Hrvati u BiH ne žele Slavena Kovačevića u Predsjedništvo

[Karadjordje]

Stvarno sam omašio.

Nije 20, nego 25 tisuća:

Pogledajte prilog 1835841

Ispade da Hrvata nije ni bilo u HV Kao ni u ustasama, sve sami muslimani jbte

 

[đavolčić]

Dragan Bursać: Ne smeta bratiji što je Slaven Kovačević Hrvat, nego što nije HDZ-ov Hrvat!​

Pogledajte prilog 1835705​

"Zašto je Slaven problem? Zato što nije HDZ-ov Hrvat. A u Bosni i Hercegovini, to je istinska jeres. Biti Hrvat, a ne biti u HDZ-u, pa to je kao da vas nema! Zavladala je panika sistema koji se zakleo da će 'građansku državu' braniti samo dok je ta država po mjeri Dragana Čovića. Onog trenutka kada se građansko i ustavno pravo sudari s interesima HDZ-a, vlast kukavički podvije rep."

Piše: Dragan Bursać

Nedavno me kontaktirao poznanik i pitao zašto bi Slaven Kovačević bio kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda na predstojećim izborima? Gotovo uplašeno je konstatovao da to "ljuti Hrvate". Odgovorio sam mu da je Slaven Hrvat i da je to potvrdio ni više ni manje nego HDZ – stranka koja po sopstvenom priznanju, ali i nalozima visokog predstavnika ima ultimativni muhur da određuje ko je Hrvat, a ko nije. Pa je sada pomalo seljački i ofirno čovjeku spočitavati hrvatstvo kad su mu do prije dvije sedmice isto to hrvatstvo na sva zvona potvrđivali HDZ-ovi bojovnici na baterije.

Dalje, rekao sam da se svako može prijaviti za "predsjedničku utrku" iz tri naroda u skladu s Ustavom, kad već "ostali", opet u skladu sa Ustavom, nemaju tu privilegiju. I na koncu, kazao sam da će Trojka, valjda, imati svog kandidata ili kandidatkinju, da će se fokusirati na nju ili njega i ostaviti Slavena Kovačevića na miru. Osim ako Trojka po svom ustaljenom submisivnom obrascu neće da se "ne miješaju u posao" HDZ-u. Što nas dovodi do ultimativnog zaključka da izgleda samo Hrvati iz HDZ-a mogu biti "legitimni" inače su trn u oku i HDZ-u i satelitima HDZ-a i dobrom dijelu međunarodne zajednice. Ušutio je.

I tu, u toj tišini, stala je cijela Bosna i Hercegovina.

Jer, čim je Demokratska fronta saopštila da će Slaven Kovačević biti kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, krenula je poznata, patetična, ustavnooktrisana galama: od Zagreba do sarajevskih priznatih i nepriznatih filijala HDZ-a, od "ugroženog hrvatstva" do navodne "blamaže države". A zapravo, ništa se novo nije desilo.

Da raščistimo odmah: Slaven Kovačević je Hrvat. To nije rekao DF. To nije izmislio Željko Komšić. To je administrativna, politička i pravna činjenica potvrđena u sistemu, a istu su kao papige ponovili i HDZ i njihovi saveznici i medijski emisari. I sada, kad isti taj čovjek koristi pravo koje taj ustavni sistem dopušta – da se kandidira – odjednom više nije "dovoljno Hrvat", odjednom je "prelivoda". Postao je problem. Postao je prijetnja. Postao je hereza.

Zašto?

Zato što nije HDZ-ov Hrvat.

A u Bosni i Hercegovini, to je jedina istinska jeres. Biti Hrvat, a ne biti u HDZ-u, pa to je kao da vas nema. I opet, ne kažem to ja, pitajte visokog predstavnika koji je onomad, operacijom naživo Ustava BiH u noći izbora stvorio ovaku nakaradnu izbornu klimu.

Pa onda napadi koji dolaze iz NiP-a, a posebno iz usta Elmedina Konakovića, nisu politička analiza. To je čista nervoza. To je panika sistema koji se zakleo da će "građansku državu" braniti samo dok je ta država po mjeri Dragana Čovića. Onog trenutka kada se građansko i ustavno pravo sudari s interesima HDZ-a – Trojka staje mirno, spušta pogled i počinje objašnjavati kako je problem u onima koji se kandiduju, a ne u sistemu koji diskriminiše-"ostale" na primjer.

Paradoks je gotovo savršen: čovjek koji je Evropskom sudu za ljudska prava ukazao na diskriminaciju sada je optužen da tom diskriminacijom manipuliše. Ne zato što diskriminacija ne postoji – jer je Sud u više presuda potvrdio da postoji – nego zato što je "pogriješio" u najvećem grijehu BiH politike: dirnuo je u monopol etničkih kartela.

Da budemo brutalno iskreni: Kovačevićev "grijeh" nije u izjašnjavanju, nego u neposlušnosti. U tome što ne traži dozvolu za hrvatstvo iz Zagreba. U tome što ne kleči pred Čovićem i zapadnim Mostarom. U tome što ne priznaje da je "legitimitet" privatno vlasništvo HDZ-a i njihovih jastrebova.

