Izbori za kongres u SAD

Koji su to oni koji sebe tako nazivaju? Kazi kog porekla su Egipcani, Libijci i ostali da li su pali sa Marsa ili po obicaju pricas gluposti?
Uobicajeno pojma nemas! Arapi su poreklom sa arabijskog poluostrva odakle su se rasirili na sev.Afriku. Ako ne znas da se crnacko stanovnistvo u Americi naziva afroamerikanci .ne znam da li vredi dalje da pricamo?
 
Uobicajeno pojma nemas! Arapi su poreklom sa arabijskog poluostrva odakle su se rasirili na sev.Afriku. Ako ne znas da se crnacko stanovnistvo u Americi naziva afroamerikanci .ne znam da li vredi dalje da pricamo?
Znaci Egipcani su dosli iz Arabije i gradili piramide u Africi? Crnaci se zovu nigger i negro? Da li bi neki sa plavom kosom i plavim ocima bio Viking American?
 
autorska

velika se polemika vodi oko ovih izbora, koji se odrzavaju na pola mandata predsednika bajdena.

sta mislite jel dzo spremio pisamca kao i prosli put?

zemlja koja se toboz ponosi demokratijom i posebno izborima, kao temeljom demokratije, dozvoljava ovu smejuriju, glasanje preko poste?

a posle da verujemo deda dzou da je prebrojao kako treba ?


sta mislite o ovom cirkusu i ko ce pobediti...
Možda će da bude malo bolje pod republikancima.
 
U Sjedinjenim Američkim Državama nije bilo crvenog talasa. Iako su republikanci i dalje na putu da preuzmu većinu u Predstavničkom domu američkog Kongresa, njihov rezultat daleko je od očekivanog. Glasanje na međuizborima donelo je aktuelnom predsedniku Džou Bajdenu olakšanje, ali i razloge za zabrinutost nekadašnjem "vlasniku" Bele kuće Donaldu Trampu.
Mnogi analitičari su uoči izbora očekivali izuzetan uspeh republikanaca i predviđali da će oni zauzeti Predstavnički dom, a možda i Senat. Stvari trenutno stoje tako da će Dom verovatno zaista i pasti u njihove ruke, ali uz vrlo tesnu većinu. Sa druge strane, kontrola nad Senatom i dalje je prilično neizvesna, a odgovor na pitanje čija će strana prevagnuti mogao bi da visi u vazduhu sve do decembra kada će u drugom krugu izbora u Džordžiji to i biti odlučeno.
Sa inflacijom od oko osam odsto i lošim rejtingom demokratskog predsednika, republikanci su se ponadali da će napraviti veliki napredak u ponovnom preuzimanju Kongresa. A umesto "crvenog talasa" (boja koja označava republikance), demokrate su nadmašile očekivanja, iznendivši čak i neke među sopstvenim redovima. Zašto je to baš tako?

Nije sve u ekonomiji​

Inflacija i ekonomija, koje su se našle na samom vrhu zabrinutosti među biračima, nisu bile toliko štetne za demokrate koliko su mnogi strahovali. Analitičari navode da to može da odražava činjenicu da je ekonomija, iako usporava, ostala relativno zdrava. Iako troškovi života rastu, nezasposlenost je i dalje niska.
"Ljudi ne vole ekonomiju, ali nisu otpušteni, tako da su druga pitanja poput abortusa, imigracije, domonirale umesto toga u poslednjim nedeljama kampanje", rekao je za BBC Kris Džekson, viši potpredsednik kompanije Ipsos.

Zabrinutost oko ekonomije takođe odražava polarizaciju zemlje. Iako su stavovi demokrata "pomračeni" ove godine, oni i dalje ostaju pozitivniji od republikanaca i nezavisnih, rangirajući takve ekonomske probleme iza drugih pitanja, kao što su klimatske promene, rasizam i abortus.

"Ono što možemo da kažemo je da republikanci u ovom izbornom ciklusu, a posebno Trampovi republikanci, nisu mogli da idu sa svog puta i puste da stvari poput inflacije ili ekonomije dominiraju diskusijom, što bi verovatno dovelo republikance do većih dobitaka. Republikanci su u suštini dali demokratama nešto na čemu mogu da vode kampanju osim pitanja na kojima su gubili, a to je ekonomija", rekao je Džekson.

Bajden: O svojoj kandidaturi na predsedničkim izborima odlučiću početkom 2023

Bajden postavio "crvene linije": Međuizbori dobar dan za demokratiju, nije bilo "velikog crvenog talasa"

Demokratska baza mladih
Prvi podaci o glasanju sugerišu da je izlaznost na međuizborima bila istorijski visoka u mnogim delovima zemlje, što se delimično pripisuje demokratskoj bazi koju su vodili mladi ljudi i koja je, između ostalog, bila motivisana i pitanjima kao što su reproduktivna prava.
"Glasači generacije Z zaista su izašli. Da Vrhovni sud nije poništio presudu Rou protiv Vejda još u junu, demokrate ne bi imale to da podstaknu glasače. To je zapravo pomoglo demokratama da suzbiju taj crveni talas", rekao je Džon Tejlor, profesor političkih nauka na Univerzitetu Teksas-San Antonio.

Među mladima koji su se osećali prinuđenima da izađu na glasanje u utorak bio je Džek Pribl, devetnaestogodišnji student koji je rekao da se plaši da bi ukidanje ustavnog prava na abortus moglo da dovede u pitanje i druga prava.
"Ja sam gej i odluka o abortusu ukazuje na to koliko američka politika postaje represivna", rekao je on.

