Jezera - činjenice i zanimljivosti

Lada

Legenda
Poruka
52.215
Jezero je prirodno udubljenje, depresija, na kopnu ispunjeno vodom, koje nije direktno povezano sa svetskim morem, a koje je relativno velikih dimenzija. Zvanično u klasifikaciji se ne primenjuje minimalna površina koju treba da zahvata jezero, ali se često pominje da jezero ne bi trebalo da ima površinu ispod 1 hektara. Jezera leže na kopnu i nisu deo okeana, te se stoga ona razlikuju od laguna, a isto tako su veća dublja u odnosu na jezerca, mada ne postoji formalna ili naučna definicija.

Jezera mogu imati pritoke, otoke, a jezero koje ima i pritoku i otoku zove se protočno jezero. Najveća i najdublja jezera su tektonskog porekla. U njima se nalazi preko 95% ukupne količine jezerske vode. Ova jezera ispunjavaju udubljenja nastala tektonskim pokretima, odnosno tektonskim poremećajima Zemljine površine. Najveće jezero (po površini i količini vode) je Kaspijsko jezero. Najniže jezero je Mrtvo more (oko 400 m ispod nivoa mora), najdublje Bajkalsko jezero (1.620 m). Najbrojnija su lednička jezera.

Termin jezero takođe se koristi za opisivanje prirodnih obeležja poput jezera Ejr koje je većinu vremena suvo ali se napuni tokom sezonskih obilnih kiša. Mnoga jezera su veštačka pa se stvaraju za hidroelektričnu proizvodnju (pretvaranje hidro u električnu energiju - struju), rekreaciju (plivanje...), snadbevanje vodom, itd.

Finska je poznata kao država hiljadu jezera, a Minesota kao zemlja deset hiljada jezera. Velika jezera Severne Amerike poreklom su iz ledenog doba. Preko 60% svetskih jezera nalazi se u Kanadi pretežno zato što ovom zemljom dominira neulančani sistem oticanja.

Jezera su važna za privredu i saobraćaj (Jezera u Severnoj Americi, Kaspijsko jezero); dobijaju se soli (Mrtvo more); neka su bogata ribom, služe za snadbevanje vodom i regulisanje vodostaja na rekama.
 
Jezera se dele po načinu nastanka korita ili po hidrografskim, fizičkim, hemijskim i biološkim karakteristikama.

Hemijski, prema koncentraciji soli u vodi jezera se dele na: slatkovodna i slana jezera.

Podela po mestu i načinu nastanka:

  • meteorsko (kosmično) jezero – nastalo usled udara meteorita
  • tektonsko jezero – nastalo usled tektonskih pokreta (zemljotresi).
  • ledničko jezero – nastalo glacijalnim procesom, radom lednika, nakon čijeg topljenja su nastala uglavnom uska i duboka jezera sa strmim obalama
  • vulkansko jezero – nastalo radom vulkana (u kraterima vulkana ili pregrađivanjem reka potocima lave)
  • priobalno jezero – nastalo povlačenjem mora iz zaliva
  • kraško jezero – nastalo u depresijama u kraškim terenima
  • rečno jezero – nastalo menjanjem toka reke (napuštanjem starog korita)
  • eolsko jezero – nastalo radom vetra (u depresijama nastalim eolskim procesom, koje voda potom ispuni)
 

Najpoznatija jezera​

  • Kaspijsko jezero, slano jezero, površine oko 360.000 km².
  • Gornje jezero, slatkovodno jezero, površine oko 82.414 km².
  • Bajkalsko jezero, najdublje na svetu, dubine 1.741 m.
  • Titikaka, najviše plovno jezero, 3821 mnv.
  • Mrtvo more, jezero sa najvećom koncentracijom soli i najniže na svetu, -422 mnv.
  • Toba, vulkansko jezero, najveće jezero smešteno u kalderi na ostrvu Sumatra.
 

