Jesen, zima, proleće i leto

Šta određuje da li će neki list biti žut ili crven?

Jesenje boje su deo procesa kojim se drveće priprema za zimu. Kraći jesenji dani pokreću unutrašnji sat drveća da postepeno smanjuje dotok vode i hranljivih sastojaka do lišća. Svaki list reaguje tako što pri dnu drške obrazuje jedan pregradni sloj. Taj sloj — sastavljen od supstance nalik pluti — blokira svaku cirkulaciju od tog lista do ostalog dela drveta i dovodi do toga da list na kraju opadne s drveta.

Dok je ovaj proces u toku, pigmenti karotenoida počinju da listovima daju žutu odnosno narandžastu boju. Ti pigmenti su obično tu i tokom leta, ali su neprimetni zbog preovladavajućeg zelenog hlorofila u listovima. S druge strane, crvena boja uglavnom potiče od antocijanina, pigmenta koji lišće ne proizvodi sve do jeseni. Za vreme jeseni, hlorofil se razgrađuje i na scenu stupaju žuti i crveni pigmenti. Kada više nema hlorofila, list topole postaje svetlo žut dok javorov list postaje jasno crvene boje.
Time što odbacuje lišće, drveće čuva vodu i snagu za zimu. Takođe se oslobađa toksičnih otpadaka koji su se tokom leta nakupili u listovima.

Šta se dešava s hrpama lišća koje padne na zemlju? Zahvaljujući insektima, gljivicama, crvima i drugim životinjama u zemlji, sav taj organski materijal ubrzo se pretvara u humus, bitan sastojak plodnog tla. Tako nakon blistavog spektakla, opalo lišće sada pruža đubrivo za novi rast na proleće!
 

Back
Top