Izrazi ljubaznosti koje često zaboravljamo

Nina

Veteran
Supermoderator
Poruka
404.430
Deca još u vrtiću uče da: „Postoje četiri čarobne reči, kojima se ružno ponašanje leči, za njih zna svako ko drugarstvo voli – hvala, molim, izvini, izvoli“.
Svi to znamo, ali odrđene fraze sve više izlaze iz savremenog leksikona, što je loša vest za sve nas, slažu se stručnjaci.
Dobri maniri, iako toga možda nismo svesni, utiču na raspoloženje drugih ljudi.
Reci-wall-02.jpg
 
Ljubazne reči koje su i dalje najvažnije

„Zdravo!“ (Dobro jutro, dobar dan)
Kada ujutru uđemo u prodavnicu, pekaru, kafeteriju, naše prve reči ne bi trebalo da imaju bilo kakve veze sa porudžbinom. Interakciju sa zaposlenima treba početi prijateljskim pozdravom – jer ne uvažiti nečiju ličnost pre nego što nešto pitamo ili zatražimo je prilično nepristojno.

„Molim vas (te)“
Izgovaranje fraze „molim vas“ transformiše zahtev u molbu. To priznaje nečiji izbor učešća u nečemu i uticaj koji njihovo učešće može imati na situaciju.
To pokazuje poštovanje i obzir i jasno stavlja do znanja da druga osoba ima autonomiju u tome da li će se odlučiti da se obaveže.

„Molim“
Molim se preporučuje umesto „nema na čemu“, jer šalje poruku da čin pomaganja nije bio teret već zadovoljstvo. Pored toga, umesto da usmerite pažnju na drugu osobu – 'nema na čemu' – sami preuzimamo odgovornost. 'Zadovoljstvo mi je da to uradim za vas.'
 
„Izvini“
U nekim aspektima, ova fraza je poput mini-izvinjenja. Ako podrignemo, možemo nastaviti sa „izvinite“. Ako nekoga uznemirimo tako što ga zamolimo da privuče stolicu kako bismo mogli da se provučemo, takođe ćemo reći „izvinite“.

„Druže“ ili „komšija“
Izrazi bliskosti nekada su se koristili mnogo liberalnije nego danas. Ljudi su se obraćali jedni drugima sa „prijatelju“ ili „komšija“, što se može dodati uz bilo koji pozdrav, pitanje ili opasku.

„Hvala vam“ (uz napomenu)
Pošto se danas veliki deo komunikacije odvija preko poruka i mejlova, neophodno je imati u vidu i način kako u pisanoj formi izraziti zahvalnost.
 

Back
Top