Jel ovo u toku obojena revolucija u Srbiji?

Uobičajeni osumnjičeni: organizacije za ljudska prava i protiv ruskog fašizma
Misliš na ove?
3F836DBF-BA83-4855-98B5-4C676FFA8B4B.png

F60D5881-49D7-4509-84E9-A4A6253F3C2E.png

95F455CF-39CA-48F2-8768-BB84A28EC008.jpeg
 
Revolucije u boji (ponekad obojene revolucije) bile su niz često nenasilnih protesta i pratećih (pokušaja ili uspešnih) promena vlasti i društva koje su se desile u postsovjetskim državama (posebno Gruziji, Ukrajini i Kirgistanu) i Saveznoj Republici Jugoslavije početkom 21. veka. Cilj obojenih revolucija bio je uspostavljanje liberalnih demokratija zapadnog stila. Oni su prvenstveno izazvani izbornim rezultatima koji se smatraju falsifikovanima. Revolucije u boji obeležila je upotreba interneta kao metoda komunikacije, kao i snažna uloga nevladinih organizacija u protestima.

Neki od ovih pokreta su bili uspešni u svom cilju smene vlade, kao što su Buldožer Revolucija u Saveznoj Republici Jugoslaviji (2000), Revolucija ruža u Gruziji (2003), Narandžasta revolucija u Ukrajini (2004), Revolucija lala u Kirgistanu (2005) i Revolucija lala u Jermeniji Baršunasta revolucija (2018). Politolozi Valeri Džejn Bans i Seva Gunicki su ih opisali kao „talas demokratije“, između revolucija 1989. i arapskog proleća 2010–2012.

Rusija, Kina i Iran optužuju zapadni svet da orkestrira obojene revolucije kako bi proširio svoj uticaj

Finansiranje ovih pokreta i organizacija vrši se preko sličnih organizacija iza kojih stoji vlada SAD, a svuda se na spisku donatora pojavljuje ime kontroverznog američkog biznismena Džordža Soroša i njegovog Fonda za otvoreno društvo.
 
Revolucije u boji (ponekad obojene revolucije) bile su niz često nenasilnih protesta i pratećih (pokušaja ili uspešnih) promena vlasti i društva koje su se desile u postsovjetskim državama (posebno Gruziji, Ukrajini i Kirgistanu) i Saveznoj Republici Jugoslavije početkom 21. veka. Cilj obojenih revolucija bio je uspostavljanje liberalnih demokratija zapadnog stila. Oni su prvenstveno izazvani izbornim rezultatima koji se smatraju falsifikovanima. Revolucije u boji obeležila je upotreba interneta kao metoda komunikacije, kao i snažna uloga nevladinih organizacija u protestima.

Neki od ovih pokreta su bili uspešni u svom cilju smene vlade, kao što su Buldožer Revolucija u Saveznoj Republici Jugoslaviji (2000), Revolucija ruža u Gruziji (2003), Narandžasta revolucija u Ukrajini (2004), Revolucija lala u Kirgistanu (2005) i Revolucija lala u Jermeniji Baršunasta revolucija (2018). Politolozi Valeri Džejn Bans i Seva Gunicki su ih opisali kao „talas demokratije“, između revolucija 1989. i arapskog proleća 2010–2012.

Rusija, Kina i Iran optužuju zapadni svet da orkestrira obojene revolucije kako bi proširio svoj uticaj

Finansiranje ovih pokreta i organizacija vrši se preko sličnih organizacija iza kojih stoji vlada SAD, a svuda se na spisku donatora pojavljuje ime kontroverznog američkog biznismena Džordža Soroša i njegovog Fonda za otvoreno društvo.
Da, sve ruske gubernije koje su oslobođene
 
Revolucije u boji (ponekad obojene revolucije) bile su niz često nenasilnih protesta i pratećih (pokušaja ili uspešnih) promena vlasti i društva koje su se desile u postsovjetskim državama (posebno Gruziji, Ukrajini i Kirgistanu) i Saveznoj Republici Jugoslavije početkom 21. veka. Cilj obojenih revolucija bio je uspostavljanje liberalnih demokratija zapadnog stila. Oni su prvenstveno izazvani izbornim rezultatima koji se smatraju falsifikovanima. Revolucije u boji obeležila je upotreba interneta kao metoda komunikacije, kao i snažna uloga nevladinih organizacija u protestima.

Neki od ovih pokreta su bili uspešni u svom cilju smene vlade, kao što su Buldožer Revolucija u Saveznoj Republici Jugoslaviji (2000), Revolucija ruža u Gruziji (2003), Narandžasta revolucija u Ukrajini (2004), Revolucija lala u Kirgistanu (2005) i Revolucija lala u Jermeniji Baršunasta revolucija (2018). Politolozi Valeri Džejn Bans i Seva Gunicki su ih opisali kao „talas demokratije“, između revolucija 1989. i arapskog proleća 2010–2012.

Rusija, Kina i Iran optužuju zapadni svet da orkestrira obojene revolucije kako bi proširio svoj uticaj

Finansiranje ovih pokreta i organizacija vrši se preko sličnih organizacija iza kojih stoji vlada SAD, a svuda se na spisku donatora pojavljuje ime kontroverznog američkog biznismena Džordža Soroša i njegovog Fonda za otvoreno društvo.
Znači, ovo je potpuno suprotno od obojene revolucije s obzirom da je Žvala na prst u sfinkter sa njegovim "zapadnim prijateljima" koji su nam ga i natovarili za vrat.
 

Back
Top