Zato su reakcije histerične. Zato se potežu pasoši, vijećnička izjašnjavanja, birokratski obrasci. Zato se izmišljaju narativi o "sramoćenju države", dok se istovremeno država godinama sramoti time što joj Ustav proizvodi građane prvog, drugog i trećeg reda.

Ja sam sasvim siguran da Trojka ima kvalitetnog kandidata za predsjedništvo iz reda hrvatskog naroda!

A najogoljenija je uloga Trojke.

Jer, da se ne lažemo, NiP-ovo saopštenje nije nikakav ideološki stav – to je lojalistička poruka HDZ-u. Poruka koja glasi: "Ne brinite, mi nećemo remetiti vaše planove." I tu pada svaka priča o građanskoj Bosni i Hercegovini. Jer građanska država ne pita ko se kome sviđa u Zagrebu ili Beogradu, nego ko ima pravo da se kandiduje.

Dženan Đonlagić je, htjeli to priznati ili ne, pogodio u srž: NiP se ponaša kao sarajevska filijala HDZ-a. Ne zato što dijele ideologiju, nego zato što dijele interes – očuvanje etničkog monopola uz minimalne kozmetičke izmjene koje će se prodavati kao "reforme".

Slaven Kovačević, u toj priči, nije svetac. On nije mesija. On nije rješenje svih problema-daleko od toga. Ali on jeste ultimativni test.

Test da li u ovoj zemlji postoji ijedna funkcija na koju se može kandidirati neko ko ne dolazi iz etničke centrale moći. Test da li je "legitimno predstavljanje" zaista ustavna kategorija ili samo politički bat blizanac kojim se mlati sve što izviri iz torova.

I zato je važno da se ova kandidatura desi.

Ne zato da bi "ljutila Hrvate", nego da bi se konačno reklo da Hrvati nisu vlasništvo HDZ-a, kao što ni Bošnjaci odavno nisu vlasništvo SDA, a Srbi su još uvijek u moći SNSD-a. I da država, ako misli preživjeti, mora biti veća od stranačkih pečata i etničkih šalter-sala.

Na kraju, ostaje ona tišina s početka razgovora. Tišina čovjeka koji shvati da pitanje nije "smije li Slaven Kovačević biti kandidat", nego ko nam je uopšte dao pravo da ikome to osporavamo. A kad to shvatimo, sve postaje jasno. Zato je ova kandidatura važna. Ne zbog DF-a. Ne zbog Željka Komšića. Nego zato što razotkriva ono čega se političke etnonacionalne elite najviše boje – da bi se neko mogao kandidirati bez njihove dozvole i amina.

I to je, u Bosni i Hercegovini, još uvijek revolucionaran čin.

Da raščistimo. Dotični se prvo izjašnjavao kao Srbin.Pa je onda tužio BiH jer ne može da se kandiduje jer je iz reda ostalih. Pa kad je to palo onda se ipak kandiduje kao Hrvat. I to ispred stranke koja nije Hrvatska i koja među Hrvatima nema apsolutno nikakvu podršku.

 

[Vlad88]

Kakvo govedo je komsic hahaha. Lik nema srama. Najljigaviji politicar u bih.
Prodao bi oca za litar rakije

 

[kapetanmark]

Demokratska fronta (DF) Željka Komšića s kandidaturom Slavena Kovačevića želi i peti put imati člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Za mnoge Hrvate iz BiH je to nedopustivo, apsurdno i politički štetno.


KandidaturaSlavena Kovačevića iz DF-a (Demokratska fronta)za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, po svemu sudeći, najavljuje i novu političku krizu u Bosni i Hercegovini. On je aktualni savjetnik člana Predsjedništva BiH Željka Komšića koji će u tom kolektivnom tijelu i najvišoj državnoj instituciji, sljedeće godine provesti ukupno 16 godina, odnosno, sveukupno četiri mandata. No, iako je Komšić legalno izabran, politički predstavnici Hrvata u BiH, kao i mnogi bh Hrvati, ne smatraju ga "svojim" predsjednikom. Osporavaju mu legitimitet jer je biran velikom većinom glasova Bošnjaka.

Zbog toga, iz najjače hrvatske stranke, HDZ-a BiH, ponovno aktualiziraju priču o 'trećem' entitetu. I to je najava produžetka političkih prijepora i oko ovog pitanja, koje traje već više od 15 godina.

"Bez pametnijeg posla - pitanje o Kovačeviću u Posušju?"​

Posušje je općina u Zapadnohercegovačkom kantonu gdje je skoro 99 posto stanovništva hrvatske nacionalnosti. Uz Grude, to je općina s najvećim postotkom Hrvata od svih područja u BiH. Posušje se ubrzano razvija i gradi, ulaže se u turizam, a prosinac je tradicionalno vrijeme iščekivanja blagdana i brojne rodbine iz Njemačke, Austrije, Hrvatske.