Najveća jezera po kontinentima​

Afrika — Viktorijino jezero (takođe drugo po veličini slatkovodno jezero na Zemlji koje se koristi za snabdevanje pitkom vodom).

  • Antarktik — Vostok (ledničko jezero).
  • Azija — Kaspijsko jezero (ujedno i najveće na svetu).
  • Australija — Er.
  • Evropa — Ladoga (nalazi se u severozapadnoj Rusiji).
  • Severna Amerika — Gornje jezero.
  • Južna Amerika — Titikaka.
 
malawi-2042844_960_720.jpg

Jezero Malavi, Malavi, Mozambik i Tanzanija

Jezero Malavi je najjužnije od Afričkih velikih jezera. Treće je po veličini jezero Afrike i deveto u svetu. Zemlje koje izlaze na njega su Malavi, Tanzanija i Mozambik. U jezeru se nalaze dva naseljena ostrva, koja pripadaju Malaviju, ali su okruženi teritorijalnim vodama Mozambika.
 

Pećinsko jezero, Meksiko

Ovo zanimljivo jezero nalazi se na poluostrvu Jukatan. Zbog svoje lepote, starosedeoci ga smatraju poklonom od bogova koje su poštovale Maje. Osim što je fizički teško prići jezeru i uživati u njegovoj lepoti, lokalni stanovnici često brane turistima da posećuju jezero da ne bi ukaljali poklon od bogova.
cave-323148__340.jpg
 
Na žalost, ružičasto jezero nije više ružičasto od 2007! Međutim, nedavno su naučnici istraživali kako da se jezero vrati svojoj nekadašnjoj ružičastoj slavi.

U ovoj fazi, naučnici veruju da sićušni organizmi koji su odgovorni za pravljenje ružičastog jezera još uvek žive tamo. Ali oni ne proizvode beta-karoten odgovoran za ružičaste nijanse jer nivo soli nije visok kao ranije. Ako uspeju da ponovo uvedu viši nivo soli, to bi moglo ponovo da postane ružičasto. Izvođenje ovakvog posla će prvo biti za Australijance i nadamo se da će uspeti.
 
С Википедије, слободне енциклопедије

Језеро Ер (енгл. Lake Eyre, на језику домородаца: Kati-tanda) је, у ретким случајевима када је пуно воде, највеће језеро Аустралије (и државе и континента). Налази се на висини од 17 метара испод површине мора и по томе је најнижа тачка Аустралије. Максимална површина језера је 9.500 km². Ово слано језеро се налази у центру басена језера Ер.
 

Laguna Colorada, Bolivia

High up in the Bolivian mountains, about a three hours' drive north of Chile's San Pedro de Atacama, is where you'll find the crimson-colored Laguna Colorada, whose water gets its distinctive hue from red algae (although folklore attributes it to the spilled blood of the gods). Try to visit between December and April, when the shallow but beautiful lake is full of water and light pink flamingos are gathered for breeding season.

(izvor: www.cntraveler.com)

1.JPG
 
Бајкалско језеро

Смештено у јужном Сибиру, Бајкалско језеро је најдубље језеро на свету - чак достиже и дубину од једне миље на неким местима - и такође је дом јединих слатководних туљана на нашој планети. Зими, језеро се претвара у праву земљу чудеса, са назубљеним леденим пећинама које се формирају око слива, а мехурићи се временом смрзавају испод површине воде.

img8475.JPG


Изгледа заиста чудесно.. :):heart:
 
Poslednja izmena:
Бајкалско језеро

Смештено у јужном Сибиру, Бајкалско језеро је најдубље језеро на свету - чак достиже и дубину од једне миље на неким местима - и такође је дом јединих слатководних туљана на нашој планети. Зими, језеро се претвара у праву земљу чудеса, са назубљеним леденим пећинама које се формирају око слива, а мехурићи се временом смрзавају испод површине воде.

