Инспекција наложила уклањање спомен плоче хрватским жртвама логора Морињ у Црној Гори

комшија

Stara legenda
Poruka
90.940

1666103689132.png

Inspekcija naložila uklanjanje spomen ploče hrvatskim žrtvama logora Morinj u Crnoj Gori

124263_capture-copy_s[1].jpg

18/10/2022

Uprava za inspekcijske poslove Crne Gore (UIP) naložila je Opštini Kotor da u roku od tri dana ukloni spomen ploču na objektu nekadašnjeg logora Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Morinju, prenose "Vijesti" pozivajući se na potvrdu predsednika Opštine Kotor Vladimira Jokića.

Ploču su prethodno postavili ministar spoljnih poslova Ranko Krivokapić i ministar odbrane Raško Konjević.

Iz UIP su konstatovali da nema dokumentacije koja dokazuje da se predmetna ploča nalazi u Programu spomen obeležja koji usvaja Skupština Opštine Kotor, niti da postoji saglasnost Vlade Crne Gore jer se radi o događaju za koji nije proteklo propisanih 50 godina od momenta nastanka.

Dodaje se i da je inspektorka za zaštitu kulturnih dobara poslala zahteve za izjašnjenje ministarstvima spoljnih poslova i odbrane na osnovu kog akta su postavili predmetnu ploču, i da će nakon toga objedinjene spise predmeta uputiti nadležnom tužilaštvu na ocenu i dalje postupanje.

U zapisniku piše i da je Jokić rekao da nije bilo nikakve inicijative Ministarstva spoljnih poslova i Ministarstva odbrane za donošenje programa spomen obeležja, da je on o događaju informisan iz medija, i da nisu ispunjeni zakonski uslovi za postavljanje ploče.

On je pozvao Vladu Crne Gore i UIP da, ukoliko se njegove tvrdnje ispostave kao tačne, podnesu krivične prijave protiv Krivokapića, Konjevića i drugih NN lica zbog kršenja Zakona o spomen-obeležjima.


”Ko ošteti, uništi, neovlašćeno izmeni, doradi, izmesti, zameni ili ukloni spomen-obeležje, podigne ili organizuje podizanje spomen obeležja čije podizanje nije dozvoljeno, kazniće se kaznom zatvora do tri godine”, propisuje član 43 tog zakona.

124262_sd-copy_f.jpg


Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za građansko obrazovanje (CGO) apelovali su na Konjevića i Krivokapića da javnost obaveste o pravnom osnovu za postavljanje spomen obeležja u Morinju, a imajući u vidu javna osporavanja i kako bi se razjašnjenjem tog pitanja doprinelo naporima za uspostavljanje, a ne osporavanje kulture sećanja.

Krivokapić i Konjević, te ministarstva na čijem su čelu, još uvek nisu javno reagovali na taj apel.

Kritike natpisa na ploči


U javnosti je kritikovan i način na koji spomen ploča tekstom tretira istorijske okolnosti 1991. godine, jer se navodi da je "tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku", na tom mestu bio logor, Centar Morinj i da je posvećen zatočenim hrvatskim civilima i braniocima.

”Sećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživeli zatočenici. Da se nikada ne ponovi”, piše na ploči koju potpisuju ministarstva odbrane i spoljnih poslova.

124261_sddy-copy_f.jpg


link


У логор Морињ су са подручја Конавла и Дубровника током агресије "посрбљене" ЈНА на Републику Хрватску 1991. године привођени и затварани мушкарци хрватске националности. Они су били изложени мучењу и тортури за шта је четворица припадника ЈНА правоснажно осуђено. Црногорци, не дајте плочу! Смрт фашизму - слобода народу!
 

Hitrom reakcijom UIP-a konstatovano da za postavljanje ploče u logoru Morinj nema neophodne dokumentacije​


Pusić: Uklanjanje spomen-obilježja blamaža onih koji su to namjerili da urade


Postavljanje spomen-obilježja u logoru Morinj bio je jedan civilizovani gest u regiji koja ne obiluje civilizovanim gestovima, ocijenila je za Pobjedu bivša šefica hrvtaske diplomatije Vesna Pusić dodajući da je njeno uklanjanje akcija onih koji ne žele dobro Crnoj Gori.