PolitikaBosna i Hercegovina

Hrvati u BiH ne žele Slavena Kovačevića u Predsjedništvo​

Vera Soldo
prije 6 hprije 6 h
Demokratska fronta (DF) Željka Komšića s kandidaturom Slavena Kovačevića želi i peti put imati člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Za mnoge Hrvate iz BiH je to nedopustivo, apsurdno i politički štetno.


https://p.dw.com/p/55le4

Posušje - općina s 99 posto hrvatskog stanovništvaFoto: Vera Soldo/DW
Oglas

KandidaturaSlavena Kovačevića iz DF-a (Demokratska fronta)za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, po svemu sudeći, najavljuje i novu političku krizu u Bosni i Hercegovini. On je aktualni savjetnik člana Predsjedništva BiH Željka Komšića koji će u tom kolektivnom tijelu i najvišoj državnoj instituciji, sljedeće godine provesti ukupno 16 godina, odnosno, sveukupno četiri mandata. No, iako je Komšić legalno izabran, politički predstavnici Hrvata u BiH, kao i mnogi bh Hrvati, ne smatraju ga "svojim" predsjednikom. Osporavaju mu legitimitet jer je biran velikom većinom glasova Bošnjaka.

Zbog toga, iz najjače hrvatske stranke, HDZ-a BiH, ponovno aktualiziraju priču o 'trećem' entitetu. I to je najava produžetka političkih prijepora i oko ovog pitanja, koje traje već više od 15 godina.

"Bez pametnijeg posla - pitanje o Kovačeviću u Posušju?"​

Posušje je općina u Zapadnohercegovačkom kantonu gdje je skoro 99 posto stanovništva hrvatske nacionalnosti. Uz Grude, to je općina s najvećim postotkom Hrvata od svih područja u BiH. Posušje se ubrzano razvija i gradi, ulaže se u turizam, a prosinac je tradicionalno vrijeme iščekivanja blagdana i brojne rodbine iz Njemačke, Austrije, Hrvatske.

Slaven KovačevićFoto: Klix.ba

Odgovori Posušaka o kandidatu DF-a ne iznenađuju. Tako jedan Posušak kaže: "Zar baš nemate pametnijeg posla nego u Posušju pitati što mislimo o tom Kovačeviću?".

Sugovornik DW-a nastavio je objašnjavati. "To vam je isto kao da mi, Hrvati, nađemo jednog Bošnjaka iz Ljubuškog ili Mostara, i onda kažemo 'ovo je bošnjački kandidat za Predsjedništvo' i izaberemo ga Bošnjacima. I bi li to bilo pošteno? Ne bi. Ali, to mi ne možemo jer smo daleko u manjini, a Bošnjaci su toliko brojniji da mogu izabrati i bošnjačkog i hrvatskog, a još do malo i srpskog člana Predsjedništva. I to vam je sva filozofija. I bez slikanja", glasio je odgovor raspoloženog gospodina Mire za DW.

Na isto pitanje drugi Posušak je bio kraći: "On (Kovačević, op.au.), prvo bi se trebao pomiriti sam sa sobom i razabrati šta je. Koliko slušam vijesti on je po potrebi Hrvat, Srbin ili Ostali. Ne mislim ništa o njemu".

Slaven Kovačević je Europskom sudu za ljudska uputio apelaciju jer je smatrao kako je diskriminiran zbog nezastupljenosti u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvu BiH. U ovoj apelaciji Kovačeivć se izjasnio kao 'Ostali'. U konačnici, Sud je presudio kako nije diskriminiran te kako je, nakon što se utvrdilo da ima hrvatsko državljanstvo, "pokušao obmanuti Sud".

Poražavajući izborni rezultati iz Hercegovine​

Aktualni član Predsjedništva BiH Željko Komšić, tijekom svih 15 godina mandata, nikada nije posjetio Posušje, ali niti primjerice Tomislavgrad, Grude, Široki Brijeg, Ljubuški, Čapljinu...Na prošlim općim izborima 2022. godine, prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, Komšić je u Posušju, od registriranih 14.499 birača dobio 22 glasa, u Grudama gdje je 13.413 birača, dobio je 51 glas, u Ljubuškom 66, Širokom Brijegu 56 glasova...

Jerko Mandurić, vijećnik je u Općinskom vijeću Posušje iz vladajućeg HDZ-a BiH za DW kaže kako se peti put Hrvatima nameće član Predsjedništva. "Žalosno je što Bošnjaci sebi dopuštaju nama birati predstavnika. Iznenađuje me da mnogi to podržavaju. Smatram da ima čestitih Bošnjaka kojima se to ne sviđa, ali oni imaju brojčani monopol i jednostavno mogu "progutati" naše glasove", komentira ovaj općinski vijećnik. Uz opasku kako je i "europska i svjetska politika, nakon svih ovih godina, prepoznala da onaj koji nije biran glasovima Hrvata ne može biti njihov član Predsjedništva".

"Time on nama postaje nebitan jer i mi smo njemu, očito, nebitni kad zaobilazi našu glasačku volju i sebi dopušta da ga za hrvatskog člana Predsjedništva bira netko drugi. Ovakvo nešto nema nigdje na svijetu. Mi u našoj domovini moramo imati demokratsko pravo birati svoje predstavnike", zaključuje.

Osvrćući se na pitanje trećeg entiteta, komentira: "Bošnjaci su uzeli za pravo i monopol nad BiH, da je to jedino njihova zemlja i zato čujemo oštre komentare o trećem entitetu. Istobno zaobilaze naše pravo da je BiH i naša domovina, kao i što na nju pravo imaju i Srbi i svi ostali. Zbog ovih manipulacija nema dobrih odnosa s Bošnjacima". Uvjeren je kako bi treći entitet povratio povjerenje i zajedničku brigu za očuvanje BiH.

