Hrvatski prevod imena srpskog filma je "hit": Da li je bilo potrebe za tim?

Gruban

Buduća legenda
Poruka
35.929
Ima dosta kontinentalaca u Hrvatskoj koji ne znaju sta znaci.

To je kao da ja Zagorcu dam Nase malo misto.

Isto kao i on meni Gruntovcane.

Treba naci neku mjeru, npr. "Zonu Zamfirova" sam gledao s engleskim titlovima, zato sto tada nije bilo hrvatskih ili srpskih, a vjerujem da bi se i pokoji Srbin koji ne zivi na jugu usrecio.

"Ivkova slava" je vec bila puno laksa za razumjeti, iako je i tu ponesto falilo.

"Pop Cira i pop Spira" razumijem gotovo savrseno, "Bolji zivot" 100/100.
Sve nabrojano omiljeni su predsednikovi filmovi i serije.Neke je gledao i 6 ili 7 puta.I on se ponekad mučio sa prevodom.
Hoću da kažem imate dosta zajedničkog.
 

kapetanmark

Elita
Poruka
20.306
Nisam ja kriv što su Srbi bili nepismeni u svojem narodnom govoru.

Zapravo je ironično kada danas Srbi Hrvatima predbacuju nekakvo bježanje od srpskog jezika, kad su Srbi to radili do prije 150 godina bježeći od hrvatskog.
Srpska crkva je ekskomunicirala zbog jednog slova koje bi srpski kao približilo hrvatskom, srpska elita padala u histeriju kada je Vuk prepisao hrvatske rječnike i gramatiku, da ih hoće pohrvatiti.

Najveći je problem kod nekih Srba što misle da je jedina razlika između hrvatskog i srpskog ekavica -ijekavica i različite riječi su nove od 1991. da bi se razlikovalo od srpskog.
To je već u domenu njihovog osobnog obrazovanja i kompleksa s kojima se bore u sudaru njihovih mitova i stvarnosti.
Tako ti kuČe uČuti malo....
 

Mej bregami

Buduća legenda
Poruka
35.287
tablica_jezika.jpg

Ово је поједностављено, донекле и банализовано. Једно је стандард, а друго говор. Уз то, у различитим крајевима се користе различите речи, неке упоредо (као синоними), негде превладавју једне, негде друге. Што се овог спсика тиче, није баш добар, а ни тачан.

Каже се и: мрква, рижа (увек пише: чоколада с рижом), али и ориз, крух (негде: крув) и крушна пећ (иако се данас ретко користи), премда је крух врста хлеба. Приметио сам да је у Хрватској популаран глагол: ухљебити и именица: ухљеб.

Особно је: лично, а не сопствено/властито. Каже се и: цепиво, за бели лук се каже и: лук чесан, за акцију и: деоница. Нисам никог чуо да каже: примаћа соба, већ дневна (раније се могло чути и: гостинска соба). Каже се и: торба и ташна и торбица (не баш и: ташница), такође и: ајкула и морски пас (негде и: кучак). Нисам никад чуо да неко квасац назива гермом. За печурку се каже и: гљива, а они који их сакупљају се називају гљиварима. Печурка је заправо гљива с листићима или тело гљиве, а друштва и удружења се увек називају гљиварским. У неким крајевима се каже и грах (постоје и топоними: Грахово, Граховац - и истоветно презиме, такође и махунарка: јари грах).

Иначе, већина ових речи се налази у речнику српског језика (и као књижевне, стандардне).
Čokolada s rižom je takoreći hrvatski brend jer je tu izumljeno i tako ste preuzeli.

Uhljeb je posprdni pojam jer su poslije Drugog svjetskog rata po hrvatskim firmama i institucijama postavljani "zaslužni" Srbi i partijaši na funkcije o kojima nisu imali pojma, plaća išla, oni nisu ništa radili u struci, vjerojatno pazili što rade "ustaše".

Ostalo ti dobrim dijelom nisu točni prijevodi, više izmotavanje, lično nije osobno :roll:
 

Slavan

Iskusan
Poruka
6.995
Čokolada s rižom je takoreći hrvatski brend jer je tu izumljeno i tako ste preuzeli.

Uhljeb je posprdni pojam jer su poslije Drugog svjetskog rata po hrvatskim firmama i institucijama postavljani "zaslužni" Srbi i partijaši na funkcije o kojima nisu imali pojma, plaća išla, oni nisu ništa radili u struci, vjerojatno pazili što rade "ustaše".

Ostalo ti dobrim dijelom nisu točni prijevodi, više izmotavanje, lično nije osobno :roll:
Да, да... Хрвати су измислили чоколаду... и рижу... а онда је мрмот завио чоколаду с пиринчем. :lol:
Ти објашњаваш објашњено?
Па и нису преводи, не преводи се с истог језика. А шта је лично ако није особно?
 

