Jagodina

biggrb.gif


Prema sadašnjim saznanjima, najstarije naselje ljudskih zajednica je niklo oko 5.500 godina pre Hrista, tokom mlađeg kamenog doba (neolita), na "Sarinoj međi". Osnovali su ga nosioci tzv. starčevacke kulture, drugačije poznati kao tvorci "kulture prvih zemljoradnika i stočara".
Tokom metalnog doba, odnosno u vreme bakarnog, bronzanog i gvozdenog perioda, od 3.100 pre Hrista, do prelaza iz stare u novu eru, nova naselja su osnivana oko toka reke Belice: u "Tavrićkim oborima", kod "Matine ciglane" i na "Crvenoj poljani" pod Đurđevim brdom.
 
Od I do IV veka, pod upravom Rimskog imperijalnog carstva, u pojasu u kome leži Sportska hala, razvila se naseobina sa demobilisanim rimskim legionarima i romaniziranim domaćim življem. Iznad nje, na isturenom grebenu Đurdevog brda, nalazila se utvrda (kastel), čija je posada čuvala put od gaze na Velikoj Moravi (izmedu Rakitova i Krušara) prema impozantnoj tvrđavi u levačkom selu Županjevcu. Manji zaseok iz rimskog doba je ponikao i oko starog Vašarišta, uz današnji most na Belici kod Elmosa.
Pred kraj ovog perioda, na grebenu Đurdevog brda (kod tzv. Pećićevog vinograda) podignuto je, izgleda, utvrđenje u kome je boravio lokalni vlastelin, inače predak docnije poznatog "jagodinskog vojvode Jakše", otac srpskih velikaša Stevana i Dmitra Jakšica. Ova vlastelinska kuća je, verovatno, bila ktitor manastira Jošanice i dala podsticaj da se na prostoru između ulica Vuka Karadžica, Iva Lole Ribara i Sutjeske, na kojem leži zgrada tzv. Stara opština (prostorije TV "Antene") podigne i Crkva, sa grobljem na delu Porte, dok se na drugom obrazovao "trg sa pazarištem", koji se očuvao - kroz ceo turski period - do današnjih dana, pod imenom - Mala pijaca.
 
Na dan 15/28. jula 1399. godine, u Jagodini je monahinja/kira Evgenija (zamonašena kneginja Milica), sa sinovima despotom Stefanom i gospodinom Vukom, izdala razrešnicu Dubrovčaninu Živulinu Stanišiću o plaćenom zakupu na držanju carine kod Planske i Šatonje, koju je Ivčan Hodanović, Rudničanin, dugogodišnji poverljiv kurir kuće Lazarević, odneo u Dubrovnik.
U ovom dokumentu se, imače, prvi put pominje ime Jagodne/Jagodine što je dalo povoda da se, tokom 1999. godine, obeleži "Šest vekova od prvog pomena Jagodine u pisanim izvorima".
Pod turskom feudalnom upravom od XV do XIX veka, na temeljima porušenog i raseljenog srpskog seoceta Jagodine, izrasla je kasaba orijentalnog tipa, sa palankom (utvrđenjem), džamijama, karavan-serajima, mezulanom, amamom i drugim zdanjima, čije su ime putnici beležili kao - Eperiš, Jašince, Jadunum ili Jagotna, a od 1568. godine kao - Jagodina.
 
Područje jagodinske opštine je oblikovano kao samostalna teritorijalna jedinica pod imenom župa Belica, koju je 1183. godine veliki župan Stevan Nemanja priključio srpskoj državi, a njegov sin Stevan Prvovenčani stavio pod jurisdikciju novoosnovane srpske crkvene arhiepiskopije u manastiru Žiči. Pod turkom feudalnom upravom je od župa Belice, Lugomira, Temnića i Levča obrazovana Jagodinska nahija, koja se, najpre, nalazila u sastavu Kruševačkog, a docnije Smederevskog sandžaka. U XVIII veku, pod kratkotrajnom austrijskom okupacijom, od ovih udeonih oblasti je formiran Jagodinski distrikt.

U 1833. godini su "nahije" zamenjene "okuzima", "kneževine" "kapetanijama" ("srezovima"), dok su 1839. godine udareni temelji moderne podele Kneževine Srbije na: 17 okruga, više srezova i opština. Posle ovoga, Jagodina je izrasla u okružnu varoš, sa sedištem Načelstva okružija Jagodinskog i Suda okružija jagodinskog, ali, istovremeno, Nacelstva sreza beličkog, Primiretelnog suda, Opštine varoši jagodinske i niza drugih ustanova. Ova podela je dopunjena 1859. godine podelom Jagodinskog okruga na 3 sreza: Belički, sa 53, Levački, sa 48, i Temnićki, sa 43 sela. U 1981. godini je formiran, od nekadašnjeg Jagodinskog i Ćuprijskog, Moravski okrug, sa sedištem u Ćupriji. Posle Prvog svetskog rata Moravski okrug je preimenovan u Moravsku županiju, a 1931. godine, nakon podele Kraljevine Jugoslavije na banovine, Srez belički, sa Jagodinom, ušao je u sastav Banske uprave Moravske banovine, sa sedištem u Nišu.
 