„Formacija Komšić“​

Njegova kolegica Marija Đerek sličnog je stava: "Vrlo je važna jednakopravnost i da hrvatski narod zastupa njegov legitimni predstavnik". Izbor Željka Komšića i kandidaturu Kovačevića naziva 'formacijom Komšić koja nije bila odluka hrvatskog naroda'. "Svako nametanje, a isto tako i kada je riječ o ostalim narodima, priječi napredak i stabilnost cijele BiH. Ali, to je, nažalost, trenutno stanje"", kaže ova vijećnica za DW.

Na pitanje o trećem entitetu, odgovara kako je to samo posljedica ovih događanja. "Ukoliko se krši jednakopravnost, naravno da ćete tražiti rješenje. Kada bi se poštovala izborna odluka Hrvata, onda ne bi bilo ni ovakvih tema, BiH bi mogla ići europskim putem i biti zemlja na uzor svima", kaže.

„Hrvati trebaju glasati za bošnjačkog člana Predsjedništva“​

Zvonimir Jukić još je jedan Posušanin koji je također kritičan prema "projektu Komšić-Kovačević" iza kojeg, kako kaže, stoji Zlatko Lagumdžija, nekadašnji predsjednik SDP-a BiH, a danas veleposlanik BiH pri UN-u. "Nakon Željka Komšića još nam treba I izvijesni Slaven Kovačević, koji je donedavno pred Europskim sudom za ljudska prava, nogama i rukama, htio dokazati da nije Hrvat? Svačega se nagledasmo u ovoj bh političkoj baruštini, pa i ovo nije iznenađenje", komentira Jukić za DW.

Drži kako bi Hrvati trebali uzvratiti istom mjerom. "Naša politička 'vlastela' treba Hrvate pozvati da, na izborima 2026., glasuju za bošnjačkog člana Predsjedništva. Time bi Hrvati političkim slijepcima u političkom Sarajevu pokazali da je ono što su do sada radili, u najmanju ruku, nekorektno i nepošteno. Onda bi Bošnjaci tražili da se taj problem riješi na korektan način", siguran je sugovornik DW-a u ovaj vid rješenja problema.

„Čović najmanje želi treći entitet“​

Dugogodišnji novinar, književnik, politički analitičar, Emil Karamatić, po nacionalnosti Hrvat, ima zanimljiva objašnjenja. Za kandidata iz DF-a smatra kako je "primjer 30-godišnjeg uništavanja ZAVNOBiH-ove BiH (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovi, op.au)".

"U ZAVNOBiH se najviše kunu oni koji su se 'bore za građansku BiH', pri tom nameću 'bosanstvo' kao četvrtu naciju, a u fotelje sjedaju nacionalnom odrednicom. Zapravo, ruše državu BiH jer ZAVNOBiH kaže kako 'BiH nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska (bošnjačka), nego i srpska i hrvatska i muslimanska (bošnjačka)". Svatko ozbiljan postavio bi pitanje zašto izmišljamo destrukciju kada imamo konstrukciju koja nam je ostavljena prije više od 80 godina. Zar nam treba još ruganja BiH?", njegovo je pitanje.

Pri tom tvrdi kako treći entitet najmanje želi upravo predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović, što ovako objašnjava: "Ozbiljan problem bi bio 'postavljanje' entitetskih granica, a najveći gdje smjestiti tolike članove stranke koji su na visokim pozicijama i sudjeluju u vlasti u kantonima, Federaciji i na državnoj razini. S jednim entitetom Čović bi mogao zadovoljiti tek šačicu svojih suradnika".

Ideju trećeg entiteta uspoređuje s pjesmom 'Strepnja', pjesnikinje Desanke Maksimović, podsjećajući na stih "jer sreća je lijepa samo dok se čeka"..."Čović je pametan i priču o entitetu razvlačiti će koliko je god moguće jer mu veći kontiunitet osigurava 'borba' za treći entitet nego sami dobitak trećeg entiteta, u kojem bi se morao razračunavati s hrvatskom oporbom", zaključuje Karamatić.


https://www.dw.com/hr/hrvati-u-bih-ne-žele-slavena-kovačevića-u-predsjedništvo/a-75256472?fbclid=IwdGRjcAO08N5jbGNrA7Tt1GV4dG4DYWVtAjExAHNydGMGYXBwX2lkDDM1MDY4NTUzMTcyOAABHukAJrjXJDxooOzlSDW7Qqh2MaX6NPzcnRZe3QzYqauAcB9kJkI75pOgUG4D_aem_7Ppc4RapWIINvlvHDhKOZg

Komšooooo dobićeš novog tita

 

[kapetanmark]

Kakvo govedo je komsic hahaha. Lik nema srama. Najljigaviji politicar u bih.
Prodao bi oca za litar rakije

Manje više on

Bitniji su oni licemeri i ljigavci koji omogućiše da bošnje hrvatima biraju predstavnika

 

[kapetanmark]

Da raščistimo. Dotični se prvo izjašnjavao kao Srbin.Pa je onda tužio BiH jer ne može da se kandiduje jer je iz reda ostalih. Pa kad je to palo onda se ipak kandiduje kao Hrvat. I to ispred stranke koja nije Hrvatska i koja među Hrvatima nema apsolutno nikakvu podršku.

