Najveća nagrada na izborima je kontrola nad Kongresom, koja je trenutno u rukama demokrata predsednika Džoa Bajdena. Ali, demokratska većina u Kongresu je veoma tanka. Senat je podeljen 50:50, iako presudni glas potpredsednice Kamale Haris daje demokratama prednost, dok je kontrola nad Predstavničkim domom predsedavajuće Nensi Pelosi na tankoj margini, navodi CNN.
U borbi za prevlast na Kapitolu dve stranke vode kampanje usredsređene na potpuno različita pitanja. Za republikance je glavno pitanje visoka inflacija, a za demokrate abortus i, kako smatraju, radikalizacija Republikanske stranke – ističe Kejmark.Malo je slaganja oko toga šta bi tačno demokrate moglo da košta kontrole nad Кongresom ali se zato svi slažu da u njihovim redovima, uprkos javnom izražavanju samopouzdanja, kao i u Beloj kući, raste anksioznost da će republikanci zauzeti bar jedan, a možda i oba njegova doma.
Ove godine američki glasači su opterećeni brojnim teškim pitanjima - od inflacije i prava na abortus, do bezbednosti i kriminala. Ekonomija zemlje se još oporavlja od pandemije, a republikanci tvrde da su demokrate odgovorne za visoke cene goriva i za inflaciju.Jedna od glavnih poruka koje demokrate šalju svojim biračima je da će da zaštite pravo na abortus, koje je američki
Vrhovni sud poništio u junu. Bajden je sledećeg meseca potpisao uredbu kojom se štiti pravo na abortus, dok je prošlog meseca obećao da će iskoristiti pravo veta da zaštiti ta prava ukoliko republikanci dobiju većinu u Kongresu.
Ali, dok su se demokrate bavile pravom na abortus, socijalnom zaštitom i stanjem demokratije, rebublikanci su prisvajali glasače igrajući na kartu ekonomije. Neke demokrate sada priznaju da njihov pristup možda nije bio najbolji i strahuju da je vreme za bilo kakvu značajnu promenu strategije koja bi mogla da utiče na izbore - možda isteklo.Кasno je za promenu - rekao je poslanik demokrata iz Milvokija Dejvid Boven.
Republikancima treba samo pet mesta da bi preuzeli većinu od demokrata, a izbori se dešavaju u nekoliko desetina distrikta u različitim državama, piše VOA. Ako republikanci preuzmu donji dom imenovaće i novog predsedavajućeg koji će na dužnost stupiti 3. januara 2023. Oni će odlučivati o odborima i o tome o kojim će se zakonskim predlozima raspravljati.Lider republikanaca u donjem domu Kevin Mekarti već je predstavio program "Posvećenost Americi", sa zakonskim predlozima iz oblasti ekonomije i bezbednosti granica koje će republikanci izneti ako preuzmu većinu.Dok bi povratak republikanske većine bila pobeda za Trampa, za Bajdena bi to značilo da bi njegova agenda bila praktično mrtva u preostale dve godine njegovog mandata.
Senat bi mogao da ode na obe strane posle kongresnih izbora, ali deluje da demokrate i dalje imaju šanse da održe tanku većinu, odnosno ostanu na 50 mesta.U suprotnom, republikanski Senat bi mogao da usvaja zakone koje bi prihvatio i republikanski donji dom, što bi pojačalo pritisak na Bajdena. Republikanski Senat bi takođe otežao Bajdenu time što bi blokirao ili odlagao potvrđivanje njegovih kandidata za sudije ili pripadnike izvršne vlasti.