1630855210-vesna-pusic-i_1118x745[1].jpg


Pobjeda
Izvor

Da ni suočavanje sa sopstvenom prošlošću u Crnoj Gori ne može proći bez kontradiktornosti govori promptna reakcija Uprave za inspekcijske poslove koja je donijela rješenje kojim će spomen-ploča u znak sjećanja na zatočene u logoru Morinj biti uklonjena najkasnije do 20. oktobra, zbog pravnih manjkavosti.
Spomen-ploču su, 10. oktobra, otkrili crnogorski ministri odbrane i vanjskih poslova, Raško Konjević i Ranko Krivokapić u prisustvu visokih hrvatskih zvaničnika.

Pusić u razgovoru za Pobjedu kaže da postavljanje ploče u Morinju nikoga nije vrijeđalo, već da je riječ o jednom civizovanom i politički pametnom gestu koji je bio svakako u korist i na čast Crne Gore.

"Ko god je smislio uklanjanje te ploče ne želi ništa dobro Crnoj Gori", rekla je Pusić.

Pravne zavrzlame koje su iskorištene kao osnov za uklanjanje ploče, kaže Pusić, „znamo više na pamet“.
"To je toliko puta viđeno. Toliko su puta takve nekakve stvari korištene. Ako nešto formalno-pravno nije bilo u redu, trebalo je to srediti – što je naravno moguće i uvijek se može srediti. Nije trebalo zbog toga uklanjati ploči. To je očito jedna tendeciozna i stvar koja, po mom mišljenju, baš šteti Crnoj Gori i kojom se želi umanjiti vrlo pozitivan i civiliziovan gest", kazala je ona.

Prema njenim riječima, postavljanje ploče je bio gest pozitivnog stava prema susjedima i distanciranja od loših stvari koje su se događale u prošlosti.

"I onda se javi neko ko hoće na tome, tobože, istjerivati pravdu. Ploča nije postavljena tajno. To je urađeno pred cijelom međunarodnom javnošću, pa ako je bilo nekih problema na to se moglo upozoriti da se zemlja ne dovodi u takvu situaciju. Ne zamjeram ja to Crnoj Gori, već onima koji rade protiv njenih interesa", kazala je bivša šefica hrvatske diplomatije.

Pusić ipak smatra da nije u pitanju međunarodna blamaža države Crne Gore, već da je riječ o blamaži onih koji su se tako ponijeli.

Pravosnažnom krivičnom presudom Višeg suda u Podgorici utvrđeno je da su u sabirnom centru JNA u Morinju izvršeni ratni zločini protiv ratnih zarobljenika u vidu fizičkog zlostavljanja, i da su četiri osobe za to osuđene na kazne zatvora – Ivo Gojnić na dvije, Boro Gligić na tri, Špiro Lučić na tri i Ivo Menzalin na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine. U presudi je utvrđeno da je „u Sabirnom centru Morinj vladala atmosfera terora i straha za goli život kome su oštećeni bili neprestano izloženi“.

Akcija za ljudska prava i Centar za građansko obrazovanje pozdravili su postavljanje spomen-ploče na mjesto na kome se nalazio vojni logor JNA u Morinju 10. oktobra. Nakon što se u javnosti pojavila informacija da spomen-ploča nije postavljena u skladu sa procedurama, ove dvije organizacije i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA 13. oktobra su apelovale na ministre odbrane i vanjskih poslova da javnost obavijeste o pravnom osnovu za postavljanje spomen-obilježja u Morinju, a imajući u vidu javna osporavanja i kako bi se razjašnjenjem tog pitanja doprinijelo naporima za uspostavljanje, a ne osporavanje kulture sjećanja.

Zanimljivo je da su ove tri organizacije još u septembru 2021. godine zajednički ponovile zahtjev iz 2019. godine nadležnima u Opštini Kotor, apelujući na njih da se u javnom interesu potrude oko podizanja spomen-obilježja. Na taj zahtjev ni od predsjednika Opštine Vladimira Jokića, ni od sekretarke Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Tatjane Kriještorac, ni predsjednice Skupštine opštine Kotor Maje Mršulje, nikada nije stigao odgovor.
 
"Pravosnažnom krivičnom presudom Višeg suda u Podgorici utvrđeno je da su u sabirnom centru JNA u Morinju izvršeni ratni zločini protiv ratnih zarobljenika u vidu fizičkog zlostavljanja, i da su četiri osobe za to osuđene na kazne zatvora – Ivo Gojnić na dvije, Boro Gligić na tri, Špiro Lučić na tri i Ivo Menzalin"

Ovo, Boga ti, sve neki Hrvati... :hahaha:
 

ŠEKI RADONČIĆ O UKLANJANJU SPOMEN-PLOČE U MORINJU: "Varvarski čin vlasti koju predvodi Dritan Abazović"​


seki-1[1].jpg


Uprava za inspekcijske poslove donijela je rješenje prema kojem će spomen-ploča na lokaciji bivšeg logora za hrvatske zarobljenike u Morinju, postavljena 10. oktobra, biti uklonjena pod obrazloženjem da ne postoji neophodna dokumentacija.