Odobrio im zapad, ameri Nemci. Stranci i bošnje upravljaju ustavnim sudom

 

[đavolčić]

Odobrio im zapad, ameri Nemci. Stranci i bošnje upravljaju ustavnim sudom

Stoji to. Samo demantujem da dotični smeta jer nije HDZ Hrvat.

 

[kapetanmark]

Stoji to. Samo demantujem da dotični smeta jer nije HDZ Hrvat.

Jbg moze im se

Ali, znas onu:
mozes kako hoces al ne mozes dokle hoćeš

 

[Casual Observer]

Demokratska fronta (DF) Željka Komšića s kandidaturom Slavena Kovačevića želi i peti put imati člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Za mnoge Hrvate iz BiH je to nedopustivo, apsurdno i politički štetno.


KandidaturaSlavena Kovačevića iz DF-a (Demokratska fronta)za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, po svemu sudeći, najavljuje i novu političku krizu u Bosni i Hercegovini. On je aktualni savjetnik člana Predsjedništva BiH Željka Komšića koji će u tom kolektivnom tijelu i najvišoj državnoj instituciji, sljedeće godine provesti ukupno 16 godina, odnosno, sveukupno četiri mandata. No, iako je Komšić legalno izabran, politički predstavnici Hrvata u BiH, kao i mnogi bh Hrvati, ne smatraju ga "svojim" predsjednikom. Osporavaju mu legitimitet jer je biran velikom većinom glasova Bošnjaka.

Zbog toga, iz najjače hrvatske stranke, HDZ-a BiH, ponovno aktualiziraju priču o 'trećem' entitetu. I to je najava produžetka političkih prijepora i oko ovog pitanja, koje traje već više od 15 godina.

"Bez pametnijeg posla - pitanje o Kovačeviću u Posušju?"​

Posušje je općina u Zapadnohercegovačkom kantonu gdje je skoro 99 posto stanovništva hrvatske nacionalnosti. Uz Grude, to je općina s najvećim postotkom Hrvata od svih područja u BiH. Posušje se ubrzano razvija i gradi, ulaže se u turizam, a prosinac je tradicionalno vrijeme iščekivanja blagdana i brojne rodbine iz Njemačke, Austrije, Hrvatske.

PolitikaBosna i Hercegovina

Hrvati u BiH ne žele Slavena Kovačevića u Predsjedništvo​

Vera Soldo
prije 6 hprije 6 h
Demokratska fronta (DF) Željka Komšića s kandidaturom Slavena Kovačevića želi i peti put imati člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Za mnoge Hrvate iz BiH je to nedopustivo, apsurdno i politički štetno.


https://p.dw.com/p/55le4

Posušje - općina s 99 posto hrvatskog stanovništvaFoto: Vera Soldo/DW
Oglas

KandidaturaSlavena Kovačevića iz DF-a (Demokratska fronta)za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, po svemu sudeći, najavljuje i novu političku krizu u Bosni i Hercegovini. On je aktualni savjetnik člana Predsjedništva BiH Željka Komšića koji će u tom kolektivnom tijelu i najvišoj državnoj instituciji, sljedeće godine provesti ukupno 16 godina, odnosno, sveukupno četiri mandata. No, iako je Komšić legalno izabran, politički predstavnici Hrvata u BiH, kao i mnogi bh Hrvati, ne smatraju ga "svojim" predsjednikom. Osporavaju mu legitimitet jer je biran velikom većinom glasova Bošnjaka.

Zbog toga, iz najjače hrvatske stranke, HDZ-a BiH, ponovno aktualiziraju priču o 'trećem' entitetu. I to je najava produžetka političkih prijepora i oko ovog pitanja, koje traje već više od 15 godina.

"Bez pametnijeg posla - pitanje o Kovačeviću u Posušju?"​

Posušje je općina u Zapadnohercegovačkom kantonu gdje je skoro 99 posto stanovništva hrvatske nacionalnosti. Uz Grude, to je općina s najvećim postotkom Hrvata od svih područja u BiH. Posušje se ubrzano razvija i gradi, ulaže se u turizam, a prosinac je tradicionalno vrijeme iščekivanja blagdana i brojne rodbine iz Njemačke, Austrije, Hrvatske.

Slaven KovačevićFoto: Klix.ba

Odgovori Posušaka o kandidatu DF-a ne iznenađuju. Tako jedan Posušak kaže: "Zar baš nemate pametnijeg posla nego u Posušju pitati što mislimo o tom Kovačeviću?".

Sugovornik DW-a nastavio je objašnjavati. "To vam je isto kao da mi, Hrvati, nađemo jednog Bošnjaka iz Ljubuškog ili Mostara, i onda kažemo 'ovo je bošnjački kandidat za Predsjedništvo' i izaberemo ga Bošnjacima. I bi li to bilo pošteno? Ne bi. Ali, to mi ne možemo jer smo daleko u manjini, a Bošnjaci su toliko brojniji da mogu izabrati i bošnjačkog i hrvatskog, a još do malo i srpskog člana Predsjedništva. I to vam je sva filozofija. I bez slikanja", glasio je odgovor raspoloženog gospodina Mire za DW.