Pogledajte prilog 917235

Изгледа заиста чудесно.. :):heart:
ta slika je stvarno fenomenalna
 
3000.jpg

Jezero Baikal prolazi kroz svoju najtežu krizu u novijoj istoriji, kažu eksperti, dok vlada zabranjuje hvatanje ribe sa potpisom koja je vekovima živela u najdubljem jezeru na svetu, ali je sada ugrožena.

Držeći jednu petinu odmrznute sveže vode na svetu, Bajkal u ruskom Sibiru je prirodno čudo "izuzetne vrednosti evolucionoj nauci" koje zaslužuje njeno nabrajanje kao svetske baštine od strane Uneska.

Baikal-ova visoka biodiverzitet uključuje preko 3.600 biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je većina endemska za jezero.

Međutim, u proteklih nekoliko godina jezero, velika međunarodna turistička atrakcija, osakaćeno je nizom štetnih pojava, od kojih neke ostaju misterija za naučnike.

Među njima su nestanak omul ribe, brz rast putridnih algi i smrt endemske vrste sunđera preko njene ogromne površine.

Počevši od oktobra 2017, vlada je uvela zabranu na sav komercijalni ribolov omula, vrste porodice lososa koja se nalazi samo u Bajkalu, strahujući od "nepovratnih posledica po svoje stanovništvo", saopštila je ruska agencija za ribarstvo.

"Ukupna biomasa omula u Bajkalu se više nego prepolovila od pre 15 godina" sa 25 miliona tona na samo 10 miliona, navodi agencija.

Lokalni biolog za ribarstvo Anatolij Mamontov rekao je da je smanjenje verovatno uzrokovano nekontrolisanim krivolovom ribe, uz dodatni pritisak koji dolazi iz klime.
https://www.theguardian.com/world/2...russia-crippled-algae-fish-poaching-pollution
 
Pogledajte prilog 917259
Jezero Baikal prolazi kroz svoju najtežu krizu u novijoj istoriji, kažu eksperti, dok vlada zabranjuje hvatanje ribe sa potpisom koja je vekovima živela u najdubljem jezeru na svetu, ali je sada ugrožena.

Držeći jednu petinu odmrznute sveže vode na svetu, Bajkal u ruskom Sibiru je prirodno čudo "izuzetne vrednosti evolucionoj nauci" koje zaslužuje njeno nabrajanje kao svetske baštine od strane Uneska.

Baikal-ova visoka biodiverzitet uključuje preko 3.600 biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je većina endemska za jezero.

Međutim, u proteklih nekoliko godina jezero, velika međunarodna turistička atrakcija, osakaćeno je nizom štetnih pojava, od kojih neke ostaju misterija za naučnike.

Među njima su nestanak omul ribe, brz rast putridnih algi i smrt endemske vrste sunđera preko njene ogromne površine.

Počevši od oktobra 2017, vlada je uvela zabranu na sav komercijalni ribolov omula, vrste porodice lososa koja se nalazi samo u Bajkalu, strahujući od "nepovratnih posledica po svoje stanovništvo", saopštila je ruska agencija za ribarstvo.

"Ukupna biomasa omula u Bajkalu se više nego prepolovila od pre 15 godina" sa 25 miliona tona na samo 10 miliona, navodi agencija.

Lokalni biolog za ribarstvo Anatolij Mamontov rekao je da je smanjenje verovatno uzrokovano nekontrolisanim krivolovom ribe, uz dodatni pritisak koji dolazi iz klime.
https://www.theguardian.com/world/2...russia-crippled-algae-fish-poaching-pollution
Jeste.. klima se menja, a tu je i jaka zagađenost svih ekosistema (što se više i lakše ljudi kreću, više i lakše je šire :().. i vrste koje nisu lako prilagodljive prve stradaju. Žao je i meni, jako.. ali tako je oduvek bilo.. zakon prirode - ne opstaju najjači, nego najprilagodljivijji.
 

Back
Top