Mej bregami

Buduća legenda
Poruka
35.287
Да, да... Хрвати су измислили чоколаду... и рижу... а онда је мрмот завио чоколаду с пиринчем. :lol:
Ти објашњаваш објашњено?
Па и нису преводи, не преводи се с истог језика. А шта је лично ако није особно?
Čokoladu s rižom jesu.
Riža je u srpskom leksiku od kada SANU prepisuje i sve hrvatske riječi "jer se koriste u štokavskom govoru".
Zamisli koji je to opis posla.:lol:
 
T

Tango Six

Gost
Да, да... Хрвати су измислили чоколаду... и рижу...

Nisam mogla, a da se ne zapitam – kako i gde je nastala prva čokolada sa rižom? A onda sam se dala u istraživanje, koje me je veoma iznenadilo. Ni slutila nisam da je Zvečevo, fabrika radosti i slasti iz Hrvatske – prva na svetu napravila ovu neobičnu čokoladu! Desilo se to davne 1964. godine, kada je brend „Mikado“ iz Zvečeva postala prva čokoladu sa rižom na celome svetu. A kako se dobre vesti brzo šire i sve ostale fabrike iz regiona i sveta su ubrzo krenule da ih prate u stopu i do danas su ostale uspešne u tome.
https://mojacokolada.com/cokolada-sa-rizom/
 

Slavan

Iskusan
Poruka
6.995
Čokoladu s rižom jesu.
Riža je u srpskom leksiku od kada SANU prepisuje i sve hrvatske riječi "jer se koriste u štokavskom govoru".
Zamisli koji je to opis posla.
И Италијани су преузели од Хрвата рижу и рижото. Не млати празну сламу.

Него, рекао си да лично не значи особно, а одговора на питање шта значи нема?
 

Mej bregami

Buduća legenda
Poruka
35.287
И Италијани су преузели од Хрвата рижу и рижото. Не млати празну сламу.

Него, рекао си да лично не значи особно, а одговора на питање шта значи нема?
Teško mi je s nekim razgovarati koji to neće i sve izvrče praveći se disleksičan.
 

Mej bregami

Buduća legenda
Poruka
35.287

Badabum

Zainteresovan član
Poruka
228
I Italijani su preuzeli od Hrvata rižu i rižoto. Ne mlati praznu slamu.

Nego, rekao si da lično ne znači osobno, a odgovora na pitanje šta znači nema?
Hrvatska firma Zvečevo je prva koja je ikada proizvela čokoladu s rižom. Popularni Mikado koji se još i danas proizvodi. Počeli su proizvodnju 63/64, a 1970 godine ulaze u deal s Nestléom, pa se čokolada s rižom počinje širiti svijetom. Istini za volju imao je Nestlé čokoladu s mrvicama riže još 1938 ali to nije bilo to.
 

Badabum

Zainteresovan član
Poruka
228
Imali i jedna originalna melodija na partizanske pjesme?
Ne znam za partizanske pjesme ali znam da su Njemci maznuli himnu od Hrvata. Hyden je u svoje vrijeme švrljao po Zagorju i tamo čuo narodnu popevku čiju melodiju je besramno prekopirao i koja je na kraju Nijemcima postala himna.


 
Poslednja izmena:
T

Tango Six

Gost
Ne znam za partizanske pjesme ali znam da su Njemci maznuli himnu od Hrvata. Hyden je u svoje vrijeme švrljao po Zagorju i tamo čuo narodnu popevku čiju melodiju je besramno prekopirao i koja je na kraju Nijemcima postala himna.


Nije švrljao po Zagrebu već je rođen u Gradišću među Hrvatima, postojala je i teza da je hrvatskog podrijetla na što se on kao pravi arijski ubermensch gnušao.
 
T

Tango Six

Gost
Da, i austrijsku himnu

Here are themes from Haydn's work held to have originated in Croatian folk music.
  • The opening theme of the finale of Haydn's Symphony No. 104 (the "London" Symphony) is said to be based on the Croatian traditional song "Oj, Jelena, Jelena, jabuka zelena" ("Oh, Helen, Helen, green apple of mine").
  • The finale of the "Drumroll" Symphony no. 103 begins with a theme claimed to be based on the Croatian folk song Divojčica potok gazi ("A little girl treads on a brook").
  • The tune of what is now the German national anthem was written by Haydn—paradoxically, to serve as a patriotic song for Austria. The tune is held to have its roots in an old folk song known in Medjimurje and northern regions of Croatia under the name "Stal se jesem". For details, see "Gott erhalte Franz den Kaiser".
  • A song widely known in Croatia, Nikaj na svetu lepšega ni, nego gorica kad nam rodi...(Nothing more beautiful in the world than a fruitful hill), has been detected in an early work by Haydn, the Cassation in G major (1765).
https://en.wikipedia.org/wiki/Haydn_and_folk_music
 

Top