno dobro, tako da sva podsticajna sredstva trpa Ministarstvo u svoj džep.
Opet se neka budaletina u ministarstvu setila kako da prikaže uspešno poslovanje i kako da otima pare koje bi trebalo da
idu sakupljačima i prerađivačima.
 
Оно што су успели да прескоче је да је та маса без школе у принципу на селу, могуће је да је више жена.
Они су, пошто су већ одавно у великим годинама, први на удару нестајања, зато се број необразованих тако нагло смањује - тек после 1945. је, са масовним доласком људи у градове, дошло и до скоро потпуне писмености.
Осим тога, Роми свих узраста су гарантовано добро присутни међу нешколованима, мада они нису много забринути због тога.

Не бих се изненадио да број оних без основне школе, на попису 2022., буде 500 000 или тек мало више.
 
Ako nisi u stanju da primetis da ti u servisu nisu zamenili ulje, onda i treba da te oderu. Sto se servisa tice, to je siva kategorija i u mnogo uredjenijim drzavama od Srbije, zna se , za zene, penzionere, decurliju, "popust" od minimum +30% , od cene za one koji barem malo znaju o automobilima.
To sto smo postali otpad za automobile sa Zapada je posledica finansijkih mogucnosti stanovnistva. Za 5000 eura mozes samo da kupis krs koji ce da zavrsi na otpadu. Ti otpadi su posebna prica, to je decenijama bila totalno neregulisana kategorija, radili su sta i kako hoce, sto verovatno rade i danas.
 
To je kod nas na zrenjaninskom putu, da vidis kako to funkcionise u Britaniji. Imaju on line kataloge , svaki deo je povezan sa serijskim brojem automobila sa kojeg je skinut. Servisi za popravku limarije cesto nabavljaju delove sa tih otpada i osiguranje pokriva takvu popravku. Postoje strogi propisi o nacinu na koji se uklanjaju tecnosti iz automobila, kocnice, gume i nacin za njihovu reciklazu. Vlasnici moraju da vode evidenciju o svakom automobilu koji je iskasapljen, gde su zavrsili delovi, sta se desili sa sasijom, itd.
 
Jao užas nije ni čudo što nam u grejnoj sezoni gradovi isela smrde na mrtve mačiće :lol:

Ja koliko se sećam uvek su servisi skupljali staro motorno ulje i predavali na otkup pa je ulje reciklirano tj filtrirano, dodavani su aditivi i ponovo se prodavalo kao novo zapakovano u buriće. Takvo ulje je moglo da se kupi na litar na auto komandi. Ja sam ga kupovao i davao majstorima za servisiranje lifta preko stambenog jer nisu imali.

Takvo ulje se koristilo i za kamione i autobuse. Radne mašine itd.
 

Back
Top