Novinar Šeki Radončić za Gradsku RTV kaže da je uklanjanje ploče varvarski čin vlasti koju predvodi Dritan Abazović.

“Vlada kojoj je izlagasano nepovjerenje pokazuje da joj ništa nije sveto, čak ni spomen ploča u logoru u kojem su, tokom opsade Dubrovnika, početkom devedesetih, bili zatvoreni i zlostavljani hrvatski zarobljenici. Uklanjanje te ploče govori da ova Crna Gora, sa ovom vlašću, još nema ni trunke kulture stida, niti sjećanja”, navodi Radončić.

Smatra da je taj slučaj samo jedan od pokazatelja u kakvom se stanju Crna Gora nalazi.

“Naravno da je riječ o poruci da trenutno u Crnoj Gori nema ni zakona, nažalost nema više ni morala, nema crnogorskog čojstva”, ocjenjuje Radončić.

Na rješenje državne inspekcije o uklanjanju spomen ploče u Morinju, reagovao je i predsjednik Hrvatske građanske inicijative – ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.

„Sve to pokazuje u kakvom ambijentu i kakvom ozračju danas živimo. Pokazuje i koliko smo se vratili unatrag, na onom putu za koji smo govorili da je emancipatorski. Ona najzdravija Crna Gora se suočava sa svojom prošlošću. Rekao bih da se danas stide oni koji nemaju nikakvog razloga da se stide“, kazao je Vuksanović.

Za komentar je Gradska televizija kontaktirala i ministra Raška Konjevića i šefa diplomatije Ranka Krivokapića, kao i Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske, ali odgovor još nijesmo dobili.

Podsjetimo, Konjević i Krivokapić su 10. oktobra, zajedno sa hrvatskim zvaničnicima, otkrili spomen ploču posvećenu građanima susjedne države – civilima i braniocima iz Dubrovačke regije, na lokaciji nekadašnjeg logora Morinj.
 

Konjević i Krivokapić: Spomen-ploča u Morinju postavljena u skladu sa propisima kojima se uređuju oblasti vojske i odbrane​


konjevic-i-krivokapic-1-1000x555[1].jpg


Ministarstvo odbrane i Ministarstvo vanjskih poslova su u vojnom objektu u Morinju postavili spomen-ploču u skladu sa propisima kojima se uređuju oblasti vojske i odbrane, motivisani ostvarivanjem obaveza iz evropskih integracija, a u skladu sa NATO savezništvom zasnovanom na zajedničkoj odbrani vrijednosti koje su pod udarom agresivnih regionalnih politika, navodi se u zajedničkom odgovoru ministra odbrane Raška Konjevića i ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića.


Ministri su odgovorili Centru za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Akciji za ljudska prava (HRA) i Centru za građansko obrazovanje (CGO) koji su apelovali na ministre odbrane i vanjskih poslova da javnost obavijeste o pravnom osnovu za postavljanje spomen-obilježja u Morinju.

Odgovor Konjevića i Krivokapića prenosimo integralno:

Uvažene gosp. Prelević, Uljarević i Dabižinović,

Odmah da iskažemo posebno poštovanje za vaše decenijske napore za kažnjavanje svih zločina u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, a za koje ste imali našu punu podršku kao i ovog puta.


Postavljanjem spomen-ploče na mjestu na kojem se u vrijeme napada na Dubrovnik nalazio logor u Morinju, a koji sada predstavlja vojni objekat koji koristi Ministarstvo odbrane Crne Gore, naša država pokazuje da osjeća žaljenje i njeguje kulturu sjećanja za zločine koji su se desili na njenoj teritoriji u svrhu ruženja imena i duha Crne Gore. Postavljanje spomen-ploče je važan čin izgradnje dobrosusjedskih odnosa na prostorima bivše Jugoslavije. Time istovremeno ispunjavamo temeljnu obavezu iz poglavlja EU integracija i NATO savezništva.