Prema popisu iz 1931. godine, poslednjem pred Drugi svetski rat, Jagodina je imala 6.897 žitelja. Pod turskom feudalnom upravom, Jagodina se razvila u jedno od važnijih vojnih uporišta, karavanskih svratišta i putničkih konačišta na Carigradskom drumu, sa hanovima, zanatsko-trgovačkim dućanima i drugim uslužnim objektima. Duž trase Carigradskog druma je izgrađena Dugačka čaršija, Glavnom donjom (prema Pivari), Glavnom (oko Skvera) i Glavnom donjom čaršijom (prema Elmosu), koja je bila povezana sa nizom mahala i sokaka.1. godine, poslednjem pred Drugi svetski rat, Jagodina je imala 6.897 žitelja.
 
Razvoj

1. Energetika (1930. Električna termo-centrala),
2. Saobraćaj (1855. Bagrdanska tersana, 1938. Fabrika bicikala Braće Taušanović),
3. Prehrambena industrija (26 vodenica-potočara i 26 vodenica-moravki, od Trešnjevice do Miloševa, i mlinovi: 1879. Prvi parni mlin, 1890. Mlin prote Radovana i Mlin Koste Rakića, 1893. Mlin Ljubisava Mićovića, 1896. Mlin Đorđa Đordevića, 1901. Mlin Boška Boškovića, 1923. Mlin Svetislava Milićevića i Milorada Đorica, 1925. Automatski mlin "Morava", 1933. Mlin Mileve Danić iz Majura, 1940. Električni mlin Milojka Ljubimirovića, Elektro-mlin Braće Mladevović Grudonjski i Električni mlin "Majur" Braće Dejanović; 1938. "Silos" A.D. Privilegovanog akcionarskog društva za silose iz Beograda; pekari: 1865. Stoilo Đordević, Nikola Kapetanović, Aleksa Ponivakić, Jovan Kincl i dr; klanice: 1839. Opštinska klanica, 1893. Klanica Radenković-Bošković, 1901. Klanica P. J. Klefiša, 1903. Klanica "Rib i Penders", 1904. Klanica Taušanovic-Branković; pivare: 1852. Pivara M. J. Kosovljanina/docnije Jagodinska pivara; radionice za preradu voća: 1909. Fabrika likera i sode Ž. Topalovića, 1919. Fabrika ušećerenog voća i konzervi "Jagoda", 1926. Radionica bonbona i čokolada M. K. Milojkovića, 1931. Radionica za preradu malina B. Đorića),
4. Gradevinska preduzeća (ciglane: 1839. Stanka Jovanovića, 1911. Koste Petrovića, Braće Stoiljkovića i Petra Taušanovića, 1912. Ljube Creparevića, 1937. "Belica", 1940. "Morava" i druge; 1924. Prva fabrika cementnih prerađevina),
5. Staklare (1840. Fabrika potaše Todora Aranđelovića, 1846. Staklara Avrama Petronijevića u Donjem Miševiću, 1878. Jagodinska Staklara),
6. Drvna i pletarska industrija (1880. Pinterska radionica Petra Povremovića, 1922. Pletarska fabrika "Balon" Braće Ristić, 1929. Pletarska radionica Jagodinske štedionice, 1934. Fabrika nameštaja "Visung" a.d.),
7. Industrija kože i obuće (1880. Fabrika kože Milana Radenkovića),
8. Tekstilna industrija (1932. Fabrika svile Braće Teokarević, 1939. Fabrika šećera i kapa "Rota", 1940. Jagodinska tekstilna industrija A.D.),
9. Metaloprerađivačka industrija (1893. Livnica Jevrema Popovića, 1893. Fabrika mašina Rudolfa Auera, 1909. Kazandžijsko-livačka radionica Živka Burića, 1924. Livnica Hristifora Tasića),
10. Vojna industrija (1940. Fabrika za izradu predmeta za zemaljsku odbranu L. Špartalja),
11. Štamparija (1892. Strašimira Gemovića, 1905. Milana Stefanovića, 1911. Adama Gligorijevića (od 1937. Bogoljuba Gligorijevića), 1929. "Belica" Žike Kostića).
 
Uporedo sa dinamičkim političkim i privrednim razvojem s promenljivim uspehom je tekao i proces osnivanja društvenih ustanova i organizacija. Prva osnovna škola je ponikla 1808. godine, u vreme Prvog srpskog ustanka. Ugašena je 1813. godine, sa propašću Karađorđevih ustaničkih uspeha, ali je obnovljena 1815. godine, i od tada radi sa kontinuitetom do danas, sa 5 gradskih i 5 seoskih matičnih škola.
Školske 1869/70. godine je otvorena dvorazredna gimnazijska Relka, koja je prerasla: 1873. u Polugimnaziju, 1875. u Nižu gimnaziju, a 1921. stekla je status osmorazredne, potpune Gimnazije.
Muška učiteljska škola je osnovana 1898. godine, sa internatskim zavodom. Posle Prvog svetskog rata je počela da upisuje i žensku decu. Na njenim tradicijama se razvio Učiteljski fakultet.
Prvu bogomolju, poznatu među Jagodincima kao Stara Crkva, podigao je 1818. godine knez Miloš, na levoj obali Belice, dok je 1899. osvećena Nova crkva, podignuta od priloga građana, na desnoj obali.

