Bunjevci sa severa Bačke uznemireni su izjavom Pere Kuntića, zamenika predsednika opštine Subotica i prvog čoveka Demokratske stranke Hrvata u Vojvodini, izrečenom u zagrebačkom Globusu, pre desetak dana. U tekstu "Pobuna Bunjevaca u Vojvodini", Kuntić je rekao da "veruje da će uskoro Bunjevci biti stvar prošlosti".
Ova izjava je dobila na težini pošto je na žetvenim svečanostima "Dužijanca 2006." u Subotici među zvanicama bio i Ante Đapić, političar hrvatske desnice. Posle zvaničnog programa, organizovan je ručak za zvanice kome su prisustvovali Đapić, subotički političari i vicepremijer Srbije Ivana Dulić-Marković.
- Kada u Vršac dođe Žan-Mari Lepen, lider francuskog Nacionalnog fronta, organizuje se niz manifestacija i poručuje da je nepoželjan u Srbiji. A kada u Suboticu dođe hrvatski desničar, onda se sa njim ide na ručak. Uz to, Kuntićeve izjave da će Bunjevci biti stvar prošlosti, a on je bio domaćin Đapiću, nameću pitanje kako ćemo to postati stvar prošlosti - kaže Mirko Bajić, poslanik i član Bunjevačkog nacionalnog saveta.
"Dužijanca" je zvaničan praznik Bunjevaca i oni su ga 5. i 6. avgusta proslavili u Somboru, a nedelju dana kasnije u Subotici.
- Već nekoliko godina "Dužijanca" se u Subotici proslavlja pod direktnim uticajem Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i ima za cilj da negira postojanje Bunjevaca, odnosno da bunjevačku kulturu i običaje predstavi kao deo hrvatske kulture. To je jedan od oblika asimilacije Bunjevaca u Hrvate. Pitam se da li je prisustvo Ivane Dulić-Marković i Ante Đapića direktna ili indirektna podrška asimilaciji Bunjevaca - pita se Bajić.
U pomenutom tekstu Kuntić kaže i da je posle ubistva Zorana Đinđića donesen Zakon o manjinama kojim je legalizovana podela na Hrvate i Bunjevce.
- To je laganje čitalaca Globusa, jer je Zakon o manjinama donet u februaru, a Đinđić je ubijen u martu. Bio sam poslanik i sam sam glasao za taj zakon, tako da tu dileme nema. Kuntić plasira neistine čiji je konačni cilj negiranje Bunjevaca - dodaje Bajić.
Zbog stavova da su Bunjevci zapravo Hrvati, izrečenih prošle godine prilikom posete Subotici predsednika Srbije Borisa Tadića i predsednika Hrvatske Stjepana Mesića, Bunjevački nacionalni savet je podneo krivičnu prijavu protiv Petra Kuntića zbog izazivanja nacionalne, verske i rasne mržnje, razdora ili netrpeljivosti. Da li će ponovo podneti krivičnu prijavu, još nisu odlučili.
Nedavna izjava hrvatskog premijera da je sa nosiocima vlasti u Srbiji razgovarao i o pitanju podele Hrvata na Bunjevce i Hrvate, takođe je razgnevila Bunjevce. U nagoveštajima da će to pitanje u odnosima Srbije i Hrvatske biti rešeno, Bunjevački nacionalni savet vidi, kako je rečeno, "pokušaj gašenja bunjevačkog imena i podvođenja Bunjevaca pod Hrvate". U Bunjevačkom nacionalnom savetu smatraju da se u Srbiji ne čini dovoljno da se takva nastojanja spreče", i zahtevaju da se Bunjevcima omogući pravo na slobodno izjašnjavanje, obrazovanje i informisanje na svom, bunjevačkom, jeziku.
Kao argument ističu da, prema popisu iz 2002, u Srbiji živi 20.012 građana koji su se izjasnili kao Bunjevci. Oni navode i druge argumente u prilog njihove posebnosti, kao, na primer, mađarskog istoričara Ištvana Ivanjija koji u svojoj knjizi o istoriji Subotice piše da "naseljavanje Bunjevaca u Suboticu i njezinu okolinu datira od 1526. godine". Isto tako, Bunjevci navode popise iz vremena Austrougarske i Kraljevine Jugoslavije gde se vidi da su tretirani kao poseban narod.
Ivana Dulić Marković izaziva sukobe u Vojvodini!!!
контрол панел