U nekadašnjem Sabirnom centru Morinj, u periodu od oktobra 1991. do avgusta 1992. godine, bilo je zatvoreno i zlostavljano više stotina državljanja Hrvatske, od kojih su polovinu činili civili sa dubrovačkog ratišta. Crnogorski sudovi su donijeli pravosnažne presude protiv četiri lica za krivično djelo ratnog zločina prema ratnim zarobljenicima u Morinju. Po tom osnovu su i isplaćena materijalna sredstva žrtvama.

Crna Gora je u svom Ustavu priznala supermaciju međunarodnog prava u oblasti ratnih zločina – odluka Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), pa samim tim i obilježavanju tih događaja. Haški sud kroz kvalifikaciju ,,udruženog zločinačkog poduhvata“ u brojnim presudama za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine jasno je kvalifikovao politički projekat velikosrpstva kao ideološku osnovu ratova na prostoru bivše Jugoslavije.

Spomen-ploča shodno članu 13 tačka 3 Zakona o komunalnim djelatnostima nije postavljena na javnoj površini već na ograđenom – zaštićenom prostoru kojem nije dozvoljen slobodan pristup i kojim materijalnim resursom u skladu sa članom 37 stav 2 tačka 3 Zakona o Vojsci Crne Gore upravlja Ministarstvo odbrane, zbog čega se isti koristi bez prethodno pribavljene saglasnosti lokalne samouprave.

Nadalje, saglasno članu 23 Zakona o odbrani Ministarstvo odbrane obavlja poslove u vezi sa planiranjem i uređenjem prostora, izgradnjom, rekonstrukcijom i održavanjem vojnih objekata u vojnom krugu.

Nepokretne stvari za potrebe odbrane koriste se pod uslovima i na način propisanim zakonom kojim se uređuje korišćenje, upravljanje i raspolaganje stvarima i drugim dobrima koje pripadaju Crnoj Gori, zakonom kojim se uređuje organizacija i funkcionisanje jedinstvenog sistema odbrane Crne Gore i zakonom kojim se uređuje organizacija Vojske i druga pitanja od značaja za Vojsku, a kako je propisano članom 4 Uredbe o uslovima i načinom korišćenja nepokretnih i pokretnih stvari za potrebe odbrane. Prema tome, Ministarstvo odbrane i Ministarstvo vanjskih poslova su u vojnom objektu u Morinju postavili spomen-ploču u skladu sa propisima kojima se uređuju oblasti vojske i odbrane, motivisani ostvarivanjem obaveza iz evropskih integracija, a u skladu sa NATO savezništvom zasnovanom na zajedničkoj odbrani vrijednosti koje su pod udarom agresivnih regionalnih politika.
 

Inspekcija naložila uklanjanje spomen ploče hrvatskim žrtvama logora Morinj u Crnoj Gori

Pogledajte prilog 1240383

18/10/2022

Uprava za inspekcijske poslove Crne Gore (UIP) naložila je Opštini Kotor da u roku od tri dana ukloni spomen ploču na objektu nekadašnjeg logora Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Morinju, prenose "Vijesti" pozivajući se na potvrdu predsednika Opštine Kotor Vladimira Jokića.

Ploču su prethodno postavili ministar spoljnih poslova Ranko Krivokapić i ministar odbrane Raško Konjević.

Iz UIP su konstatovali da nema dokumentacije koja dokazuje da se predmetna ploča nalazi u Programu spomen obeležja koji usvaja Skupština Opštine Kotor, niti da postoji saglasnost Vlade Crne Gore jer se radi o događaju za koji nije proteklo propisanih 50 godina od momenta nastanka.

Dodaje se i da je inspektorka za zaštitu kulturnih dobara poslala zahteve za izjašnjenje ministarstvima spoljnih poslova i odbrane na osnovu kog akta su postavili predmetnu ploču, i da će nakon toga objedinjene spise predmeta uputiti nadležnom tužilaštvu na ocenu i dalje postupanje.

U zapisniku piše i da je Jokić rekao da nije bilo nikakve inicijative Ministarstva spoljnih poslova i Ministarstva odbrane za donošenje programa spomen obeležja, da je on o događaju informisan iz medija, i da nisu ispunjeni zakonski uslovi za postavljanje ploče.

On je pozvao Vladu Crne Gore i UIP da, ukoliko se njegove tvrdnje ispostave kao tačne, podnesu krivične prijave protiv Krivokapića, Konjevića i drugih NN lica zbog kršenja Zakona o spomen-obeležjima.


