Ivan Sarić - čovek koji je pobedio vazduh

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
366.020
688z387_ivan.jpg

Ivan Sarić bio je atletičar, rvač, mačevalac, biciklista i avijatičar koji se prvi uzdigao u nebo iznad Srbije, a uspomenu na njega čuva Muzej vazduhoplovstva

U svim ovim sportovima Ivan je uživao, ali kada je napunio 23 godine zaljubio se u avijaciju. Samo šest godina pošto su braća Orvil i Vilbur Rajt izvršila prvi, istorijski let (decembra 1903), otišao je u Pariz na automobilske trke i tamo upoznao neke od prvih evropskih vazduhoplovaca. Na mladog Subotičanina najveći utisak ostavio je Luj Blerio, francuski pilot i inženjer, prvi čovek na svetu koji je 1909. godine preleteo 40 kilometara preko Lamanša, između Kalea i Dovera. Let je trajao 37 minuta na visini od 50 do 100 metara. Mladi Ivan Sarić bio je zadivljen i odmah je, pošto se vratio u Suboticu, odlučio da konstruiše svoju sopstvenu letelicu. I uspeo je u tome tokom iste te 1909. godine. Taj prvi avion nazvao je „Sarić 1“. Bio je to jednokrilac sa razmahom krila 8,5 metara. Pokretao ga je trocilindrični motor „Anzani“ jačine 25 konjskih snaga. Za izradu aviona koristio je klavirske žice, laneno platno, drvo, točkove motocikla i drugi priručni materijal. Izradio ga je u podrumu svoje kuće, u ulici Braće Radić. Prve probne letove izveo je na hipodromu. Sledeće godine izveo je i prvi javni let na visini preko 30 metara, pred oko sedam hiljada sugrađana. Prečnik kruga koji je napravio avionom u vazduhu bio je oko pet kilometara. Taj 16. oktobar 1910. bio je izuzetno vetrovit, ali to nije omelo ljude da dođu i prisustvuju ispisivanju prvih stranica istorije našeg vazduhoplovstva. O ovome je pisao i subotički mesečni časopis „Neven“.

„...Osećaj da sam pobedio vazduh, da sam nad najvišom kućom u Subotici, da ću vremenom stići još više pod oblake... to su osećaji koji se ne mogu izraziti. To samo jednom čovek oseća u životu...”, godinama kasnije pričao je Sarić, sećajući se ovog događaja.

Godinu dana kasnije Ivan je napravio i letelicu „Sarić 2“ sa sedmocilindričnim motorom od 60 konjskih snaga. Prvi je upotrebio elerone na avionu.
 
Ipak, s obzirom na istorijske okolnosti (Subotica tada nije bila u okviru granica Kraljevine Srbije), za početak vazduhoplovstva u Srbiji uzima se 1912. godina. Tada je osnovana prva Vazduhoplovna komanda srpske vojske. Formirana je jedinica od šest pilota koji su školovani u Francuskoj. Među njima je bio i Mihajlo Petrović koji je 1913. kod Skadra poginuo kao prva žrtva među srpskim pilotima.

Iako je i ranije u Srbiji bilo ljudi koji su leteli na svojim letelicama (kapetan Kosta Miletić iz Aranđelovca, školovan u Rusiji od 1901. do 1902. godine upravljao je balonom), Sarić ostaje kao prvi konstruktor motornih aviona na kojima je i sam leteo.

Početkom Prvog svetskog rata Sarić odlučuje da uništi svoje nacrte i letelice. Obustavom rada na vazduhoplovima u izvesnom smislu izrazio je protest protiv rata, mada je daroviti Subotičanin ipak 1917. konstruisao i helikopter.

Njegovo poslednje učešće u sportskoj manifestaciji zabeleženo je 1965. godine kada mu je kao najstarijem učesniku „Prvog sedmojulskog relija” uručen pehar. Naredne godine, u devedesetoj godini burnog života nakon kratke bolesti umire u svojoj kući u Subotici, u Ulici Otona Župančiča broj 24, adresa koja još uvek čuva duh vremena s početka 20. veka.

Grad Subotica posebno neguje lik i delo Ivana Sarića. Na jednom od subotičkih trgova postavljen mu je spomenik s biciklom i elisom, osnovna škola nosi njegovo ime, kao i subotički aero-klub. U Beogradu takođe postoji ulica s njegovim imenom.
 
Pionirska postava

Mnogi mladi ljudi u to doba bili su zaljubljenici u letenje, čitali su, pisali, pratili štampu i tokove u svetu. Pravili su makete, modele, a neki od njih uspešne konstrukcije koje su i letele. Jedan od najpoznatijih bio je Edvard Rusjan, konstruktor i pilot i jedan od najznačajnijih jugoslovenskih pionira vazduhoplovstva. Pančevački lekar Vladimir Aleksić pravio je makete i modele. Ideju da jedrilicu preradi u avion nije realizovao usled prerane smrti. Jezgro beogradskih avijatičara početkom 20. veka činili su Aleksandar i Jovica Deroko, Đorđe i Dušan Roš, Ljubiša Glišić i Strahinja Ban Nušić.
muzej.jpg

(politika /ilustrovana politika)
 

Back
Top