Na isto pitanje drugi Posušak je bio kraći: "On (Kovačević, op.au.), prvo bi se trebao pomiriti sam sa sobom i razabrati šta je. Koliko slušam vijesti on je po potrebi Hrvat, Srbin ili Ostali. Ne mislim ništa o njemu".

Slaven Kovačević je Europskom sudu za ljudska uputio apelaciju jer je smatrao kako je diskriminiran zbog nezastupljenosti u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvu BiH. U ovoj apelaciji Kovačeivć se izjasnio kao 'Ostali'. U konačnici, Sud je presudio kako nije diskriminiran te kako je, nakon što se utvrdilo da ima hrvatsko državljanstvo, "pokušao obmanuti Sud".

Poražavajući izborni rezultati iz Hercegovine​

Aktualni član Predsjedništva BiH Željko Komšić, tijekom svih 15 godina mandata, nikada nije posjetio Posušje, ali niti primjerice Tomislavgrad, Grude, Široki Brijeg, Ljubuški, Čapljinu...Na prošlim općim izborima 2022. godine, prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, Komšić je u Posušju, od registriranih 14.499 birača dobio 22 glasa, u Grudama gdje je 13.413 birača, dobio je 51 glas, u Ljubuškom 66, Širokom Brijegu 56 glasova...

Jerko Mandurić, vijećnik je u Općinskom vijeću Posušje iz vladajućeg HDZ-a BiH za DW kaže kako se peti put Hrvatima nameće član Predsjedništva. "Žalosno je što Bošnjaci sebi dopuštaju nama birati predstavnika. Iznenađuje me da mnogi to podržavaju. Smatram da ima čestitih Bošnjaka kojima se to ne sviđa, ali oni imaju brojčani monopol i jednostavno mogu "progutati" naše glasove", komentira ovaj općinski vijećnik. Uz opasku kako je i "europska i svjetska politika, nakon svih ovih godina, prepoznala da onaj koji nije biran glasovima Hrvata ne može biti njihov član Predsjedništva".

"Time on nama postaje nebitan jer i mi smo njemu, očito, nebitni kad zaobilazi našu glasačku volju i sebi dopušta da ga za hrvatskog člana Predsjedništva bira netko drugi. Ovakvo nešto nema nigdje na svijetu. Mi u našoj domovini moramo imati demokratsko pravo birati svoje predstavnike", zaključuje.

Osvrćući se na pitanje trećeg entiteta, komentira: "Bošnjaci su uzeli za pravo i monopol nad BiH, da je to jedino njihova zemlja i zato čujemo oštre komentare o trećem entitetu. Istobno zaobilaze naše pravo da je BiH i naša domovina, kao i što na nju pravo imaju i Srbi i svi ostali. Zbog ovih manipulacija nema dobrih odnosa s Bošnjacima". Uvjeren je kako bi treći entitet povratio povjerenje i zajedničku brigu za očuvanje BiH.

„Formacija Komšić“​

Njegova kolegica Marija Đerek sličnog je stava: "Vrlo je važna jednakopravnost i da hrvatski narod zastupa njegov legitimni predstavnik". Izbor Željka Komšića i kandidaturu Kovačevića naziva 'formacijom Komšić koja nije bila odluka hrvatskog naroda'. "Svako nametanje, a isto tako i kada je riječ o ostalim narodima, priječi napredak i stabilnost cijele BiH. Ali, to je, nažalost, trenutno stanje"", kaže ova vijećnica za DW.

Na pitanje o trećem entitetu, odgovara kako je to samo posljedica ovih događanja. "Ukoliko se krši jednakopravnost, naravno da ćete tražiti rješenje. Kada bi se poštovala izborna odluka Hrvata, onda ne bi bilo ni ovakvih tema, BiH bi mogla ići europskim putem i biti zemlja na uzor svima", kaže.

„Hrvati trebaju glasati za bošnjačkog člana Predsjedništva“​

Zvonimir Jukić još je jedan Posušanin koji je također kritičan prema "projektu Komšić-Kovačević" iza kojeg, kako kaže, stoji Zlatko Lagumdžija, nekadašnji predsjednik SDP-a BiH, a danas veleposlanik BiH pri UN-u. "Nakon Željka Komšića još nam treba I izvijesni Slaven Kovačević, koji je donedavno pred Europskim sudom za ljudska prava, nogama i rukama, htio dokazati da nije Hrvat? Svačega se nagledasmo u ovoj bh političkoj baruštini, pa i ovo nije iznenađenje", komentira Jukić za DW.

Drži kako bi Hrvati trebali uzvratiti istom mjerom. "Naša politička 'vlastela' treba Hrvate pozvati da, na izborima 2026., glasuju za bošnjačkog člana Predsjedništva. Time bi Hrvati političkim slijepcima u političkom Sarajevu pokazali da je ono što su do sada radili, u najmanju ruku, nekorektno i nepošteno. Onda bi Bošnjaci tražili da se taj problem riješi na korektan način", siguran je sugovornik DW-a u ovaj vid rješenja problema.