”Ko ošteti, uništi, neovlašćeno izmeni, doradi, izmesti, zameni ili ukloni spomen-obeležje, podigne ili organizuje podizanje spomen obeležja čije podizanje nije dozvoljeno, kazniće se kaznom zatvora do tri godine”, propisuje član 43 tog zakona.

124262_sd-copy_f.jpg


Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za građansko obrazovanje (CGO) apelovali su na Konjevića i Krivokapića da javnost obaveste o pravnom osnovu za postavljanje spomen obeležja u Morinju, a imajući u vidu javna osporavanja i kako bi se razjašnjenjem tog pitanja doprinelo naporima za uspostavljanje, a ne osporavanje kulture sećanja.

Krivokapić i Konjević, te ministarstva na čijem su čelu, još uvek nisu javno reagovali na taj apel.

Kritike natpisa na ploči


U javnosti je kritikovan i način na koji spomen ploča tekstom tretira istorijske okolnosti 1991. godine, jer se navodi da je "tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku", na tom mestu bio logor, Centar Morinj i da je posvećen zatočenim hrvatskim civilima i braniocima.

”Sećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživeli zatočenici. Da se nikada ne ponovi”, piše na ploči koju potpisuju ministarstva odbrane i spoljnih poslova.

124261_sddy-copy_f.jpg


link


У логор Морињ су са подручја Конавла и Дубровника током агресије "посрбљене" ЈНА на Републику Хрватску 1991. године привођени и затварани мушкарци хрватске националности. Они су били изложени мучењу и тортури за шта је четворица припадника ЈНА правоснажно осуђено. Црногорци, не дајте плочу! Смрт фашизму - слобода народу!
Чист геноцид србијанаца. Да се тури резолуција!
 

ANDREJ NIKOLAIDIS O SLUČAJU MORINJ:

Само у Црној Гори Јосипа Броза Тита и Мила Ђукановића овај дебели расистички CUNT могао би се сматрати интелектуалцем. Било где другде у свету и он би био у затвору издржавању казне од четрдесет година kазне за педофилију

images (49).jpeg
 
Poslednja izmena:
1666281337515.png



Spomen-ploča u Morinju izazvala nove sukobe u crnogorskoj vladi

1666281390202.png


PODGORICA - Nakon što je Uprava za inspekcijske poslove u utorak naložila uklanjanje spomen-ploče hrvatskim zatočenicima u logoru Morinj, koju su 10. oktobra 2022. postavili šef diplomatija Crne Gore Ranko Krivokapić i ministar odbrane Raško Konjević, premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je kazao da "podržava postavljanje ploče, ali ne na nezakonit način”.

Abazović je, odgvorajući na pitanja novinara, kazao da je o spomen ploči u Morinju jutros razgovarao sa ambasadorom Hrvatske.

“Ne želim da se ta stvar politizuje zato nisam bio aktivan u izjašnjenju. Podržavam postavljanje ploče, ali ne na nezakonit način. Podržavam da se žrtvama u Morinju postavi spomen-obilježje, i zahvalan sam ambasadoru što je jutros rekao da sam prvi čovjek koji je sa mjesta potpredsjednika Vlade rekao da treba ta ploča da se postavi. To je bilo prije godinu i po”, kazao je Abazović.

Abazović, međutim, kaže da to što su uradili ministri Konjević i Krivokapić “nije interni problem”.

“Oni su ljude iz druge države, iz Hrvatske, njihovu državnu delegaciju doveli u zabludu, i napravili ogroman diplomatski skandal. Stavili su ploču, a da nijednim papirom nijesu obavijestili Vladu i državne organe. Legitimizovali su situaciju da svaki ministar u gepek stavi neku tablu i postavi je u bilo koji grad u koji ode. Oni su počinili krivično djelo, to nema dileme. Ministarstvo kulture nije obaviješteno, SO Kotor nije obaviještena. Doveli su u zabludu hrvatsku stranu, doveli su u zabludu i odnos prema žrtvama koji je jako nekorektan”, kazao je Abazović.

Spomen-ploču su nedavno otkrili ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić i ministar odbrane Raško Konjević u prisustvu hrvatskog šefa diplomatije Gordana Grlića Radmana i ministra hrvatskih branitelja Toma Medveda. Ona bi sada mogla da bude uklonjena po nalogu Uprave za inspekcijske poslove pod obrazloženjem da “nisu ispunjeni zakonski uslovi za postavljanje spomen-ploče”.

