- Poruka
- 368.900
Od Paje Jovanovića je 1895. zatraženo iz Patrijaršiskog dvora u Sremskim Karlovcima od strane patrijarha srpsskog i mitropolita karlovačkog Georgija Brankovića,da naslika najznačajniji događaj u istoriji Srba nastanjenih preko Save i Dunava, u južnoj Ugarskoj – Veliku seobu 1690. godine.
Namera patrijarha je bila da sliku ovog događaja pošalje u Budimpeštu 1896. godine, gde je velikom izložbom obeležavana hiljadugodišnjica doseljavanja Mađara na prostore Panonske nizije. Međutim, Pajina Seoba Srba nikada neće stići do mađarske prestonice.
Kada je od Paje naručena slika istovremeno mu je dodeljen „stručni konsultant“ –Ilarion Ruvarac, kaluđer, istoričar, bespogovorni istinoljubac i jedan od pionira Rankeove kritičke istoriografije u Srba. Paja je mesecima uz Ruvarčevu pomoć istraživao stare odežde, predmete i likove obilazeći fruškogorske manastire, želeći da slika bude veran odraz predmetnog događaja. Ruvarčevo shvatanje seobe Srba 1690. godine biće sporno i na samoj slici. Suprotno je opštevažećem i politički podobnom mišljenju da su Srbi prešli u austrijsko carstvo na poziv tadašnjeg vladara, uz garanciju crkveno-školske autonomije, a ne u zbegu, strahujući od turskih odmazdi. Takođe, Privilegije koje je Leopold I darovao Srbima bile su glavni adut u njihovim političkim borbama sa bečkim dvorom i sa ugarskim saborom sve dok su živeli u istoj državi. Međutim, ovo nije bilo dovoljno uočljivo na slici Paje Jovanovića.
Namera patrijarha je bila da sliku ovog događaja pošalje u Budimpeštu 1896. godine, gde je velikom izložbom obeležavana hiljadugodišnjica doseljavanja Mađara na prostore Panonske nizije. Međutim, Pajina Seoba Srba nikada neće stići do mađarske prestonice.
Kada je od Paje naručena slika istovremeno mu je dodeljen „stručni konsultant“ –Ilarion Ruvarac, kaluđer, istoričar, bespogovorni istinoljubac i jedan od pionira Rankeove kritičke istoriografije u Srba. Paja je mesecima uz Ruvarčevu pomoć istraživao stare odežde, predmete i likove obilazeći fruškogorske manastire, želeći da slika bude veran odraz predmetnog događaja. Ruvarčevo shvatanje seobe Srba 1690. godine biće sporno i na samoj slici. Suprotno je opštevažećem i politički podobnom mišljenju da su Srbi prešli u austrijsko carstvo na poziv tadašnjeg vladara, uz garanciju crkveno-školske autonomije, a ne u zbegu, strahujući od turskih odmazdi. Takođe, Privilegije koje je Leopold I darovao Srbima bile su glavni adut u njihovim političkim borbama sa bečkim dvorom i sa ugarskim saborom sve dok su živeli u istoj državi. Međutim, ovo nije bilo dovoljno uočljivo na slici Paje Jovanovića.