Jezero je prirodno udubljenje, depresija, na kopnu ispunjeno vodom, koje nije direktno povezano sa svetskim morem, a koje je relativno velikih dimenzija. Zvanično u klasifikaciji se ne primenjuje minimalna površina koju treba da zahvata jezero, ali se često pominje da jezero ne bi trebalo da ima površinu ispod 1 hektara. Jezera leže na kopnu i nisu deo okeana, te se stoga ona razlikuju od laguna, a isto tako su veća dublja u odnosu na jezerca, mada ne postoji formalna ili naučna definicija.
Jezera mogu imati pritoke, otoke, a jezero koje ima i pritoku i otoku zove se protočno jezero. Najveća i najdublja jezera su tektonskog porekla. U njima se nalazi preko 95% ukupne količine jezerske vode. Ova jezera ispunjavaju udubljenja nastala tektonskim pokretima, odnosno tektonskim poremećajima Zemljine površine. Najveće jezero (po površini i količini vode) je Kaspijsko jezero. Najniže jezero je Mrtvo more (oko 400 m ispod nivoa mora), najdublje Bajkalsko jezero (1.620 m). Najbrojnija su lednička jezera.
Termin jezero takođe se koristi za opisivanje prirodnih obeležja poput jezera Ejr koje je većinu vremena suvo ali se napuni tokom sezonskih obilnih kiša. Mnoga jezera su veštačka pa se stvaraju za hidroelektričnu proizvodnju (pretvaranje hidro u električnu energiju - struju), rekreaciju (plivanje...), snadbevanje vodom, itd.
Finska je poznata kao država hiljadu jezera, a Minesota kao zemlja deset hiljada jezera. Velika jezera Severne Amerike poreklom su iz ledenog doba. Preko 60% svetskih jezera nalazi se u Kanadi pretežno zato što ovom zemljom dominira neulančani sistem oticanja.
Jezera su važna za privredu i saobraćaj (Jezera u Severnoj Americi, Kaspijsko jezero); dobijaju se soli (Mrtvo more); neka su bogata ribom, služe za snadbevanje vodom i regulisanje vodostaja na rekama.
Jezera mogu imati pritoke, otoke, a jezero koje ima i pritoku i otoku zove se protočno jezero. Najveća i najdublja jezera su tektonskog porekla. U njima se nalazi preko 95% ukupne količine jezerske vode. Ova jezera ispunjavaju udubljenja nastala tektonskim pokretima, odnosno tektonskim poremećajima Zemljine površine. Najveće jezero (po površini i količini vode) je Kaspijsko jezero. Najniže jezero je Mrtvo more (oko 400 m ispod nivoa mora), najdublje Bajkalsko jezero (1.620 m). Najbrojnija su lednička jezera.
Termin jezero takođe se koristi za opisivanje prirodnih obeležja poput jezera Ejr koje je većinu vremena suvo ali se napuni tokom sezonskih obilnih kiša. Mnoga jezera su veštačka pa se stvaraju za hidroelektričnu proizvodnju (pretvaranje hidro u električnu energiju - struju), rekreaciju (plivanje...), snadbevanje vodom, itd.
Finska je poznata kao država hiljadu jezera, a Minesota kao zemlja deset hiljada jezera. Velika jezera Severne Amerike poreklom su iz ledenog doba. Preko 60% svetskih jezera nalazi se u Kanadi pretežno zato što ovom zemljom dominira neulančani sistem oticanja.
Jezera su važna za privredu i saobraćaj (Jezera u Severnoj Americi, Kaspijsko jezero); dobijaju se soli (Mrtvo more); neka su bogata ribom, služe za snadbevanje vodom i regulisanje vodostaja na rekama.