„Čović najmanje želi treći entitet“​

Dugogodišnji novinar, književnik, politički analitičar, Emil Karamatić, po nacionalnosti Hrvat, ima zanimljiva objašnjenja. Za kandidata iz DF-a smatra kako je "primjer 30-godišnjeg uništavanja ZAVNOBiH-ove BiH (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovi, op.au)".

"U ZAVNOBiH se najviše kunu oni koji su se 'bore za građansku BiH', pri tom nameću 'bosanstvo' kao četvrtu naciju, a u fotelje sjedaju nacionalnom odrednicom. Zapravo, ruše državu BiH jer ZAVNOBiH kaže kako 'BiH nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska (bošnjačka), nego i srpska i hrvatska i muslimanska (bošnjačka)". Svatko ozbiljan postavio bi pitanje zašto izmišljamo destrukciju kada imamo konstrukciju koja nam je ostavljena prije više od 80 godina. Zar nam treba još ruganja BiH?", njegovo je pitanje.

Pri tom tvrdi kako treći entitet najmanje želi upravo predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović, što ovako objašnjava: "Ozbiljan problem bi bio 'postavljanje' entitetskih granica, a najveći gdje smjestiti tolike članove stranke koji su na visokim pozicijama i sudjeluju u vlasti u kantonima, Federaciji i na državnoj razini. S jednim entitetom Čović bi mogao zadovoljiti tek šačicu svojih suradnika".

Ideju trećeg entiteta uspoređuje s pjesmom 'Strepnja', pjesnikinje Desanke Maksimović, podsjećajući na stih "jer sreća je lijepa samo dok se čeka"..."Čović je pametan i priču o entitetu razvlačiti će koliko je god moguće jer mu veći kontiunitet osigurava 'borba' za treći entitet nego sami dobitak trećeg entiteta, u kojem bi se morao razračunavati s hrvatskom oporbom", zaključuje Karamatić.


https://www.dw.com/hr/hrvati-u-bih-ne-žele-slavena-kovačevića-u-predsjedništvo/a-75256472?fbclid=IwdGRjcAO08N5jbGNrA7Tt1GV4dG4DYWVtAjExAHNydGMGYXBwX2lkDDM1MDY4NTUzMTcyOAABHukAJrjXJDxooOzlSDW7Qqh2MaX6NPzcnRZe3QzYqauAcB9kJkI75pOgUG4D_aem_7Ppc4RapWIINvlvHDhKOZg

Sarajevski kmet.

 

[Casual Observer]

Kakvo govedo je komsic hahaha. Lik nema srama. Najljigaviji politicar u bih.
Prodao bi oca za litar rakije

Ali ne i majku Bošnjakinju. Garant je kriptomusliman.

 

[Casual Observer]

Da li bi ti podržao ovakav projekat?



Pogledajte prilog 1835661

Bez brige, buldožeri su jeftini.

 

[savasavanovic]

Најрационалније решење је да се Република Српска и Федерација БиХ раздруже и постану независне државе.Онда Федерација може да се реформише како одговара народима који у њој живе.

 

[savasavanovic]

Da li bi ti podržao ovakav projekat?



Pogledajte prilog 1835661

Срби у Српској немају ништа против муслиманских верских и културних установа.

 

[Casual Observer]

Најрационалније решење је да се Република Српска и Федерација БиХ раздруже и постану независне државе.Онда Федерација може да се реформише како одговара народима који у њој живе.

Rasformirati i “Federaciju”, a Trokutistan podeliti na bar 5 državica bez kopnene veze. Minimum.

 

[Casual Observer]

Срби у Српској немају ништа против муслиманских верских и културних установа.

A imaju i buldožere, za sve bez građevinske dozvole i urbanističkog plana.

 

[zbiljaš]

ĐONLAGIĆ UZVRAĆA ŠUTALU: "Na izbore izlaze građani, a ne narodi, na izborima 2026. očekujte..."​

Hoće li se Čović na koncu ipak kandidirati na izborima za člana Predsjedništva BiH, ostaje da vidimo.

Prije 2h

-Što Bosna i Hercegovina ima, “to niđe nema”, rekli bi Mostarci. U parlamentarnim demokracijama pravila su toliko jasna da su rijetki koji ih ne znaju. Stranka ili stranke koje osiguraju natpolovičnu većinu u parlamentu, ako je on jednodomni, biraju vladu. Vlada parlamentu predlaže zakone, parlamentarna većina ih usvaja, vlada provodi.

Kada se neka stranka raziđe s ostalim koalicijskim partnerima, napušta vlast i prelazi u oporbu. Ako njihov odlazak rezultira gubitkom većinom u parlamentu - pada vlada. Ako premijer ne može osigurati novu većinu podnosi ostavku ili se vladi izglasava nepovjerenje. U tim okolnostima šef države povjerava mandat kandidatu koji može osigurati natpolovični broj ruku u parlamentu. Ukoliko u tome ne uspije, raspisuju se prijevremeni izbori, piše Milan Šutalo, urednik HMS-a, medijskog glasila Čovićevog HDZ-a.