U rješenju o uklanjanju spomen-ploče Uprava za inspekcijske poslove je, prema pisanju lokalnih medija, konstatovala da "nema dokumentacije koja dokazuje da se predmetna ploča nalazi u Programu spomen-obilježja koji usvaja Skupština Opštine Kotor, niti da postoji saglasnost Vlade Crne Gore jer se radi o događaju za koji nije proteklo propisanih 50 godina od momenta nastanka”.

Krivokapić za Glas Amerike: Put Crne Gore u Evropu mora ići preko Morinja


Šef crnogorske diplomatije Ranko Krivokapić kaže da im je inspekcija dostavila,kako je naveo, “obraćanje, nije čak ni pravno valjan zahtjev”, u vezi sa spomen pločom u Morinju, tek nakon izjave premijera u tehničkom mandatu u vezi sa tim.

Stigao nam je zahtjev da dostavimo pravne akte na osnovu kojih smo izvršili postavjenje spomen-obilježja. Nama se inspekcija obratila danas, nakon izjave premijera da smo prekršili zakon, a oni nijesu sproveli ni prvu pravnu radnju da nam se obrate. Premijer je presudio u ime inspekcije, u ime suda, u ime tužilaštva, prije nego što su i oni sami odradili pravni akt da se obrate ministarstvima koja su klevetali, iz jasnih političkih razloga negiranja zločina u Morinju, medijski eksponiranih ličosti, a i političkih i lokalnih predstavnika”, kazao je Krivokapić za Glas Amerike.

On navodi da je, na osnovu toga, “jasno da premijer donosi odluku o nezakonitosti prije nego što je inspekcija i tražila izjašnjenje ministarstava u vezi sa tim”.

Premijer je potrčao i ispred prvog akta inspekcije koja je rekla da će skinuti ploču. Jasno je koliko je bezakonje zavladalo sa vrha države i podrivanje ustavnog poretka”, navodi Krivokapić.

On je kazao da će, u odgovorima koji su spremni, dati objašnjenje da je jasno da su ta obilježja u okviru objekata Vojske Crne Gore, te da je potpuno nepotrebna saglasnost lokalne samouprave.

Krivokapić je poručio da će “spomen ploča u Morinju biti vječna”.

“Kao što je sramota onih koji pravdaju ratne zločine i neće da ih osude vječna, biće i ta ploča vječa. Mogu je fizički skinuti danas, skidali su ploče i devedesetih, ja sam gledao iste modele skidanje ploča i farbanja bojom u Koturu, ali sve su tamo. Tako će i ova biti tu, na čast Crne Gore i njen put u Evropu, koji mora ići preko Morinja”,
poručio je Krivokapić.

Konjević: Imali smo pravni osnov da postavimo ploču

Potpredsjednik Vlade i ministar odbrane u tehničkom mandatu Raško Konjević kazao je da Ministarstvo odbrane, kao ni MVP nijesu dobili akt bilo koje inspekcije o spomen-ploči u Morinju. On je, za Antenu M, kazao da će “ukoiko neko uputi takve akte objasniti o čemu se radi”.

Konjević je kazao da u postavljanje spomen ploče "nijesu ušli želeći da rade bilo kakvu pravnu hajdučiju".

"Analizirali smo dva zakonska osnova koja su Ministarstvu odbrane obezbjeđivali da to može da uradi. Zakonom o Vojsci jasno je definisano da materijanim resursima u vojsci raspoloaže Ministarstvo odbrane. Zakon o spomen obilježjima govori o tome da je ukoliko se spomen obilježje postavlja na objektu koji se gradi, ili na zemljištu koje pripada objektu potrebna saglasnost vlasnika, odnosno korisnika, a u ovom slučaju radi se o objektu čiji je korisnik Ministarstvo odbrane", pojasnio je Konjević.
 
Не руше се, већ се уклањају у складу са прописима, док сте ви ломили чопоративно плоче на ћирилици.
Nije u skladu sa propisima. Dio političara i vladinih dužnosnika u Crnoj Gori da se ploča uklanja nezakonito, a to znači da ne postoji konsenzus po tom pitanju, što cijelu operaciju uklanjanja dovodi u opravdanu sumnju.
 
Nije u skladu sa propisima. Dio političara i vladinih dužnosnika u Crnoj Gori da se ploča uklanja nezakonito, a to znači da ne postoji konsenzus po tom pitanju, što cijelu operaciju uklanjanja dovodi u opravdanu sumnju.

Не тумаче политичари прописе, већ институције.
 

Back
Top