Neki republikanci su, sa druge strane, eksplicitno rekli da je neuspeh njihove stranke u nedovoljnom broju izašlih glasača.
"Republikanci i nezavisni su ostali kod kuće. Ne žalite se na rezultate ako niste pokušali da uradite svoj deo posla", napisala je Mejra Flores, republikanska predstavnica u Teksasu.

Ponekad nije dobro predviđati​

Istorijski gledno, stranka sadašnjeg predsednika, u ovom slučaju Demokratska partija, pretrpi udarce na međuizborima. Podaci sa Kalifornijskoh univerziteta u Santa Barbari sugerišu da je predsednička stranka u proseku izgubila 28 mesta u Predstavničkom domu i četiri mesta u Senatu na svakim međuizborima u periodu od 1934. do 2018. godine.
Tanjug/Kristopher Radder/The Brattleboro Reformer via AP

Džastin Bušler, profesor političkih nauka na Univerzitetu Kejs Vestern Reserv u Ohaju, rekao je da su prethodni rezultati možda stvorili "porazumevano" i "osnovno" očekivanje da će pobeda republikanaca biti veća nego što je zapravo i bila.

Zvezde međuizbora: Prva lezbejska guvernerka u SAD, tamnoputi guverner Merilenda, prva kongresmenka iz Vermonta

Demokrate "žilavije" od očekivanja, međuizbori otvorili sezonu bespoštednih unutarstranačkih borbi


"
Generalno ljudi daju izjave koje nisu potkrepljene podacima. Mislim da je jedna od lekcija sa prošlih izbora bila da budemo malo oprezniji u pogledu ovakvih predviđanja. Ljudi nisu naučili tu lekciju", rekao je on.

Referendum o Donaldu Trampu​

Ovogodišnji međuizbori takođe su naširoko viđeni kao lakmus test zaostavštine Donalda Trampa i njegovog kontinuiranog uticaja na Republikansku partiju.
Džon Tejlor sa Univerziteta u Tesasu sugerisao je da su mnogi birači možda odlučili da glasaju u pokušaju da potkopaju Trampov uticaj na stranku.

Ko će kontrolisati Kongres: Pet ključnih tema koje su se izdvojile nakon međuizbora u SAD

Tesna borba za Senat: Pristižu rezultati glasanja u SAD, republikanci ubedljivi u Predstavničkom domu Kongresa


"Ovde treba argumentovati da je ovo bio referendum o Donaldu Trampu koliko i bilo šta drugo. A ako pogledate kandidate koje je podržao, mnogi od njih su izgubili. Čak i ako je imao nekoliko pobeda, nije kao da je proširio bilo kakvu republikansku bazu ili većinu", rekao je.
Tejlorovu procenu ponovio je i Aleks Hajd, pretodno neodlučni 31-godišnji glasač u Džordžiji koji je rekao da ga je "zaista odvratila" Trampova podrška, u njegovom slučaju republikanskom kandidatu Heršelu Vokeru.
"Nisam saglasan sa demokratama u svemu, ali osećam da su znatno stabilniji od republikanske platforme", rekao je on za BBC.

Tramp potvrdio da je dao glas guverneru Floride: "Sjajna noć za republikance"


 
autorska

velika se polemika vodi oko ovih izbora, koji se odrzavaju na pola mandata predsednika bajdena.

sta mislite jel dzo spremio pisamca kao i prosli put?

zemlja koja se toboz ponosi demokratijom i posebno izborima, kao temeljom demokratije, dozvoljava ovu smejuriju, glasanje preko poste?

a posle da verujemo deda dzou da je prebrojao kako treba ?


sta mislite o ovom cirkusu i ko ce pobediti...
Pa kada bude glasanje ne znam i uopste i da li cu izaci u ameriku da glasam
 
u pensilvaniji pobedio bajdenovm jedino sto je umro pre desetak dana, pa se izbri ponavljaju

u dzordziji skoro nereseno, ali bez pobednika. neki autsajder libertarijanac uzeo 2 %, izbori se ponavljaju 6.12.
 
Članovi Kongresa Barbara Kuper i Toni Deluka ponovo su izabrani u svojim izbornim jedinicama, uprkos činjenici da ne mogu da predstavljaju svoje birače - jer su preminuli.
I Kuperova, i Deluka bili su veterani američke politike - Kuperova je članica Kongresa od 1996, a Deluka od 1982; Kuperovoj je u aprilu ove godine čak odato i priznanje u Nešvilu, prestonici savezne države Tenesi, kao najstarijem zakonodavcu u Kongresu. Bila je članica nekoliko komiteta, uključujući Komitete za poljoprivredu i zdravstvo, navode američki mediji. Dakle, možda zasluge ne mogu da se ospore, ali kakav je to demokratski postupak kojim se diče Amerikaci ako u njemu pokojnici mogu da pobede.
Deluka je, pak, imao 39 godina iskustva u Kongresu, a poslednje dve decenije bio je predsedavajući odbora za osiguranje Predstavničkog doma. Kao predsednik tog odbora, držao je stranu pacijentima koji su se borili za svoja prava protiv osiguravajućih kompanija, piše Gardijan.
 
1668098285295.png
 
Ne znam zašto se Srbi ovoliko pale na hebene američke izbore.
Njima je njihovo doope najpreče.
Nikakve koristi nismo imali ni od jednih.
Samo šteta.
To je američka propaganda. Guraju celom svetu svoje izbore pod nos kao da je to svima najvažnija stvar na svetu. Svet - to je Amerika i te fore.

Nama je sve jedno. Njihova razbojnička spoljna politika se neće promeniti.
 

Back
Top