-Dio vladajuće većine, sarajevska Trojka, raskida partnerstvo s drugim dijelom vladajuće koalicije - SNSD-om i sklapa savez s oporbom iz Republike Srpske. I već godinu dana bezuspješno pokušava izbaciti iz vlasti SNSD i u vlast ugurati svoje nove partnere.


Umjesto, što je uobičajeno, da se u Parlamentu raspravlja o zakonskim prijedlozima prihvaćenim u Vijeću ministara (vladi), dio vladajuće većine (sarajevska trojka) s oporbom iz jednog entiteta (banjalučka trojka) kreira svoje zakone koji prođu u Zastupničkom ali ih se, u pravilu, obori u Domu naroda.

I tako u krug. Različite skupine zastupnika u Zastupničkom domu predlažu različite zakonske prijedloge, koje koriste za vlastiti politički pr i alat za optuživanje političkih protivnika za blokiranje države, europskog puta i koječega. Rezultat tog rašomona je da BiH za godinu dana nije uspjela usvojiti ni je..na dva, odavno već, gotovo, usuglašena europska zakona. Nikakvo čudo kad je na vlasti raspala koalicija, čiji segmenti vode međusobne političke okršaje, pri čemu nikome ne pada na pamet napustiti vlast, kao što je to praksa u demokratskim zemljama.

Slična je situacija i u izvršnoj vlasti - Vijeću ministara. Dio vladajuće većine - bošnjačka Trojka svim silama se upinje za ministra sigurnosti instalirati Nebojšu Vukanovića, čelnika oporbene Liste za pravdu i red iz Republike Srpske, čemu se ostatak koalicije protivi. I to traje, evo već 10 mjeseci. Unatoč neuspjehu oni nastavljaju po starom, koristeći to kao politički alat za klevetanje drugog koalicijskog partnera -HDZ BiH da pomaže SNSD-u u blokadi europskog puta.

Uz paraliziranu zakonodavnu i izvršnu i treća grana vlasti - šef države, tročlano Predsjedništvo, je poput raštimanog orkestra. Srpska članica Željka Cvijanović vodi verbalni rat s dvojicom bošnjačkih članova Predsjedništva. Jedan od njih, Komšić, trebao bi, po Ustavu, predstavljati Hrvate, no ne može jer ga oni nisu birali. Osvećujući im se, valjda, zbog toga, koristi svaku priliku da na unutarnjoj političkoj sceni, ali i na međunarodnim forumima promovira rušenje daytonskog koncepta konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda i pretvaranje tronacionalne BiH u građansku državu, kojom bi, primjenom načela jedan čovjek- jedan glas, vladali najbrojniji Bošnjaci, njegovi birači, i eventualno njihove hrvatske i srpske marionete - komšići. Uz to, ne propušta ni jednu priliku napasti susjednu i Hrvatima, također, njihovu državu - Hrvatsku i k tomu i drugog susjeda Srbiju, kako žele združeno podijeliti BiH - on koji je simbol podjela i razdora.

Drugi član, Denis Bećirović, koji se ne želi predstavljati bošnjačkim predstavnikom u Predsjedništvu, mada po Ustavu i po nacionalnoj strukturi svojih birača to jeste, hoda po svijetu umišljajući da je utjelovljenje države. Govori u ime države, bez suglasnosti druga dva člana troglavog državnog vrha. I pokušava uvjeriti međunarodne sugovornike kako BiH nije propala država. Naprotiv veli, to je jedna od najstarijih država na svijetu, mada državom nikad nije bila, osim u relativno kratkom razdoblju, u srednjem vijeku, do pada pod Osmanlije, dok istovremeno zagovara ostanak visokog međunarodnog upravitelja te ”neovisne i suverene države”. Bosnu i Hercegovinu kakva je sada, gledamo već 30 godina. Gotovo sve bitne, i dobre i loše, odluke u ovoj zemlji nametnuli su stranci.

I to govori u prilog tezi da Bosna i Hercegovina jeste propala država. Samo što ne smiješ to reći, ako ne želiš da te proglase fašistom ili ustaškim kopiletom, piše Šutalo.

UPOZORENJE IZ SARAJEVA​

Čovićevi mediji nastavljaju tamo gdje su stali Dodikovi mediji nazivajući Bosnu i Hercegovinu „propalom državom“. No, iz Šutalovog komentara može se uočiti i strah zbog kandidature Slavena Kovačevića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Hoće li se Čović na koncu ipak kandidirati na izborima za člana Predsjedništva BiH, ostaje da vidimo.

Šutalove navode za "Slobodnu Bosnu" komentirao je Dženan Đonlagić, izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

-Na izbore izlaze građani, ne narodi, upozorava na pošetku Đonlagić, te dodaje:

-Članovi Predsjedništva BiH kada budu izabrani ne predstavljaju narode, nego sve građane. Tako kaže državni ustav. Tako će biti i na izborima 2026. godine. Građani će birati između dva politička koncepta.

Koncept DF-a koji zagovara jednakost svakoga čovjeka na svakom pedlju zemlje i HDZ-ovog koncepta cementiranja nejednake vrijednosti glasa, poručio je Đonlagić.

(SB)

 

[zbiljaš]