stara%20slika_p.jpg


Tokom 1823. godine je osnovan nahijski (okružni) sud, poznat kao Magistrat. Po osnivanju Moravskog okruga 1891. godine, jagodinski okružni sud je preseljen u Ćupriju, odakle se 1933. godine ponovo vratio. Po osnivanju opština 1839. godine, ustrojen je i prvostepeni organ, poznat kao Sreski, docnije Primiritelni, a na kraju Opštinski sud. Nalazili su se u velelepnoj "Palati pravde", sagrađenoj 1916. godine.
 
Privreda nakon II svetkog rata

1. Prehrambena (Pekarska prerađivacka zadruga, Glavna zemljoradničko-prerađivačka zadruga, Filijala fabrika konzervi "Crvena zvezda" iz Kragujevca, Fabrika salama i suhomesnate robe "Juhor", Automatski mlin "Morava", Električni mlin "Majur", Ekspoziture "Voćar", Žitopromet, Silos A.D., Okružna poljoprivredna stanica, Voćarska zajednica),

c250_p899m.jpg


2. Prerađivačka (Obućarska zadruga, Krojačka zadruga),
3. Građevinari (Građevinska zadruga, Fabrika crepa i cigala "Rekord", Ciglana i crepana "Belica", Građevinsko preduzeće "Grapom", Sekcija za održavanje puteva),
4. Industrija (Industrija kapa i šešira "Rota", Livačka radionica "Milan Mijalkovič", Parna pivara M. J. Kosovljanina),
5. Trgovine (Jagodinska nabavljačko-zemljoradnička zadruga, Nabavljačko-potrošačka zadruga železničara, Državni magazin "Juhor", Preduzeće za promet građevinskim materijalom, Trgovinsko stovarište za tekstil i hemijske proizvode, Radničko-službenička potrošačka zadruga),
6. Ostalo (Električno preduzeće, Štamparija, bioskopi "Palas", "Proleter").
Početak moderne industrijalizacije je vezan za osnivanje Industrije kablova, koja je otpočela redovnu proizvodnju 1955. godine. U njenom okrilju se razvilo 6 specijalizovanih fabrika (energetskih kablova, energetskih prohodnika, telekomunikacionih kablova i lak žice, mikroprovodnika, konektora i priključaka, elektroizolacionih materijala i kablovskog pribora), dok je posredno poprinela osnivanju kooperantskih preduzeća i doškolovanju visokostručnih kadrova, koji su u narednoj etapi imali vodeću ulogu u formiranju privatnog preduzetništva.
 
Dalji privredni razvoj

1. Poljoprivreda (AIK - sa 11 udruženih zemljoradničkih zadruga, Žitomlin, Industrija suhomesnatih proizvoda i konzervi "Juhor", Jagodinska pivara,

pivara2.jpg


Navip - Jagodinski podrumi, Mlekara),
2. Građevinastvo ("Pomoravlje", "Put", Stambena zadruga "Elmos"),
3. Saobraćaj (Jagodina.ekspres, PTT),
4. Energetika (Elektrodistribucija, Jugopetrol, Ina),
5. Drvna i metaloprerađivačka preduzeća (Livnice "Minel", Fabrika nameštaja "Budućnost", "Elmos" (danas u sastavu FKS, "Oprema"),
6. Konfekcija ("Resava"),
7. Trgovina ("Morava, RK" Beograd-filijala 33, "Mladost" - RO "Palas", "Agrooprema"),
8. Ugostiteljstvo ("Palas", sa hotelom "Jagodina"),

hotel_jagodina.jpg


9. Ostala (Komunalno preduzeće "Standard", "Pomoravka"-sekundarne sirovine, štamparija "Novi put") i druga.
Sedamdesetih godina u Jagodini se javljaju prvi implulsi privatnog preduzetništva, zastupljeno preko građevinaca Dragoslava Tanasijevića Žuće i Vlade Perišića i elektroizvođača Momčila Mihajlovića Munje.
 
Ja ne zivim u Jagodini ali svaka cast na ovakvim podacima bas sam nedavno listao i nisam vide na listi grad Jagodina i ja bis se slozio da treba da bude na listi ovaj za sada u usponu grad.
 
Dragan Marković Palma, predsednik opštine Jagodina,
smatra da je pobeda Novaka Đokovića veliki uspeh za Srbiju.

- Očekivao sam da će pobediti Federera, jer je Đoković spreman igrač. Ako je sa 3:0
pobedio njega, onda očekujem da će pobediti u finalu. Međutim, to ne bi trebalo da podstiče
predsedničke kandidate da njega i druge tenisere stavljaju u svoje spotove - smatra Palma.

http://www.kurir-info.co.yu/clanak/kurir-26-01-2008/novaka-za-predsednika
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Back
Top